Imoćani su službenoi dalmatinci ali govorom, gangom, akcentom i ostalim detaljima, laicima bi bili puno sličniji hercegovcima.
a nekakav tipični antagonizam postoji.
Tko su imoćani? Zašto su takvi? Odakle dolaze? Kamo idu? Sličnosti i razlike sa krajevima koji ih okružuju.
Imoćani.
To je posebna sorta ljudi. Rekao bih najborbeniji dio hrvatskog naroda. A zašto je tako. Ne znam. Zajebani. Zajebani i još zajebaniji.
Mudraci, trgovci, filozofi, ratnici, pjesnici.
Imotski je fascinacija..
u mojoj blizini ljudi ,a većina ih je našeg usmjerenja i opredjeljenja, i to ljudi koji su imali dodira s imoćanima imaju gotovo jedinstven stav; kod imoćana nema sredine.
ili se radi o izrazito dobrim i poštenim ljudima ili gnjidama bez premca.
pa tako u svakoj kategoriji.
ili vrh ili dno.
mogu reći da sam i ja primjetio upravo nekako takav omjer.
Ova priča o dalmatincima i ercegovicima iz perspektive i imoćanaca i bekijaca je zanimljiva i šire gledano. Naspram gruđana i pošušana imoćani jesu dalmatinci, ipak je 300g prošlo od đavlije podile jedinstvene županije i nahije. Kad sam bijo dite to je bila razlikovnost, reka bi čovik ko nebo i zemalja, ali samo zato što za drugu razlikovnost nismo znali. Nama je "jami ga", "atlaaaaaaaas", "trokuuuut", a njima "lancun", "šugoman" bio predmet zezancije, šprdačine. Zajedno smo u školu tada išli. Tek kad bi se nakon sridnje makli joli u zagreb joli u split skopčali bi koliko su te razlike sitne i da imoćanima od bekijaca nema sličniji na svitu, da su zapravo iz one jedne te iste žlibine od bijakove do zavelima, vrana i čvrsnice. Žlibine imotskoga polja. Na drugim mistima granica je išla više manje po hrbatima planina, nije razdvajala jedno polje na dva dila, čak jedan te isti bliski rod koji se nije maka s mista u dvi etnoskupine (dalmatinci-hercegovci) ko što su recimo vinjanski i gorički Bušići i upravo primjer imotskoga i bekije govori kako su smišna bulažnjenja da ercegovci nisu hrvati i da nemaju veze s istim narodom u RH-a. Širkouvriženi pojam šta ercegovac danas u hrvatskoj znači ko pojam zapravo ima posve krivo ime. Jer ono što je danas ercegovac u hrvata to je zapravo sinonim za dinarac, ikavac, katolik što se u razna vrimena znalo i drugačije zvat, a znanstveno najuvriženiji naziv je bunjevac. Više takvizi ima u dalmaciji nego u ercegovini, a nekoć ji je i lika bila puna dok se nisu otkoturali za Zagreb. Kad meni kažeš srist ćeš danas ercegovca ko da mi nisi ništa reka jer ne znam ko me s druge strane čeka, ikavac s kočerina ili ijekavski rišćanin iz foče.
Posljednje uređivanje od Škutor Mate : 05-01-2011 at 15:15
danas se pojam hercegovac koristi pretežno za Hrvate..
kakva Foča..
Znači mi s druge strane zavelima mi smo nešto drugo...od ovih imotskobekijskih fora..
Prvotno napisano od Inkvizitor
A svaka zlibina ima svoje fore, u nasoj farbaju tunele, a u vasoj kladionice.
pa niema neke velike razlike u dijalektu i govoru između (nema nikakve) između bekijaša i imoćana.
al između klasične hercegovine i duvanjskog kraja ima.
Imotsko-bekijski koji je jedan mikrodijalekt najsličniji je starom govoru iz okolice Rame i zajedno formiraju imotsko-vrbaški dijalekt, dakle sličnost govora ide vertikalno (sjever-jug) dok su horizontalne razlke veće (istok-zapad). Što se tiče sličnosti imotsko-bekijski je sličniji duvanjskom nego recimo naijskom jer i jedan i drugi šćakaju, bar ovi koji su bliže nami poput Roškopoljaca. Šćakanje je arhaizam i dolazi iz zapadnog staroštokavskog - šćakavskog dijalekta, govori u prilog autohtonosti naspram pridturski vrimena.
Taj sam rođo..
A šta je to šćakanje
toliko o sličnosti....
naijanski i nije nešto različit od imotskobekijskog.
kad t okažem mislim prvenstveno na laičko poimanje.
O, Boze... ne opet. :zijev:
šta je, bomberu?ne more se brez imoćana ništa..hahaha
šta je, bomberu?
Zanimljiv je to svijet. Dovoljno receno.
šćakanje je kad rekneš klišća umisto klišta, šćap umisto štap, šćeta umisto šteta i tako redom
e to bome je..to je
sve je kod nas na šć..
Osim toga, ja sam mislio da svi šćakaju. Svi gore do Sarajeva. Pa čak i muslimani. Zar nisu.
Ako ne šćakaju danas garant su im šćakali didovi. Šćakavica je nekoć bila po Bosni sve do Drine. S tim da je naše krajeve 1400-1600 zavatijo val novoštokavizacije (najveća promina je da smo dobili četri naglaska koja su danas ubačena u standard), a po istočnoj Bosni to je tek recentna pojava. Kod nji je dugo osta staroštokavski ikavski i jekavski dijalekt. Staroštokavci ikavci su se pribacili dilom u Slavoniju i tamo u još par sela postoji taj stari šokački govor. Po tom su se nekoć i razlikovali Šokci od Bunjevaca, staroštokavci i novoštokavci (zapadni i jedni i drugi).
Nesto mi je poznat ovi Skutor Mateus
Pola od ovog nisam razumio..))
mislim da se u Bosni i sad koristi šć..pušćaj..pušćaj..)))
Zavelim bolan
Pravila pisanja poruke
Odgovori s citatom
