+ Odgovori na temu
Stranica 2 od 2 PrviPrvi 1 2
Prikaz rezultata str. 21/39

Tema: Drevno podrijetlo hrvatskih riječi

  1. #21
    Bomhard smatra da se nostratički jezik razvio prije oko 10 000 godina na području sadašnjeg Bliskog istoka a Eurazijatska podskupina, u koju spada hrvatski jezik, nastala je prije 7 000 godina širenjem nostratičkih govornika u središnju Aziju. Sumerski jezik ne pripada nostratičkoj jezičnoj porodici ali se misli da joj je blisko srodan. Egipatski jezik, kao najstarije zabilježeni nostratički jezik, i sumerski stoga nam služe kao svojevrsna spona između prednostratičkog i nostratičkog jezičnog stanja. Egipatski jezik prvi puta je zabilježen prije oko 4 600 godina a sumerski prije oko 5 000 godina. Službena povijest sumerski jezik smatra izoliranim jezikom.

    Zemljovid starog Bliskog istoka:



    Sve riječi za usporedni rječnik je odabrao Allan R. Bomhard u svojoj knjizi „A Comprehensive Introduction to Nostratic Comparative Linguistics”.

  2. #22
    Hrvatsko - egipatsko - sumerski rječnik:

    1-2/5

    1



    2


  3. #23
    Hrvatsko - egipatsko - sumerski rječnik:

    3-4/5

    3



    4


  4. #24
    Hrvatsko - egipatsko - sumerski rječnik:

    5/5

    5


  5. #25
    Član u nastajanju Burzum avatar
    Datum registracije
    Apr 2022
    Lokacija
    Međuzemlje
    Poruke
    328
    Stvarno fascinantno, svaka ti čast na ovim objavama. Uskoro bi mogao otvoriti temu o haplogrupama, i Hrvata i ostalih naroda u blizini, kao i europskih , azijskih, afričkih naroda. Hrvati najviše od svih europskih naroda imaju I2 haplogrupu, kojoj je epicentar u Dalmaciji i zapadnoj Hercegovini, di dosiže i do 70 posto. Sardinijci također u velikom omjeru imaju I2 haplogrupu, samo je klaster malo drugačiji. Za one koji nisu upućeni , svatko tko ima recimo I2 haplogrupu ima zajedničkog pretka sa ostalim nosiocima te hg. Isto je i sa svim ostalim haplogrupama, R1a koja je tipična za slavenske narode, Hrvatima je druga po redoslijedu sa oko 24 posto. Nakon toga ide E haplogrupa, koja je kod nas oko 9 posto a potiče od neolitskih farmera sa sjevera Afrike, dok J2 koju ima oko 6 posto Hrvata isto dolazi od bliskoistočnih farmera. Najčešća zapadnoeuropska R1b hg kod nas je zastupljena sa desetak posto mislim. Nordijska I1 , koja vjerojatno potječe od germanskih plemena Gota, Gepida, Sasa kod nas je 5 posto. Nakon toga nastupaju rjedje hg kao npr G koja je sa Kavkaza ali je ima solidno u Europi kod nas je ima manje od 5 posto, mada je u Osijeku ima 15 posto, a kosturi iz Starčevačke i Vučedolske kulture također je imaju najviše, haplogrupa N, koja je najčešća među Fincima, baltičkim narodima je oko 2 posto.

  6. #26
    Prije 73 000 godina čovječanstvo je izašlo iz Afrike u Aziju a preostalo stanovništvo u Africi (oko 4000 ljudi) razvilo se u govornike kojsanskih, (vjerojatno izumrlih) pigmejskih, nigersko-kongoanskih i nilsko-saharskih jezika. Nilsko-saharski jezici se dijele na desetak različitih podskupina od kojih su najznačajniji nilotski i saharski jezici, a koje se pokušavaju rekonstruirati u zajednički prajezik za koji se predpostavlja da je postojao prije oko 15 000 godina. Nilotski jezici su se razvili na području današnjeg Južnog Sudana i proširili su se na jug dok se saharski jezici govore u stepskom i pustinjskom pojasu Sahare između Malija i Sudana.

    To znači da su, kao i u slučaju gore navedenih afričkih jezičnih porodica, sve riječi srodne s nostratičkim te ostalim izvanafričkim jezičnim porodicama dio jedinstvenog ljudskog prajezika kojim je cjelokupno čovječanstvo govorilo najkasnije netom prije odlaska iz Afrike.

    Genetski gledano, govornici nilotskih i saharskih jezika se danas međusobno znatno razlikuju.

    Govornici nilotskih jezika su nositelji muških Y-DNK haplogrupa A3b2 i B koje su podrijetlom najstarije afričke, a haplogupu A još nalazimo u istom omjeru kod Kojsana. Također postoji i oko 10% kasnih primjesa novije afričke haplogrupe E koja se razvila u današnjoj Somaliji i koja je među nilotske govornike došla prilikom doticaja s afrazijskim govornicima kušitskih jezika koji pripadaju široj nostratičkoj jezičnoj porodici. No ako se gleda podrijetlo nilotskih žena one ne pokazuju novije strane utjecaje i pripadaju najstarijem afričkom ženskom stanovništvu koje ima mtDNK nekoliko haplogrupa L. I u muškom i u ženskom slučaju najveće iznimke su Masai koji su najjače potpali pod strani utjecaj i najviše se izmiješali od svih ostalih nilotskih govornika.

    Nasuprot tomu, govornici saharskih jezika su malobrojni i imaju većinske haplogrupe R1b, E, T1a i J1 koje su naslijedili od neolitskih poljodjelaca s Bliskog istoka te od Arapa s kojima su se jako mnogo miješali na području Sahela.

    Općenito gledajući, govornici nilsko-saharskih jezika najsrodniji su s govornicima jezika porodice Niger-Kongo od kojih su se razdvojili prije 28 000 godina.



    Postoje mnogobrojni pokušaji rekonstrukcije nilsko-saharskog prajezika a kao vrlo dobro prihvaćen pokušaj u znanstvenoj zajednici poslužit će nam knjiga američkog jezikoslovca Christophera Ehreta „A Historical-Comparative Reconstruction of Nilo-Saharan” iz 2001. čije sam izvedenice usporedio s onim nostratičkim od Bomharda.

  7. #27
    Hrvatsko - nilsko-saharski rječnik:

    1-3/5

    1



    2



    3


  8. #28
    Hrvatsko - nilsko-saharski rječnik:

    4-5/5

    4



    5


  9. #29
    Za sada imamo stotinjak riječi u hrvatskom jeziku koje su pronađene u samo jednoj ili obje pregledane afričke jezične porodice:

    PRA-BANTU i NILSKO-SAHARSKI

    bijel, biti, boljeti, bosti, bura, crn, djenuti, dom, drati, dug (dugačko),
    gora, gorjeti, gresti, kora, kosa (za košenje), krv, mene, miti, para, peći
    pero, puhati, sjeći, sterati (se), tama, tepsti, tisuća (1000), tko, tokariti, tomiti,
    trud, uzeti, voditi, voz, zid, znati, zub, zvijer, žderati, ždral (Gruidae),
    žeći, žena, žeti (sažetak), žrvanj

    44

    PRA-BANTU

    buditi, dan, djeti (napraviti, reći), kad (dim), lokati, mati, mniti, mnogo, mrijeti, otac,
    prositi, srce, toplo, utva (Anas boscas), zaova, zreti (sazrijevati)

    16

    NILSKO-SAHARSKI

    baba, bazdjeti, bijeda, blenuti, bljuvati, brada, činiti, dati, dobro, drozd (Turdus merula),
    drvo, duh, dva (2), gasiti, gaz, gledati, grad, graja, grebati, greda,
    grom, grst (pregršt), ići, jasen (Fraxinus excelsior), jela (Abies alba), jezik, jun (mlad), kolo, labud (Cygnus), ledina (neplodna zemlja),
    luč, nositi, on, orati, paliti, piti, rok, simo, slama, soha,
    sram, suh, taliti, tesati, trk, trti, variti, vrh

    48

    ukupno 108

    Naravno, svi ovi popisi su nepotpuni (ili ponegdje pogrješni) jer su za otkrivanje i provjeru svih srodnih riječi ipak potrebni stručni jezikoslovci, a i oni se međusobno ne slažu oko podrijetla svih riječi. Primjerice, Bomhard ne navodi da je slavenska riječ „pješačiti” nastala od indoeuropske (i nostratičke) riječi *ped- (hodati), iako ostali rječnici tvrde da je tako, jer bi u tom slučaju imali još jednu riječ koja je srodna s bantu jezicima (pra-bantu: *padi (stopalo)).

    Druga teškoća pojavljuje se s kojsanskim jezicima. Osim njihovih klikova i malog broja govornika te velikog broja slabo zabilježenih a već izumrlih jezika, najnoviji zaključci su da je rekonstrukcija pra-kojsanskog jezika ustvari nemoguća jer prema istraživanjima oni nemaju neke zajedničke poveznice i ustvari se radi o nekoliko različitih jezičnih porodica - Hadza, Sandawe, Khoe, Tuu i Kxʼa, tako da će moguće usporedbe s njima morati pričekati dok se ne obave podrobnija istraživanja.

    Na kraju imamo izumrle pigmejske jezike, iako se za jedan sumnja da je njihov ostatak (Rimba (Irimba)), ali osim imena o njemu nemamo nikakvih drugih podataka.

  10. #30
    POVEZNICA NA IZVORNI UPIS

    Novi podatci:

    Hrvatski - pra-bantu rječnik, 1. nadopuna:

    1/1


  11. #31
    Taa ili !Xóő je jezik iz porodice Tuu koji se govori u pograničnom području Bocvane i Namibije. Govornici se nazivaju ǃXoon ili ʼNǀohan i broje oko 2500 pripadnika. Jezik je poznat po najsloženijem sustavu klikova na svijetu, a oko 82% osnovnih riječi počinje s nekim klikom.

    TAA/ǃXÓŐ PEOPLE, CULTURE, & LANGUAGE



    Sve riječi za usporedni rječnik sam odabrao ja uspoređujući ih po značenju i obliku s Bomhardovim nostratičkim rekonstrukcijama. Izvor Taa ili !Xóő rekonstruiranih riječi je Dictionary !Xóő - English.

  12. #32
    Jalaa je izumrli izolirani jezik iz sjeveroistočne Nigerije.



    Sve riječi za usporedni rječnik sam odabrao ja uspoređujući ih po značenju i obliku s Bomhardovim nostratičkim rekonstrukcijama. Izvor Jalaa rekonstruiranih riječi je „Kleinewillinghöfer, Ulrich. 2001. Jalaa - An Almost Forgotten Language of Northeastern Nigeria: A Language Isolate. In Nurse, Derek (ed.), Historical Language Contact in Africa, 239-271. Cologne: Rüdiger Köppe.”

  13. #33
    Shabo je izolirani jezik iz južne Etiopije kojeg govori narod Sabu od oko 2000 pripadnika.



    Sve riječi za usporedni rječnik sam odabrao ja uspoređujući ih po značenju i obliku s Bomhardovim nostratičkim rekonstrukcijama. Izvor Shabo rekonstruiranih riječi je „Jordan, Linda, Hussein Mohammed, and Jillian Netzley. 2015. Sociolinguistic Survey of the Shabo of Ethiopia. SIL Electronic Survey Report 2015-019. SIL International.”

  14. #34
    U odnosu na predhodne usporedbe pojavile su se dvije nove hrvatske riječi koje su srodne s afričkim (kost, voda) pa se tako broj nostratičkih riječi od kojih su potekle hrvatske riječi, jedna ili više njih, a koje su nastale od onih iz ljudskog prajezika prije selidbe iz Afrike penje na 110.

  15. #35
    Onganski jezik govori nekoliko govornika na Andamanskom otočju u Bengalskom zaljevu. Otočje je najpoznatije po Sjevernom Sentinelu koji nastanjuju još nekontaktirani urođenici koji žive kao lovci-sakupljači pa su se zato razvile mnoge priče o navodnom pradavnom podrijetlu tih ljudi. No, genetska ispitivanja pokazuju da otočani pripadaju muškoj haplogrupi D-M174 (D1a3) podrijetlom iz središnje Azije koja je stara tek oko 23 000 godina i njihovi najbliži srodnici žive u Japanu i Tibetu. Po ženskoj liniji najčešća haplogrupa je M koju nalazimo u visokom postotku kod naroda Semang u Maleziji te ostatku istočne Azije kao i kod Somalijaca i sjevernih Afrikanaca. Izolacija Andamanaca posljedica je otapanja leda na kraju zadnjeg ledenog doba pa je porast razine mora stvorio otočje koje je prije toga bilo dio azijskoga kopna te tako odvojeni otočani više nisu došli u doticaj s ostatkom čovječanstva sve do 18. stoljeća.



    Sve riječi za usporedni rječnik sam odabrao ja uspoređujući ih po značenju i obliku s Bomhardovim nostratičkim rekonstrukcijama. Izvor praonganskih rekonstruiranih riječi je Blevins, Juliette. 2007. "A Long Lost Sister of Proto-Austronesian? Proto-Ongan, Mother of Jarawa and Onge of the Andaman Islands.".

  16. #36
    Nova Gvineja je danas otok na kojem se govori preko 800 različitih jezika, većinom do 1000 govornika. Ona je prije 58 000 godina bila odredište najranije ljudske selidbe iz Afrike zajedno s predcima australskih Aboriđina jer je u to vrijeme razina mora bila znatno niža nego danas i Australija, Tasmanija i Nova Gvineja bile su dio jedinstvenog kopna zvanog Sahul. No, čak i tada australski Aboriđini (haplogrupa C1b2b(C-M347)) razdvojili su se od Gvinejaca (haplogrupa C1b2a(C-M38)) prije oko 40 000 godina a kasnije se podigla razina mora i stvorila današnju Australiju i Novu Gvineju. To znači da su papuanski jezici i australski aboriđinski jezici (NE pama-nyunganski jezici kojima govori 10% australskih Aboriđina) iste starosti i od istih naseljenika pa su zapravo dvije grane istog jezika. Dakle, sve riječi koje su sačuvane na Novoj Gvineji a koje dijele s ostatkom svijeta mogle su biti sačuvane i u Australiji i obratno, a mogle su nastati najkasnije kada se zbila i sama doselidba na Sahul - prije 58 000 godina.

    doselidba na Sahul



    papuanski jezici



    PRAJEZIK TRANS-NOVA GVINEJA

    Jezici ove skupine govore se uglavnom na ravničarskom jugu i jugozapadu otoka. Najznačajniji jezici s najviše govornika su Enga, Melpa, Kuman, Huli, Zapadni Dani, Makasae i Ekari. Enga ujedno ima i najviše govornika od svih jezika na otoku, ukupno 230 000.



    Sve riječi za usporedni rječnik sam odabrao ja uspoređujući ih po značenju i obliku s Bomhardovim nostratičkim rekonstrukcijama. Izvor rekonstruiranih riječi je Pawley, Andrew; Hammarström, Harald (2018). "The Trans New Guinea family"

    PRAJEZIK JUŽNI BOUGAINVILLE

    Istočno od Nove Gvineje nalazi se otok Bougainville, dio Solomonskih Otoka, i na njemu se postoje dvije jezične porodice - sjeverni i južni bougainville. Neki ih smatraju papuanskim jezičnim skupinama a drugi posebnom jezičnom porodicom, što je danas prihvaćenije. Prvi dokazi ljudskog naseljavanja na otoku kreću se od prije oko 28 000 do 20 000 godina.



    Sve riječi za usporedni rječnik sam odabrao ja uspoređujući ih po značenju i obliku s Bomhardovim nostratičkim rekonstrukcijama. Izvor rekonstruiranih riječi je Evans, Bethwyn. 2009. "Beyond pronouns: further evidence for South Bougainville."

    JEZICI POLUOTOKA DOBERAI - MPUR, HATAM, SOUGB, MEYAH

    Na zapadu Nove Gvineje nalazi se poluotok Doberai, poznat i kao Vogelkop iliti Ptičja Glava. Njegovi jezici dijele se na četiri skupine - južna, istočna i zapadna ptičja glava, te izolirani jezici. Mpur se smatra izoliranim jezikom a hatam, sougb i meyah pripadaju istočnoj skupini, poznatoj i kao mantion–meyah.

    mpur



    hatam



    sougb



    meyah



    Sve riječi za usporedni rječnik sam odabrao ja uspoređujući ih po značenju i obliku s Bomhardovim nostratičkim rekonstrukcijama. Izvor rekonstruiranih riječi je Ger P. Reesink, "Languages of the eastern Bird’s Head", 2002.

  17. #37
    PAPUANSKI JEZICI PORODICE MADANG - Pra Sjeverni Adelbert i Pra Sogeram

    Pra Sjeverni Adelbert

    Pra Sjeverni Adelbert je skupina dvadesetak jezika koji se govore na obalnom području sjeverne Papue, ispod planinskog lanca Adelbert u provinciji Madang države Papue Nove Gvineje. Neki ga smatraju dijelom zasebne jezične porodice Sjeveroistočna Nova Gvineja dok drugi tvrde da je dio najveće papuanske porodice Pra Trans Nova Gvineja. Rekonstruirani jezik spada pod skupinu Madang a ona je najsrodnija jezicima uz gornji tok rijeke Yuat.

    S obzirom da se ne zna pripada li izvorno ovaj jezik porodici Pra Trans Nova Gvineja (pTNG) izvan tablice navest ćemo riječi za koje Pick smatra da potječu iz toga prajezika u Pra Sjevernome Adelbertu:

    *bab ‘stariji brat’ < (pTNG) *[mb]amba (NOS *p’ap’-a (starac, starica), HRV baba)
    *ked ‘krv’ < (pTNG) *ke(nj,s)a (NOS *kʰur-a (krv), HRV krv)



    Sve riječi za usporedni rječnik sam odabrao ja uspoređujući ih po značenju i obliku s Bomhardovim nostratičkim rekonstrukcijama. Izvor rekonstruiranih riječi je Pick, Andrew. 2020. A Reconstruction of Proto-Northern Adelbert Phonology and Lexicon. Ph.D. dissertation, University of Hawaiʻi at Mānoa

    Pra Sogeram

    Sogeram kao i Pra Sjeverni Adelbert pripada skupini Madang, ali Južnom Adelbertu. Sogeram je skup od deset jezika nazvanih po rijeci Sogeram.

    Nema podataka ima li mogućih utjecaja prajezika Trans Nova Gvineja (pTNG) u slučaju da Sogeram ipak nije njegov sastavni dio, no od navedenih riječi to može vrijediti za sljedeće jer ih nalazimo u pTNG-u:

    ‘kost‘ (SOG *kańaŋ (kost) - (pTNG) *kondaC (kost), *k(a,o)nd(a,o)[C] (noga (1)))
    ‘mati‘ (SOG *-mɨŋ (mati) - (pTNG) *am(a,i,u) (mati (slobodni oblik)))
    ‘mniti‘ (SOG *mi (misao), *mi tama (misliti) - (pTNG) *n(o,u)man (um, misao), *mana (upute, jezik, riječ, govor))
    ‘mudo‘ (SOG *maŋka (jaje) - (pTNG) *mun(a,e,i)ka (jaje (1)) / *maŋgV (jaje (2), voće, sjemenka))
    ‘muž‘ (SOG *kiman (prvorođeni dječak), *maka (muškarac), *mɨŋkɨn (kurac) - (pTNG) *mo (kurac))

    Za sogeramsku riječ *maka (zub) nisam siguran potječe li od zamjene suglasnika u riječi poput q’am ili je nastala od pTNG *maŋgat[a] (usta, zubi, zub (1)) jer mi je izglednije da je u njoj q’am odražen u dijelu -gat[a], dakle na drugom a ne na prvom slogu. Isto tako nije neuvjerljivo i da je riječ ipak nastala od skraćenja riječi preuzimanjem samo prvoga sloga (*maŋ) koji se onda pretvorio u *mak-a. Moguće je, naravno, i da nijedna od ovih riječi ustvari nije nastala od raznih inačica q’am jer ovdje odokativno određujemo srodnost a ne sustavnim pravilima izvođenja koja za sada ne postoje.



    Sve riječi za usporedni rječnik sam odabrao ja uspoređujući ih po značenju i obliku s Bomhardovim nostratičkim rekonstrukcijama. Izvor rekonstruiranih riječi je Daniels, Don. 2015. A Reconstruction of Proto-Sogeram Phonology, Lexicon, and Morphosyntax. Ph.D. dissertation, University of California, Santa Barbara

    PRA SJEVERNA HALMAHERA

    Prajezik Sjeverna Halmahera porodica je papuanskih jezika koji se govore na i oko otoka Halmahere na otočju Maluku u Indoneziji. Neki ih smatraju posebnom jezičnom porodicom a drugi ih smatraju dijelom zapadnih papuanskih jezika srodnih s jezicima poluotoka Doberai (osobito sa skupinom Zapadna Ptičja Glava).



    Sve riječi za usporedni rječnik sam odabrao ja uspoređujući ih po značenju i obliku s Bomhardovim nostratičkim rekonstrukcijama. Izvor rekonstruiranih riječi je Holton, Gary; Klamer, Marian (2018). "The Papuan languages of East Nusantara and the Bird's Head"

  18. #38
    Veliku skupinu afričkih jezika tvore jezici takozvane jezične porodice Niger-Kongo čije postojanje nije u potpunosti prihvaćeno od znanstvene zajednice. Broji oko 700 milijuna govornika i preko 1500 jezika. Njezini govornici vezani su uz izvorno afričku haplogrupu E-M2 koja je nastala u središnjoj ili zapadnoj Africi prije oko 39 000 godina.

    No, bez obzira postoji li ta porodica kao jedinstvena ili ne, nama je u ovom razmatranju jedino bitno da su svi njezini jezici izvorno afrički i bez izvanafričkih posuđenica jer su u tom slučaju sve hrvatske/nostratičke riječi srodne njihovim riječima potekle od ljudskog prajezika.



    KORDOFANSKI JEZICI

    Govore se oko planinskog lanca Nuba na jugu Sudana. Dio njih pripada nilsko-saharskoj porodici a ostali, uključujući jezike katla i talodi, onoj Niger-Kongo.

    pra katloid



    pra talodi



    ATLANTIK-KONGO

    ATLANTSKI

    Ovi jezici govore se na obali Atlantskog oceana od Senegala do Liberije, osim jezika fula koji se raširio područjem Sahela skroz do Čada i Kameruna ali mu je izvorište u Senegalu.

    pra fula-sereer

    1/2



    2/2



    IJOID

    Govornici ove skupine jezika su pripadnici naroda Ijo koji živi u južnoj Nigeriji, na području ušća rijeke Niger u Gvinejski zaljev.



    Sve riječi za usporedni rječnik sam odabrao ja uspoređujući ih po značenju i obliku s Bomhardovim nostratičkim rekonstrukcijama. Izvori rekonstruiranih riječi su:

    Dimmendaal, Gerrit J. 2019. Reconstructing Katloid and deconstructing Kordofanian. In: Schneider-Blum et al. (eds.): Nuba Mountain Languages Studies 3. Cologne: Rüdiger Köppe.
    Norton, Russell, and Thomas Kuku Alaki. 2015. The Talodi Languages: A Comparative-Historical Analysis. Occasional papers in the study of Sudanese languages 11:31-161.
    Pozdniakov, Konstantin. 2022. Proto-Fula–Sereer: Lexicon, morphophonology, and noun classes. (Niger-Congo Comparative Studies 3). Berlin: Language Science Press. DOI: 10.5281/zenodo.5820515
    Blench, Roger M. and Kay Williamson. 2007. Comparative Ijoid Word List. Unpublished Manuscript.

  19. #39
    Povijest razvitka ljudskih jezika je, naravno, povijest ljudskih selidbi jer su ljudi ti koji govore i stvaraju jezike. Predpostavka je da su svi ljudi govorili jednim jezikom prije nego su se razišli po Africi i ostatku svijeta pa su sve današnje jezike razvili preoblikujući taj jedan jezik, ili njegove kasnije inačice, jer kad se jedna skupina ljudi odvoji od drugih ona zbog toga ne izmišlja ispočetka novi jezik, običaje i svu ostalu kulturu nego razvija dalje ono što je naslijedila pri odvajanju. Zbog toga u svim jezicima svijeta nalazimo preostale iste riječi prvoga jezika koje su se igrom slučaja sačuvale u njima iako su njihovi sadašnji jezici posve nerazumljivi.

    Jezici se razvijaju tako da se od jednog jedinstvenoga jezika nakon razdvajanja dio istoga rječnika zaboravi, dio nanovo izmisli te počinje stvaranje i preoblikovanje slovnice i izgovora. Ako takav razvoj traje stoljećima razlike su poput dva narječja i razumljivost uglavnom nije narušena. Nakon 1000 do 2000 godina imamo možda razumljive jezike, iako različite (hrvatski i slovenski) ili nerazumljive (hrvatski i poljski) ali se jasno vidi da su svi vrlo srodni i dio iste jezične porodice. Nakon nekih 5000 godina razlike već stvaraju blisko srodne ali nerazumljive različite jezične porodice (slavenska, germanska, romanska) a nakon 10 000 i više godina jezici se toliko raziđu da se doima kao da uopće nisu srodni niti povezani na bilo koji način, osim ako se ne uoči preostalih nekoliko desetaka srodnih riječi koje se sačuvaju u osnovnom rječniku.

    Da bi se odredilo koji jezici su se razvili od kojih ljudskih skupina i kada ovako duboko u povijesti jednostavno se moramo poslužiti genetikom jer jezik prati svoje govornike, pod pretpostavkom da promatrane skupine nisu izgubile svoj jezik i preuzele neki tuđi, što znamo da se dogodilo Pigmejima i govornicima Pama-Nyungan jezika kod australskih Aboriđina.

    Često sam pisao da su sve riječi hrvatskoga jezika srodne s jezicima u Africi potekle od Prajezika, što je netočno jer nisam ulazio u dublju raščlanu ljudskih selidbi u Africi. Ispravno bi bilo reći jedino to da su one nastale u Africi prije izlaska čovječanstva iz nje prije oko 73 000 godina. No, da bismo odredili kada su te riječi nastale unutar Afrike moramo se poslužiti s dva prikaza ljudskih selidbi izvađene iz youtube videa "Migration path of Y-chromosome Adam" korisnika GeoNomad kojeg smo već naveli u uvodnom upisu.





    Na slikama je prikazano kako su se ljudi raselili iz ishodišta označenog sa slovom Y u četiri pravca - tri skupine na zapad Afrike, haplogrupe A0, A00 i A1a, i jedna (naša) koja je otišla na jug i iz koje su nastali svi današnji preživjeli jezici. Zbog toga što se zajedničke riječi dva različita jezika mogu odrediti samo njihovom usporedbom nikada ne ćemo moći odrediti koje su riječi bile dio Prajezika u ishodištu Y jer su ti zapadni jezici nestali, najvjerojatnije jer su bili prekriveni jezicima koje je donijela haplogrupa E-M2 (porodica Niger-Kongo). Najranije vrijeme za koje usporedbom možemo dokazati srodnost je doba prvog razdvajanja kada su se skupine haplogrupa A-M6, A-M51, A-M13 i A-M28 odvojile od ostatka ljudskog roda. Nakon toga A-M6 i A-M51 su pošle na jug i dale su jezične porodice Khoe-Kwadi, Kxʼa i Tuu a A-M13 i A-M28 su otišle u gornje porječje Nila gdje je A-M13 stvorila nilotske jezike.

    Odvajanje se dogodilo prije oko 161 000 godina i to je najveća starost koju možemo pripisati onim riječima koje su srodne riječima iz ove gore navedene četiri jezične porodice a da nisu dio njihovih jezika.

    Sljedeća se od glavnog pravca selidbe odvojila skupina haplogrupe B prije oko 100 000 godina koja je stvorila Pigmeje i narod Hadza. Pigmeji su izgubili svoje pigmejske jezike i sada govore raznim bantu jezicima ali Hadze govore izoliranim jezikom kojeg, kako se čini, nisu preuzeli ni od koga. Dakle, sve hrvatske riječi srodne samo s jezikom naroda Hadza a ne i jezicima haplogrupa A su podrijetla starog najmanje 100 000 godina.

    Nakon ovoga stanje postaje malo složenije. Glavni pravac selidbe (haplogrupa CT) grana se prije oko 76 000 godina u dvije skupine - haplogrupu DE i haplogrupu CF. Iz haplogrupe DE nastaje haplogrupa E i iz nje jezik naroda Sandawe, od drugog dijela haplogrupe E prije oko 39 000 godina zatim nastaje haplogrupa E-M2 koja je dala jezike porodice Niger-Kongo, ali prije 73 000 godina i haplogrupa D čiji se odvjetak D-M174 zatim pridružuje haplogrupi CF s kojom odmah odlaze iz Afrike u Aziju preko prolaza Bab-el-Mandeb zbog niže razine mora, svi skupa brojnosti do 1000 ljudi.

    Dakle, današnji jezici izvan Afrike nastali su od jezika koji je bio ili mješavina jezika obje ove haplogrupe koji su se ili izmiješali ili je jedan nadvladao drugi, jer te dvije skupine ljudi su očito živjele odvojeno 3000 godina s obzirom da su razvile različitu genetiku. Važno je uočiti i da je najstariji muški zajednički predak na početku selidbi (Y) živio prije oko 270 000 godina tako da se ljudski rod od tada selio jedino po Africi čak 200 000 godina ili 75% vrjemena a tek oko 70 000 godina ili 25% je proveo i izvan nje.

    Jedan pravac selidbe nakon izlaska iz Afrike je onaj haplogrupe C koja je nastala na Bliskom istoku prije oko 53 000 godina i potom otišla u današnju Australiju i Novu Gvineju te izravno stvorila njihove domorodačke jezike, osim onih iz porodice Pama-Nyungan. Dakle, ti jezici su nastali razvitkom između Afrike i dolaska na tadašnji Sahel, odnosno od nastanka afričke D-M174 prije 73 000 godina pa do C-B477 koja se prije oko 49 000 godina razdvojila na Papuance i australske Aboriđine pa je to vrjemenski okvir za starost srodnih hrvatskih riječi koje se nalaze najdalje samo u njihovim jezicima.

    Još jedna grana haplogrupe C je C-M217 starosti oko 53 000 / 45 000 godina koja je povezana s nastankom tunguskih jezika.

    Druga grana te selidbe izvan Afrike dala je haplogrupu F nastalu prije 57 000 / 44 000 godina koja se potom složeno razgranala po južnoj Aziji. Iz nje se prije 55 000 / 50 000 godina razvila haplogrupa K koja je dala haplogrupu K2a prije 47 000 godina. K2a je zadnji zajednički predak haplogrupe O koja je dala istočnoazijske jezike te haplogrupu P koja je povratnom selidbom u središnju Aziju sudjelovala u stvaranju nostratičkog jezika. O-M122 koja je nastala prije 38 000 / 34 000 godina povezana je s nastankom Sino-Tibetskih, Hmong-Mien, Kra–Dai, Austroazijskih i Austronezijskih jezika i tolika će biti starost njihovog jednom u budućnosti rekonstruiranog zajedničkog prajezika. Dakle, vrjemenska veza hrvatskoga jezika sa svima njima je nastanak K2a prije 47 000 godina.

    Haplogrupa P, nastala prije oko 46 000 godina, doselila se iz jugoistočne u središnju Aziju, vjerojatno zaobilazeći planine Tibeta sa sjeverne strane kroz današnu Kinu. Tamo se prije 38 000 godina razvila haplogrupa P1, zajednički predak haplogrupa Q i R. Haplogrupa Q je nastavila selidbu na sjever Azije i prije 14 000 godina prešla u Sjevernu Ameriku i od nje su nastali jezici tamošnjih Indijanaca. Haplogrupa R je zajedno s haplogrupom IJ nastalom prije 49 000 / 44 000 godina na Bliskom Istoku stvorila nostratički jezik koji se prije 10 000 godina počeo raspadati i taj raspad je kasnije doveo i do stvaranja indoeuropskog i u njemu hrvatskoga jezika. Zadnja veza haplogrupe P s haplogrupom IJ je haplogrupa IJK nastala prije 59 000 / 49 000 godina u južnoj Aziji, najizglednije negdje na području današnje Indije i s obzirom da je nostratički jezik nastao spajanjem tih dvaju znatno odvojenih ljudskih a tako i jezičnih skupina taj je jezik ili nekakva mješavina obaju njihova jezika ili je jedna grana prevladala i nametnula svoj jezik drugoj. Kako je najmlađa od tih dvaju skupina haplogrupa P1 dobi od 38 000 godina to je ujedno i najmanja moguća starost onih hrvatskih riječi koje se nalaze najdalje samo u nostratičkom jeziku.

    Haplogrupa N koju nalazimo kod govornika uralskih jezika (mađarski, finski, estonski...) nastala je od haplogrupe K2a, dakle izravno je srodna s Kinezima, Vijetnamcima i ostalim istočnoazijskim narodima pa se onda selidbom na sjever kroz današnju Kinu na kraju udomila u polarnim krajevima Azije. Bomhard smatra da su uralski jezici blisko srodni s indoeuropskim i altajskim jezicima ali to znači da bi oni tek nedavno poprimili novi nostratički jezik negdje u središnjoj Aziji. Ako je to tako predpostavka je da se to dogodilo prilikom kulture Seima-Turbino prije oko 4 200 godina.

    Jezik naroda Ainu se govori(o) na japanskom Hokaidu i okolnom području. Narod Ainu pretežno ima haplogrupu D-M55 koja je potomak od već spomenute haplogrupe D-M174 nastale u Africi pa bi njihov jezik ustvari bio još jedna izravna jezična grana iz Afrike u Aziju poput tunguskih, papuanskih i djelom australskih aboriđinskih jezika, s obzirom na to da je ainu izolirani jezik. Ovdje spadaju i govornici andamanskih jezika jer su nositelji haplogrupe D-M174.


    Ukratko - ovako izgleda okvirna starost hrvatskih riječi ovisno o njihovoj najdaljoj srodnosti sa svjetskim jezičnim porodicama:

    Prajezik, > 270 000 godina - ne može se odrediti

    > 161 000 g. (Khoe-Kwadi, Kxʼa, Tuu, Nilo-Saharski)

    > 100 000 g. (Hadza)

    > 76 000 g. (Sandawe, Niger-Kongo)

    najmanje 73 000 g. (izolirani afrički jezici - Laal, Shabo, Jalaa itd.)

    > 73 000 - 49 000 g. (papuanski jezici, australski aboriđinski koji NISU Pama-Nyungan)

    > 73 000 - 45 000 g. (tunguski jezici, ainu, andamanski jezici)

    > 47 000 g. (Sino-Tibetski, Hmong-Mien, Kra–Dai, Austroazijski, Austronezijski)

    > 38 000 godina (jezici američkih indijanaca)

    > 38 000 - 10 000 g. (nostratički jezik)

+ Odgovori na temu

Pravila pisanja poruke

  • Ne možeš otvoriti novu temu
  • Ne možeš ostaviti odgovor
  • Ne možeš stavljati dodatke
  • Ne možeš uređivati svoje postove