+ Odgovori na temu
Stranica 1 od 2 1 2 PosljednjePosljednje
Prikaz rezultata str. 1/25

Tema: Drevno podrijetlo hrvatskih riječi

  1. #1

    Drevno podrijetlo hrvatskih riječi

    Osnovna nostratička tvrdnja je da su se svi svjetski jezici razvili od onog jednog i jedinstvenog jezika kojim su ljudi govorili kada su prije oko 72 000 godina zbog niske razine mora prešli iz Afrike na Arapski poluotok. Genetika tvrdi da je tada ukupno bilo oko 5 000 ljudi na svijetu a da je u Aziju izašlo najviše 1 000 i oni su se tijekom nekoliko tisuća godina selidbe uz more Arapskog poluotoka doselili na Bliski istok ili na obalu Perzijskog zaljeva odakle su se različite skupine raselile diljem Azije i Europe a na taj način su razgranale i svoj jedinstveni jezik koji se tako razdvojen počeo mijenjati i pretvarati u nove jezične porodice kroz desetke tisuća godina.

    No, pored svih promjena koje su se dogodile prvotni korijeni riječi ili neki slovnički oblici uz isto ili slično značenje zadržali su se u svim novonastalim jezicima a to je osobito vidljivo kad se uspoređuju izvedeni prajezični oblici cijelih jezičnih porodica.

    Prvi ozbiljni pokušaji stvaranja nostratičkog (i jos vrjemenski starijih) rječnika djelo su ruskih jezikoslovaca iz 1960-ih godina. Po njihovim istraživanjima postoji oko 2100 riječi za koje su predpostavljali da su ili nostratičke ili još starije te da povezuju različite jezične porodice diljem svijeta.

    Međutim, od tada je prošlo 60 godina i došlo se do novih spoznaja i podataka. Američki nostratičar Allan R. Bomhard je do 2021. godine izdao i dopunio svoju opsežnu knjigu „A Comprehensive Introduction to Nostratic Comparative Linguistics” u kojoj je usustavio jezična pravila za pretvorbu nostratičkih riječi u nove, današnje jezične porodice diljem Europe i Azije nakon što je već prije proveo opširnu razčlanu nad riječima koje su pronašli ruski nostratičari i pomoću nje sveo njihov broj na nešto manje od 1 000 riječi za koje se po ustanovljenim pravilima izvođenja može osnovano zaključiti da su doista nostratičke. Ovdje će biti dan pregled tih riječi ako imaju svoju inačicu u hrvatskom jeziku a takvih je oko 220, s tim da će ih ubuduće sigurno biti i više jer se rad stalno nadopunjuje. Neki nostratički korijeni dali su mnogo više od samo jedne riječi u hrvatskom jeziku, a ako uzmemo u obzir da se od jedne riječi mogu napraviti brojne druge to znači da je ukupan broj riječi s konačnim nostratičkim podrijetlom u hrvatskom jeziku dosta velik, pogotovo što su u pravilu nostratičke riječi one koje označavaju nekakve osnovne pojmove i radnje pa su vrlo česte u svakodnevnoj uporabi. Isto tako, među nostratičkim riječima će se u budućnosti odrediti i one najstarije koje su potekle od osnovnog prajezika a to su riječi koje su srodne sa subsaharskim afričkim jezicima jer su ti jezici nastali od onih 4 000 ljudi koji se nisu odselili iz Afrike.

    Između Bomharda i ruskih nostratičara postoje velike razlike oko toga što je to i kakva je nostratička riječ:

    - Bomhard smatra afrazijski jezik najstarijim nostratičkim, a Rusi ne nego misle da je on još stariji i dio borejskog jezika
    - Bomhard izvodi nostratičke korijene prema afrazijskom kao najstarijem jeziku koji je proizašao iz nostratičkog pa onda možda i najbližim prvotnom nostratičkom stanju, a Rusi prema finskom jeziku, uralskom jeziku (za koje su mislili da su najstariji) koji je ustvari vrlo mlad u usporedbi i dio je nostratičke podskupine - Eurazijskog jezika gdje spada i indoeuropski (te hrvatski jezik)
    - Bomhard ima jasna pravila izvođenja iz jedne jezične porodice u drugu, ruski nostratičari nemaju
    - Bomhard neke ruske korijene razdvaja, poput onoga za imenicu zemlja (zemlja i zid / dižva), jer smatra da su na djelu dva vrlo slična ali ipak različita korijena koje Rusi nisu ispravno uočili
    - Bomhard se usredotočio samo na nostratički (i sumerski koji nije dio nostratičkog), čak bez uključivanja japanskog i korejskog jezika koji su vjerojatno altajski jezici i dio Eurazijske podskupine dok su Rusi pokušali uključiti cijeli svijet (i Kinu i Aboriđine i subsaharsku Afriku)

    Bomhardovo istraživanje stoga nam pruža dobar uvid u nostratičko stanje ali za dublje veze ćemo učiniti dodatni korak i Bomhardove nostratičke riječi povezati sa ostatkom svijeta gdje ruska istraživanja opet pružaju izvrsno polazište jer nostratički jezik ima svoje starije prethodnike.

    Ovako bi po svemu iznesenom trebao izgledati raspad nostratičkog jezika, nastalog prije oko 10 000 godina:



    a ovako današnje stanje glede starosti i međusobne povezanosti nostratičkih jezičnih porodica:



    Selidbe muškaraca po svijetu:

    Migration path of Y-chromosome Adam

    Selidbe žena po svijetu:

    mtDNA shows how humans migrated across the World

    Jezični raspad bi u pravilu uvijek morao pratiti arheološke i genetske dokaze jer su se jezici raspadali tako da se jedna skupina odvojila od svih ostalih i onda sama i odvojena desetcima tisuća godina preoblikovala svoj nostatički jezik u posve novu inačicu koju danas prepoznajemo kao zasebnu jezičnu porodicu, ali treba imati na umu i činjenicu da se strani jezici mogu i jesu nametali drugim ljudskim skupinama pa uvijek prvo treba utvrditi da se takvo nešto ipak nije dogodilo.

  2. #2
    Bomhardov hrvatsko-nostratički rječnik:

    1-3/13

    1



    2



    3


  3. #3
    Bomhardov hrvatsko-nostratički rječnik:

    4-6/13

    4



    5



    6


  4. #4
    Bomhardov hrvatsko-nostratički rječnik:

    7-9/13

    7



    8



    9


  5. #5
    Bomhardov hrvatsko-nostratički rječnik:

    10-12/13

    10



    11



    12


  6. #6
    Bomhardov hrvatsko-nostratički rječnik:

    13/13

    13


  7. #7
    Čovječanstvo je prije nekoliko stotina tisuća godina nastalo u Africi, vjerojatno zbog nestanka šuma na istoku kontinenta što je prisililo ljudske pretke da siđu s drveta i razviju dvonožni hod. Muški predak od kojeg su potekli svi današnji muškarci živio je na području sadašnjeg Kameruna dok je pretkinja svih žena živjela u sadašnjoj Tanzaniji (nisu živjeli u isto vrijeme). Razvoj govora može se pomnije pratiti preko tjelesnih promjena u grlu i usnoj šupljini. Konačno, zbog niske razine mora prije 72 000 godina od nekih 5 000 ljudi na svijetu njih najviše 1 000 prešlo je današnje ždrijelo Bab-el-Mandeb između Džibutija i Jemena te su nekoliko tisuća godina uz obalu arapskog poluotoka prelazili u današnji Iran odakle su se potom raširili po svijetu izvan Afrike.

    U Africi su se od preostalih 4 000 ljudi razvile tri različite skupine - Pigmeji, Bušmani i Bantui.

    Pigmeji (ženska mtDNa L1c, stara 87 000 godina) su naselili prašumu i s vrjemenom su im Bantui nametnuli svoje jezike. Pretpostavlja se da jezik Irimba ili Rimba koji se govori u Gabonu možda sadrži izvorni osnovni pigmejski rječnik.

    Bušmani (Khoekhoe) (ženska mtDNa L0, stara najmanje 130 000 godina) se nalaze u pustinji Kalahari. Razvili su svoje zasebne jezike poznate po klikovima pri izgovoru što je pojava koja ne postoji nigdje drugdje na svijetu. Najviše izvornih govornika ima ǂNūkhoegowab, a ostali veći ili bitniji jezici su ǃXun, ǂʼAmkoe, Naro, ǃXóő, i Nǁng. Izolirane jezike Sandawe i Hadza iz Tanzanije ponekad ubrajaju u bušmanske jezike. Ruski nostratičari, kao i neki američki, uspoređivali su bušmanske jezike s nostratičkima ali oni su slabo obrađeni, slabo dostupni na internetu i jako nerazumljivi zbog svojih posebnih klikova tako da ih je teško nestručno povezivati s ostalim jezicima na osnovi sličnosti pa su ovdje izostavljeni.

    Bantui su se u nekoliko valova širenja, počevši prije oko 6 000 godina, raselili iz područja sadašnjeg Kameruna na svu podsaharsku Afriku i danas su uvjerljivo najmnogoljudniji narod Afrike s najbolje obrađenim jezicima koje svrstavamo u porodicu Niger-Kongo, a u njoj su najbrojniji upravo bantu jezici. Pra-bantu je nastao prije oko 5 000 godina tijekom selidbi Bantua na jug i istok. Ovdje će biti obrađene riječi iz pra-bantua kao najbolje rekonstruiranog afričkog prajezika. Najpoznatiji bantu jezik, kao i s najviše govornika, je Kiswahili.

    Ono što bantu jezike (kao i bušmanske i, ako su ipak opstali, pigmejske jezike) čini osobito bitnim jest činjenica da su sve srodne riječi iz pra-bantu jezika s nostratičkim riječima morale postojati u trenutku selidbe čovječanstva iz Afrike, odnosno one su bile dio izvornog rječnika prvog jezika ljudske vrste.

    Od ostalih jezika izvan Afrike najbolje ih je povezivati i uspoređivati s australskim aboriđinskim jezicima jer su se oni prvi odvojili od izvanafričkog stanovništva, tek 14 000 godina nakon prelaska u Aziju.

    Jezični zemljovid Afrike:



    Riječi za rječnik su dijelom odabrali ruski nostratičari u svojim radovima a dijelom ja uspoređujući ih po značenju i obliku s Bomhardovim nostratičkim rekonstrukcijama. Izvor za pra-bantu rekonstrukcije je "Bantu Lexical Reconstructions 3", Bastin, et al. (2002).
    Posljednje uređivanje od mirv : 22-03-2022 at 21:27

  8. #8
    Hrvatski - pra-bantu rječnik:

    1-3/3

    1



    2



    3


  9. #9
    Nakon odlaska čovječanstva iz Afrike prije 72 000 godina prema genetskim istraživanjima prva skupina ljudi koja se odvojila bili su australski Aboriđini prije 58 000 godina (haplogrupa C-M347). Oni su uz obale južne Azije došli do današnje Indokine ali je ona zbog niže razine mora bila spojena sa današnjim velikim otocima Sumatrom, Borneom i Javom (takozvani veliki poluotok Sunda) i to kopno je bilo dostupno velikom kontinentu Sahulu koji je sačinjavao današnju Australiju, Tasmaniju i otok Novu Gvineju.

    Doseljenici su razvili svoj jezik u stotine različitih jezika ali se prije nekih 4 000 godina dogodila velika promjena, vjerojatno zbog došljaka iz Indonezije, te je 90% Aboriđina počelo govoriti novim, mladim jezikom iz porodice Pama–Nyungan. Zbog toga oni u ovom pregledu nisu bitni nego je prikazan najbolje obrađeni domorodački jezik pra-Gunwinyguan kojeg nekoliko jezikoslovaca desetljećima neuspješno pokušava utrpati u srodnu nadporodicu s Pama-Nyunganskim jezicima ali još pri tome uopće ne objašnjavaju kako je onda pra-Gunwinyguanski tako srodan s ostalim starim aboriđinskim jezicima koje oni nikako ne povezuju s novim Pama-Nyunganskim jezicima. Koliko su mi oskudni podatci o rekonstruiranim oblicima tih starih jezika bili dostupni i kod njih sam pronašao neke vrlo slične oblike za iste riječi kao i u pra-Gunwinyguanskom.

    Stari aboriđinski jezici očuvani su na sjeveru Australije:



    Sve riječi za usporedni rječnik sam odabrao ja uspoređujući ih po značenju i obliku s Bomhardovim nostratičkim rekonstrukcijama. Izvor rekonstruiranih riječi je "An initial reconstruction of Proto Gunwinyguan phonology", Mark Harvey, 2003.

  10. #10
    Hrvatski - pra-gunwinyguan rječnik:

    1-2/2

    1



    2


  11. #11
    Govornici sinotibetskog jezika došli su selidbom uz obalu južne Azije i kod njih prevladava muška haplogupa O-M122 (predak je O-M175, okvirno nastala prije 40 000 godina (od 51 000 do 31 000 godina u istraživanjima)). Smatra se da je izvorna skupina govornika došla u današnju središnju Kinu i onda se raširila.

    Najbolje posvjedočeni i obrađeni jezik ove porodice je kineski. On ima jako dugu povijest pismenosti i nekoliko povijesnih razdoblja razvitka. Današnji službeni kineski jezik je zasnovan na izgovoru glavnoga grada Pekinga i tonski je jezik, što znači da ista riječ ima različito značenje ovisno o naglasku kojim se izgovara ali u pismu one imaju svoje posebne znakove. No, starokineski jezik nije bio tonski jezik i njegov izgovor je znatno drukčiji od današnjeg službenog jezika pa se lakše može uspoređivati s nostratičkim jezikom.

    Starokineske riječi za usporedni rječnik odabrali su ruski nostratičari u svojim radovima a ja sam iz raznih ostalih izvora na internetu pronašao poveznice s drugim jezicima, također rad različitih jezikoslovaca.

    Zemljovid sadašnjih sino-tibetskih jezika:


  12. #12
    Hrvatsko - sinotibetski rječnik:

    1-2/2

    1



    2


  13. #13
    Govornici pra-austronezijskog jezika došli su selidbom uz obalu južne Azije i kod njih prevladava muška haplogupa O-F265 (predak je O-M175, okvirno nastala prije 40 000 godina (od 51 000 do 31 000 godina u istraživanjima)). Kod tajvanskih domorodaca osobito je česta haplogrupa O-M119, nastala u današnjoj južnoj Kini prije oko 33 000 godina i koja je doplovila na otok prije oko 7 000 godina (neolitska kultura Dapenkeng). Na otoku Tajvanu su doseljenici razvili velik broj različitih jezika i prije oko 4 200 godina počeli selidbe te su prvo naselili filipinsko otočje, potom indonezijsko, pa otoke po Tihom Oceanu od Novog Zelanda do Havaja te na zapadu Madagaskar koji su naselili moreplovci s otoka Bornea. Današnji austronezijski jezik s najvećim brojem govornika je malajski a bahasa indonesia je standardizirana inačica malajskog koja se koristi kao službeni jezik Indonezije.

    Širenje austronezijskih jezika:



    Zemljovid sadašnjih skupina austronezijskih jezika:



    Sve riječi za usporedni rječnik sam odabrao ja uspoređujući ih po značenju i obliku s Bomhardovim nostratičkim rekonstrukcijama. Izvor austronezijskih rekonstruiranih riječi je „Austronesian Comparative Dictionary“, Robert Blust, Stephen Trussel, na trussel2.com/ACD/acd-pl_pan.htm.

  14. #14
    Hrvatsko - pra-austronezijski rječnik:

    1-2/3

    1



    2


  15. #15
    Hrvatsko - pra-austronezijski rječnik:

    3/3

    3


  16. #16
    Govornici mon-kmerskog (austroazijskog) jezika došli su u Indokinu selidbom preko Indijskog potkontinenta uz obalu južne Azije i kod njih prevladava muška haplogupa O-K18 (podskupina O1b1a1-PK4), okvirno nastala prije 28 500 godina. Povezuju se s kulturom Hňa Běnh po istoimenom okrugu na sjeveru Vijetnama koja je trajala od prije 12 000 do prije 4 000 godina. Ova jezična porodica broji više od stotinu jezika od kojih su najpoznatiji kmerski, vijetnamski i mon. Predak svih tih jezika rekonstruiran je kao pra mon-kmerski jezik nastao prije oko 5 000 godina.

    Zemljovid sadašnjih austroazijskih jezika:



    Sve riječi za usporedni rječnik sam odabrao ja uspoređujući ih po značenju i obliku s Bomhardovim nostratičkim rekonstrukcijama. Izvor pra mon-kmerskih rekonstruiranih riječi je „A Mon-Khmer comparative
    dictionary“, Harry Shorto, 2006., te „Mon-Khmer Languages Database“, sealang.net.

  17. #17
    Hrvatski - pra mon-kmerski rječnik:

    1-2/4

    1



    2


  18. #18
    Hrvatski - pra mon-kmerski rječnik:

    3-4/4

    3



    4


  19. #19
    U središnjoj Aziji prije oko 25 000 godina nastala je haplogrupa Q-M242 koja se širila na sjever kontinenta i prije 15 000 godina prešla u Sjevernu Ameriku te su od nje nastali američki Indijanci. Kao primjer jezične srodnosti uzet je odlično obrađeni pra uto-aztečki jezik. Nawatl je bio glavni jezik Aztečkog Carstva a danas ga govori oko 1 700 000 ljudi u Meksiku.

    Zemljovid uto-aztečkih jezika:



    Sve riječi za usporedni rječnik sam odabrao ja uspoređujući ih po značenju i obliku s Bomhardovim nostratičkim rekonstrukcijama. Izvor uto-aztečkih rekonstruiranih riječi je „Uto-Aztecan: A comparative vocabulary“, Stubbs, Brian D., 2011.

  20. #20
    Hrvatsko - pra uto-aztečki rječnik:

    1-2/2

    1



    2


+ Odgovori na temu

Pravila pisanja poruke

  • Ne možeš otvoriti novu temu
  • Ne možeš ostaviti odgovor
  • Ne možeš stavljati dodatke
  • Ne možeš uređivati svoje postove