+ Odgovori na temu
Prikaz rezultata str. 1/13

Tema: Hrvatska ekonomija

  1. #1

    Hrvatska ekonomija

    Uvijek sam htio postaviti pitanje koliki bi bio BDP Hrvatske da ima prosječnu stopu PDV-ea kao ostale zemlje EU pa čak i okruženju.

    Kolika bi bila stopa rasta BDP-ea ili negativna da je PDV ostao na 17% ili 18% koliko je bio kad je uveden. I koliko imaju BiH i Srbija možda.

    U EU Hrvatska ima najveću stopu PDV-ea, uz Mađarsku navodno.

    što bi bilo s hrvatskim proračunom d aje stopa PDV-ea npr 18%.

    i koliko ta visoka stopa tjera kupce van Hrvatske. Investitore i koliko koči Hrvatsku.

    samo za primjer. gajba karlovačkog piva u Bih je oko 80 kuna a u Hrvatskoj oko 140 kuna
    .....kad bi mladost znala...kad bi starost mogla.....

  2. #2
    Ekonomski boljitak u pravilu prati političku reformu. Sjedinjene Američke Države su ekonomski najnaprednije na svijetu jer imaju postavljen najbolji politički sustav na svijetu koji dopušta najveću moguću slobodu pojedinca za rad i život koju svaki pojedinac može štititi oružjem. Kod nas postavimo luđački ustav, luđačko pravosuđe koje slijedi taj ustav i zakone, ljude vezujemo teškim okovima u životu i radu, a očekujemo naprednu ekonomiju. Toga nema i neće biti, zato je sva politička borba koju vodimo i borba za naš prosperitet.

    S tim uvodom, možemo krenuti i na pdv koji je pretjerano velik. Npr, SAD nema pdv nego neki sličan porez, ali je najveća stopa koju imaju 10%. Znači država ne striže poduzetnike nego im ostavi lovu i zato s tom lovom mogu dalje ulagati, zapošljavati i rasti.

    Treća stvar, trend je smanjivanja pdv-a u Hrvatskoj po grupama proizvoda, ne oporezuju se svi proizvodi s 25%, kruh je mislim na 5% tak da nije toliko strašno koliko ljudi kukaju da je strašno.
    Posljednje uređivanje od Grunf : 24-09-2020 at 13:01

  3. #3
    Citiraj Prvotno napisano od Grunf Vidi poruku
    Ekonomski boljitak u pravilu prati političku reformu. Sjedinjene Američke Države su ekonomski najnaprednije na svijetu jer imaju postavljen najbolji politički sustav na svijetu koji dopušta najveću moguću slobodu pojedinca za rad i život koju svaki pojedinac može štititi oružjem. Kod nas postavimo luđački ustav, luđačko pravosuđe koje slijedi taj ustav i zakone, ljude vezujemo teškim okovima u životu i radu, a očekujemo naprednu ekonomiju. Toga nema i neće biti, zato je sva politička borba koju vodimo i borba za naš prosperitet.

    S tim uvodom, možemo krenuti i na pdv koji je pretjerano velik. Npr, SAD nema pdv nego neki sličan porez, ali je najveća stopa koju imaju 10%. Znači država ne striže poduzetnike nego im ostavi lovu i zato s tom lovom mogu dalje ulagati, zapošljavati i rasti.

    Treća stvar, trend je smanjivanja pdv-a u Hrvatskoj po grupama proizvoda, ne oporezuju se svi proizvodi s 25%, kruh je mislim na 5% tak da nije toliko strašno koliko ljudi kukaju da je strašno.
    Nije sve 25% ali je koliko 95%. kako se može pod tolikim pdv-om prosperirati.

    Pa samo jedan postotni bod Pdv-ea oni ne mogu smanjit jer bi time državni proračun bio u minusu. Moje pitanje je, što bi bilo s hrvatskim proračunom da on iznosi npr 18%. To je 7% manje.
    Posljednje uređivanje od Inkvizitor : 24-09-2020 at 13:27
    .....kad bi mladost znala...kad bi starost mogla.....

  4. #4
    Citiraj Prvotno napisano od Inkvizitor Vidi poruku
    Nije sve 25% ali je koliko 95%. kako se može pod tolikim pdv-om prosperirati.

    Pa samo jedna postotni bod Pdv-ea oni ne mogu smanjit jer bi time državni proračun bio u minusu. Moje pitanje je, što bi bilo s hrvatskim proračunom da on iznosi npr 18%. To je 7% manje.
    Mnogi kažu da je razlog ovak velikog postotka pdv-a taj da ima puno iznimki koje se onda moraju negdje nadoknaditi i da bi najbolje bilo uvesti jedinstvenu stopu od npr 15% s kojom bi se proračun punio isto kao i sa stopom od 25% danas. Pogledaj koliko je tu toga kaj je oslobođeno plaćanja pdv-a i koliko je toga kaj se plaća po sniženoj stopi. Milijardu stavaka.

    (2) PDV se obračunava i plaća po sniženoj stopi 5% na isporuke sljedećih dobara i usluga:

    a) sve vrste kruha,

    b) sve vrste mlijeka (kravlje, ovčje, kozje), koje se stavlja u promet pod istim nazivom u tekućem stanju, svježe, pasterizirano, homogenizirano, kondenzirano (osim kiselog mlijeka, jogurta, kefira, čokoladnog mlijeka i drugih mliječnih proizvoda), nadomjestke za majčino mlijeko,

    c) knjige stručnog, znanstvenog, umjetničkog, kulturnog i obrazovnog sadržaja, udžbenike za pedagoški odgoj i obrazovanje, za osnovnoškolsko, srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje, u svim fizičkim oblicima,

    d) lijekove određene u skladu s Odlukom o utvrđivanju Liste lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje,

    e) medicinsku opremu, pomagala i druge sprave koje se koriste za ublažavanje liječenja invalidnosti isključivo za osobnu uporabu invalida propisane Pravilnikom o ortopedskim i drugim pomagalima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje,

    f) kino ulaznice,

    g) novine novinskog nakladnika koji ima statut medija, otisnute na papiru koje izlaze dnevno i kao opće-informativni tisak objavljuju novinarske autorske tekstove u opsegu od najmanje 25.000 riječi u primjerku dnevnog izdanja, osim onih koje u cijelosti ili većim dijelom sadrže oglase ili služe oglašavanju,

    h) znanstvene časopise.

    (3) PDV se obračunava i plaća po sniženoj stopi 10% na isporuke sljedećih dobara i usluga:

    a) usluge smještaja ili smještaja s doručkom, polupansiona ili punog pansiona u hotelima ili objektima slične namjene, uključujući smještaj za vrijeme odmora, iznajmljivanje prostora u kampovima za odmor ili u mjestima određenima za kampiranje te smještaj u plovnim objektima nautičkog turizma,

    b) usluge pripremanja hrane i obavljanje usluga prehrane u ugostiteljskim objektima te pripremanje i usluživanje bezalkoholnih pića i napitaka, vina i piva u tim objektima,

    c) novine i časopise novinskog nakladnika koji ima statut medija, osim onih iz stavka 2. točke g) ovoga članka, otisnute na papiru te osim onih koji u cijelosti ili u većem dijelu sadrže oglase ili služe oglašavanju,

    d) jestiva ulja i masti, biljnog i životinjskog podrijetla,

    e) dječju hranu i prerađenu hranu na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu,

    f) isporuku vode, osim vode koja se stavlja na tržište u bocama ili u drugoj ambalaži,

    g) bijeli šećer od trske i šećerne repe koji se na tržište stavlja u kristalnom obliku,

    h) ulaznice za koncerte,

    i) časopise za kulturu i umjetnost.

    (4) Ministar financija pravilnikom propisuje provedbu ovoga članka u vezi primjene snižene stope PDV-a.


    (1) PDV-a je oslobođeno:

    a) univerzalna poštanska usluga i s njom povezane isporuke pratećih dobara osim prijevoza putnika i telekomunikacijskih usluga,

    b) bolnička i medicinska njega i s time usko povezane djelatnosti koje obavljaju tijela s javnim ovlastima ili koje, u uvjetima koji su u socijalnom smislu slični uvjetima koji se primjenjuju na tijela s javnim ovlastima, obavljaju bolnice, centri za liječenje ili medicinsku dijagnostiku i druge priznate ustanove slične prirode,

    c) obavljanje medicinske njege u okviru bavljenja medicinskim i pomoćnim medicinskim zanimanjima,

    d) isporuke ljudskih organa, krvi i majčinog mlijeka,

    e) usluge što ih obavljaju dentalni tehničari te isporuka zubnih/protetskih nadomjestaka koje isporučuju dentalni tehničari i doktori dentalne medicine,

    f) usluge što ih za svoje članove obavljaju udruženja osoba koja obavljaju djelatnosti oslobođene PDV-a ili za koje nisu porezni obveznici, ako su te usluge namijenjene neposredno za obavljanje njihove djelatnosti, uz uvjet da ta udruženja od svojih članova za obavljene usluge zahtijevaju samo nadoknadu njihova dijela ukupnih troškova i da takvo oslobođenje ne dovodi do narušavanja načela tržišnog natjecanja,

    g) usluge i isporuke dobara povezane sa socijalnom skrbi, uključujući one što ih obavljaju i isporučuju domovi za starije i nemoćne osobe, ustanove, tijela s javnim ovlastima ili druge osobe slične prirode,

    h) usluge i isporuke dobara povezane sa zaštitom djece i mladeži što ih obavljaju ustanove, tijela s javnim ovlastima ili druge osobe slične prirode,

    i) obrazovanje djece i mladeži, školsko ili sveučilišno obrazovanje, stručno osposobljavanje i prekvalifikacija, uključujući s time usko povezane usluge i dobra, koje obavljaju tijela s javnim ovlastima ili druge osobe, koje imaju slične ciljeve,

    j) nastava što je privatno održavaju nastavnici i koja obuhvaća osnovnoškolsko, srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje,

    k) ustupanje osoblja vjerskih ili filozofskih institucija u svrhe propisane točkama b), g), h) i i) ovoga članka kojima je cilj duhovna skrb,

    l) usluge i s njima usko povezane isporuke dobara koje neprofitne pravne osobe čiji su ciljevi političke, sindikalne, vjerske, domoljubne, filozofske, dobrotvorne ili druge općekorisne naravi obavljaju svojim članovima u njihovom zajedničkom interesu u zamjenu za članarinu utvrđenu u skladu s pravilima tih osoba, pod uvjetom da to oslobođenje neće narušiti načela tržišnog natjecanja,

    m) usluge usko povezane uz sport ili tjelesni odgoj što ih obavljaju neprofitne pravne osobe osobama koje se bave sportom ili sudjeluju u tjelesnom odgoju,

    n) usluge u kulturi i s njima usko povezane isporuke dobara, koje obavljaju ustanove u kulturi, tijela s javnim ovlastima ili druge pravne osobe u kulturi,

    o) usluge i isporuke dobara koje obavljaju pravne osobe čije su djelatnosti oslobođene PDV-a u skladu s odredbama točaka b), g), h), i), l), m) i n) ovoga članka u vezi s događanjima organiziranima za prikupljanje sredstava isključivo u njihovu korist, pod uvjetom da oslobođenje neće narušiti načela tržišnog natjecanja,

    p) usluge prijevoza bolesnih ili ozlijeđenih osoba u vozilima posebno izrađenima za tu svrhu koje obavljaju ovlaštene osobe,

    r) djelatnosti javnog radija i televizije, osim komercijalnih.

    (2) Oslobođenje od plaćanja PDV-a ne primjenjuje se za isporuke dobara ili usluga iz stavka 1. točaka b), g), h), i), l), m) i n) ovoga članka ako:

    a) te isporuke dobara ili usluga nisu neophodne za isporuke oslobođene PDV-a ili

    b) je njihova osnovna svrha ostvarenje dodatnih prihoda za navedene osobe, obavljanjem isporuka kojima izravno konkuriraju isporukama poreznih obveznika koji obračunavaju PDV.

    (3) Plaćanja PDV-a oslobođene su isporuke dobara ili usluga iz stavka 1. točaka b), g), h), i), l), m) i n) ovoga članka ako ih obavljaju ostale osobe na koje nisu prenijete javne ovlasti, pod uvjetom da ne teže ostvarivanju dobiti te ako se dobit ipak ostvari da se ne raspodjeljuje, nego se koristi za nastavak ili poboljšanje obavljanja usluga.

    (4) Ministar financija pravilnikom propisuje provedbu ovoga članka u vezi oslobođenja od PDV-a za djelatnosti od javnog interesa te u vezi osoba na koje se oslobođenje primjenjuje.

    2. Oslobođenja za ostale djelatnosti

    Članak 40.

    (1) PDV-a su oslobođene:

    a) transakcije osiguranja i reosiguranja, uključujući s njima povezane usluge što ih obavljaju posrednici u osiguranju i reosiguranju i zastupnici u osiguranju,

    b) odobravanje kredita i zajmova, uključujući i posredovanje u tim poslovima te upravljanje kreditima ili zajmovima kada to čini osoba koja ih odobrava,

    c) ugovaranje kreditnih garancija i svi drugi poslovi po kreditnim garancijama ili kojemu drugom osiguranju novca te upravljanje kreditnim garancijama kada to čini osoba koja odobrava kredit,

    d) transakcije, uključujući posredovanje, u vezi sa štednim, tekućim i žiroračunima, plaćanjima, transferima, dugovima, čekovima i drugim prenosivim instrumentima, osim naplate duga,

    e) transakcije, uključujući posredovanje, u vezi s valutama, novčanicama i kovanicama koje se koriste kao zakonsko sredstvo plaćanja, osim kolekcionarskih predmeta, odnosno kovanica od zlata, srebra ili drugog metala te novčanica koje se u pravilu ne koriste kao zakonsko sredstvo plaćanja ili kovanica od numizmatičkog interesa,

    f) transakcije, uključujući posredovanje, osim upravljanja i pohrane, u vezi s dionicama, udjelima u trgovačkim društvima ili udruženjima, obveznicama i drugim vrijednosnim papirima, uz iznimku dokumenata kojima se utvrđuje neko pravo nad dobrima te prava ili vrijednosnih papira kojima se utvrđuju određena prava na nekretninama,

    g) usluge upravljanja investicijskim fondovima,

    h) isporuka poštanskih maraka po nominalnoj vrijednosti za poštanske usluge u tuzemstvu te državnih i drugih sličnih biljega,

    i) priređivanje lutrijskih igara, igara na sreću u casinima, igara klađenja i igara na sreću na automatima,

    j) isporuka građevina ili njihovih dijelova i zemljišta na kojem se one nalaze, osim isporuka prije prvog nastanjenja odnosno korištenja ili isporuka kod kojih od datuma prvog nastanjenja odnosno korištenja do datuma sljedeće isporuke nije proteklo više od dvije godine. Građevinom u smislu ovoga Zakona smatra se objekt pričvršćen za zemlju ili učvršćen u zemlji,

    k) isporuka zemljišta, osim građevinskog zemljišta,

    l) najam stambenih prostorija.

  5. #5
    Treba uvesti porez na yumedije od 100%.

    također na idiotske predstave po kazalištima. To je sve osim kruha i mliječnih prerađevina i ajde to oko turizma nebitno..
    .....kad bi mladost znala...kad bi starost mogla.....

  6. #6
    Al pazi, pdv 10% na usluge smještaja u hotelima i sličnim objektima. Siromašni Hrvati subvencioniraju smještaj bogatih Europljana kod sebe. Nema logike.

    Isto tako subvencioniramo strane novine u Hrvatskoj da nam vrše propagandu.

    Dentalni tehničari i zubne poteze, oslobođen pdv-a, a cijena zuba po 2.000 kuna. Nije ni čudo da su bogatiji od doktora.

    Lutrija, klađenje i kasino oslobođeni pdv-a. Ak ovo nije ludost epskih razmjera onda ne znam što je.

    Samo ovi primjeri, da im se uvede pdv od 15% bilo bi prostora za smanjenje opće stope valjda na 20%.
    Posljednje uređivanje od Grunf : 24-09-2020 at 19:37

  7. #7
    Srbija ima pdv 20%, porez na dobit 15%, a porez na dohodak 10%.

    Ogromna razlika u porezu na dohodak kod njih i nas, kod nas će od 1.1.2020. niža stopa biti 20%, a viša 30%.

    PDV isto dosta niži, jedino imamo niži porez na dobit, i to za poduzeća koja imaju do milijun eura prometa.
    Posljednje uređivanje od Grunf : 26-09-2020 at 21:49

  8. #8
    Allianzovo izvješće o svjetskom bogatstvu 2019.


  9. #9
    Koliko je to realno. a Srbi na šatro prešišali.

    kakava je to gaming industrija kad se tvrtka iz HR koja radi neke igrice za ženskice proda za 135 milijuna eura. Što tu toliko vrijedi?
    .....kad bi mladost znala...kad bi starost mogla.....

  10. #10
    U čemu su nas prešišali? U deluzijama? Jesu. Inače naši mediji kažu da su nas Rumunji i Bugari prešišali kad ono Rumunji 3 puta manje financijske imovine od Hrvata, a Bugari 20% manje. Čak smo daleko jači od Poljaka i Slovaka. Pa vi vjerujte novinama.

    Industrija video igara godišnje utrži duplo više love nego filmska i glazbena industrija zajedno tak da nije čudo kaj su ovi prodali firmu za toliko love, a nisu jedini. Inače, Hrvatska IT industrija je po glavi stanovnika redovno u top 3 u cijeloj srednjoj Europi, po broju novih brzorastućih firmi po prihodu. Izgleda da se forsiranjem informatike u školama isplatilo.

    Kaj se tiče videoigri, u Zagrebu djeluje par jakih igrača, oni kaj su proizveli Serious Sama su najpoznatiji npr., upravo im je izašao 4. nastavak, neki lik igra tu igricu i taj video kako igra tu igricu je pogledalo skoro milijun ljudi, pa ti vidi koliko je to popularno i koliko se love tu okreće: https://youtu.be/_Wnnyv6k_ZM
    Posljednje uređivanje od Grunf : 28-09-2020 at 19:05

  11. #11
    Slovenci su neku igru prodali za miljardu eura..jel to moguće...
    .....kad bi mladost znala...kad bi starost mogla.....

  12. #12
    Je, moguće je, ali je to više crtić ta djecu i onda sto proizvoda izvedenih iz toga pa i aplikacije...Talking Tom, kanal na YouTubeu 21 milijun pretplatnika, svaki crtić pogleda par milijuna ljudi: https://youtu.be/slffBVA2n8A

    Slovenci su napredniji od nas, prije ušli u EU, nisu imali dugi rat i prije su ušli na razvijeno tržište zapada. Onaj Dormeo i sav onaj Top Shop je njihov. To oni drže.

    Unatoč tome je naše IT tržište propulzivnije i u budućnosti se mogu očekivati velike stvari.

  13. #13

    Osobno bogatstvo u Hrvatskoj

    Iako je zadnjih pet godina stjecanje bogatstva među Hrvatima usporilo, izgledno je da će prebroditi krizu prouzročenu pandemijom koronavirusa, tako da će osobno bogatstvo u Hrvatskoj porasti za sedam do osam posto do 2024. godine, kaže se u analizi Boston Consulting Groupa (BCG). To je viša stopa rasta nego u središnjoj i istočnoj Europi, balkanskim zemljama i Rusiji zajedno te puno brže od svjetskih prosjeka.

    U Hrvatskoj je prema BCG-ovoj analizi osobno bogatstvo prilično ravnomjerno raspoređeno: većina imovine, tri četvrtine, u rukama je osoba koje posjeduju manje od 250.000 američkih dolara. BCG nije u Hrvatskoj zabilježio veliku koncentraciju bogatstva u segmentu pojedinaca s imovinom iznimno visoke neto vrijednosti (osobe koje posjeduju više od 100 milijuna dolara), što nije uobičajeno za središnju ili istočnu Europu ili čak i na svjetskoj razini. Segment pojedinaca s imovinom visoke neto vrijednosti, odnosno osobe koje posjeduju više od jednog milijuna dolara, također je nedovoljno razvijen.
    https://www.lider.media/poslovna-sce...-godine-133362

+ Odgovori na temu

Pravila pisanja poruke

  • Ne možeš otvoriti novu temu
  • Ne možeš ostaviti odgovor
  • Ne možeš stavljati dodatke
  • Ne možeš uređivati svoje postove