+ Odgovori na temu
Prikaz rezultata str. 1/11

Tema: Hrvati izumitelji i znanstvenici svjetskoga glasa

  1. #1

    Hrvati izumitelji i znanstvenici svjetskoga glasa

    Povodom izgradnje Pelješkog mosta čiju konstrukciju je osmislio Faust Vrančić te hrvatskog doprinosa gradnji eksperimentalnog fuzijskog reaktora ITER u smislu proizvodnje robotskog sustava za ispitivanje posude reaktora red je da se prisjetimo Hrvata koji su dali svoj znanstveni doprinos čovječanstvu jer su u domovini najčešće zapostavljeni i zaboravljeni.

    Faust Vrančić - padobran, viseći most, željezni most, vjetroturbina, žičara, iskorištavanje plime i oseke za pogon turbine, zamašnjak, ukupno 56 izuma opisanih u knjizi "Machinae novae"

    Ruđer Bošković - zakon sila između atoma, geometrija s tri prostorne i jednom vrjemenskom veličinom, neeuklidska trigonometrija, predhodnik teorije fraktala, opisao Zemlju kao nepravilno tijelo

    Marin Soljačić - bezračeći bežićni prijenos električne energije (WiTricity)

    Antun Lučić - utemeljitelj suvrjemene naftne industrije, niz izuma za vađenje i skladištenje nafte i plina, među 200 najzaslužnijih Amerikanaca koji su ga proglasili začetnikom nove ere čovječanstva

    Mario Puratić - izumitelj Puretićevog vitla za ribarsku industriju, izumitelj godine u SAD-u za 1975. godinu

    Andrija Mohorovičić - otkrio slojeve u unutrašnjosti Zemlje, tzv. Mohorovičićev diskontinuitet

    Stjepan Mohorovičić - teorija crvenoga pomaka spektralnih linija zbog djelovanja gravitacijskog polja zvijezde, suotkrivač pozitronija

    Vladimir Prelog - Nobelova nagrada za rad na stereokemiji molekula

    Leopold Ružička - Nobelova nagrada za rad na polimetilenima i višim terpenima

    Paul Modrich - Nobelova nagrada za radove na otkrivanju načina na koji stanice obnavljaju oštećeni DNK (u srodstvu je s Lukom Modrićem)

    Nenad Ban - otkrivač prostorne građe prokariotskih ribosoma, detaljne strukturalne informacije o ribosomu iz višeg organizma i način na koji ribosom sintetizira membranske proteine

    Franjo Kajfež - Apaurin

    Boyan Slat (Bojan Šlat) - sustav čišćenja mora od mikroplastike

    Iva Tolić - struktura diobenog vretena

    Marko Antun Domnianić - teorija nastanka duge razbijanjem bijele svjetlosti, teorija nastanka plime i oseke zbog djelovanja Sunca i Mjeseca

    Darko Pervan - laminat

    Ivan Vučetić - daktiloskopija

    Ivan Vukić - torpedo

    Ferdinand Kovačević - dupleksna i kvadripleksna telegrafija

    Gaja Alaga - K-izborna pravila

    Ivan Đikić - mehanizam kojim se stanice ljudskog tijela brane od razvoja karcinoma

    Zlata Bartl - Vegeta

    Boris Martinac - otkriće mehanosenzitivnih kanala u bakterijama

    Slavoljub Penkala - deterdžent, mehanička olovka, termofor, lebdjelica na zračnom jastuku

    Igor Štagljar - tehnologija membranskog dualnog sistema MYTH

    John Arthur Mišković - vodeni top, hidraulično rudarenje

    Antun Maglica - ručna svjetiljka

    Josip Belušić - električni brzinomjer

    Petar Dragić - mreža plivarica iz koje su nastale današnje ribarske mreže

    Franjo Hanaman - prva ekonomična žarulja s metalnom niti

    Vilibald Srećko Feller - cijeli niz teorema iz područja vjerojatnosti

    Zvonimir Janko - otkrio tri sporadične jednostavne grupe u matematičkoj teoriji konačnih grupa

    Neven Barišić - objašnjenje sparivanja u tzv. kuperovim parovima iz područja supravodljivosti

    Vatroslav Bertić - prethodnik Booleove algebre

  2. #2
    Respektabilan popis. Nikolu Teslu si zaboravio, i on je imal neke solidne izume. Kad se sve skupa zbroji, svijet ne bi bio isti bez Hrvata.

  3. #3
    Citiraj Prvotno napisano od Grunf Vidi poruku
    Respektabilan popis. Nikolu Teslu si zaboravio, i on je imal neke solidne izume. Kad se sve skupa zbroji, svijet ne bi bio isti bez Hrvata.
    Upitno je njegovo etničko podrijetlo. I samo nemoj reći da pojedinac rođen u nekoj zemlji (ius soli) je automatski pripadnik većinskog plemena koje sačinjava tu zemlju/državu, "politički" Hrvat, "Austro-Ugar" itd. Krv i tlo je jedino što ima značaj. Japan nebi bio Japan bez Japanaca a Meksiko nebi bio kriminalna trećesvjetska kanalizacija da nema Meksikanaca. Svaka zemlja ima svoje specifičnosti vezane uz rasu i etnicitet. Da je Nikola Tesla rođen u Srbiji teško da bi tamo bio nešto više od pravoslavnog svećenika jer Srbija nije imala sveućilišta na razini Austro-Ugarske koja je svojevremeno bila u vrhu najrazvijenih država svijeta.

  4. #4

  5. #5
    Staro srpsko ostrvo Hvar.

    Bas htjedoh napisati, ako se pita te mitomane, 99% likova sa spiska su Srbi.

    Tesla je nas, rodjen u Hrvatskoj, koga briga ko njega prisvaja. Ionako je on americki znanstvenik, i sam se takvim predstavljao, niti je njemu ikada bilo bitno tko je sto je, lik je trazio odgovore na misterije svemira. Ali rodjen je u Gospicu, Hrvatska.

  6. #6
    Tesla je čisti jugočetnik, nema nikakve veze s Hrvatima i njegovo prisvajanje je kao kada bismo prisvajali Milu Martića a to da su Vučetići s Hvara Srbi je još jedna mitomanska teorija retardiranog srbstva. Prezime Vučetić je danas kao i onda u samom vrhu najčešćih prezimena u gradu Hvaru koji je uvijek bio isključivo hrvatski i pričati bajke da je podrijetlom iz Crne Gore može samo lažljivi imbecil kakvih u komšiluku nikada ne manjka. Vjerojatno je to zbog korijena prezimena, tamo pećinarski glupani misle da nitko osim njih nema imena s korijenom "vuk".

    https://actacroatica.com/hr/location/hvar/
    Posljednje uređivanje od mirv : 03-11-2019 at 20:04

  7. #7


    Victor Grinich, rođen kao Victor Grgurinović 26. studenog 1924. godine u Aberdeenu (Washington). Umro 4. studenog 2000. u Mountainu Viewu u Kaliforniji.

    Predavao na Sveučilište Alma mater u Washingtonu, Sveučilište Stanford. Bio je suosnivač tvrtke Fairchild Semiconductor, profesor na Stanfordu i UC Berkeleyu. Ima troje djece Nicholasa P. Grinicha, Anitu Grinich i Philipa Grinicha. Victor Henry Grinich (26. studenog 1924. - 4. studenog 2000.) bio je pionir u industriji poluvodiča i član „izdajničke osmorice“ koji su osnovali Silicijsku dolinu.

    Potomak hrvatskih iseljenika, prvotno mu je prezime Grgurinović. Rođen u Aberdeenu u Washingtonu, služio je u mornarici Sjedinjenih Država tijekom Drugog svjetskog rata. Da bi se njegovo prezime lakše izgovaralo tijekom vojnih poziva, službeno ga je promijenio u "Grinich". Grinich je 1946. diplomirao na Sveučilištu Washington, a magistrirao 1949., a potom stekao doktorat. 1951. sa Sveučilišta Stanford. U početku je bio istraživač u SRI International, radio je u seminarskom Shockley laboratoriju za poluvodiče Beckman Instruments, a zatim je otišao s ostalim nezadovoljnim članovima tzv."izdajničke osmorice" kako bi stvorio utjecajnu korporaciju Fairchild Semiconductor.

    Među fizičarima, matematičarima i metalurzima iz skupine, Grinich je bio jedini inženjer elektrotehnike. U Fairchildu je postavio pokusni laboratorij i druge elektroničke sustave gdje je bio odgovoran za karakterizaciju uređaja i aplikacije. Njegov odjel prerastao je u važan posao tvrtke Fairchild Instrumentation. Grinich je 1968. godine napustio Fairchild kako bi studirao informatiku dok je predavao elektrotehniku ​​na UC Berkeley. Kasnije je predavao i na Sveučilištu Stanford. 1975. objavio je udžbenik Uvod u integrirane sklopove.

    Godine 1978. imenovan je izvršnim direktorom tvrtke Identronix, tvrtke koja je ušla u vezu s radiofrekvencijskim identifikacijskim sustavima, a koji se danas uveliko koriste u protuprovalnim oznakama. Godine 1985. Grinich je osnovao i postao izvršni direktor tvrtke Escort Memory Systems za komercijalizaciju RFID oznaka za industrijsku primjenu. EMS je Datalogic kupio 1989. godine. Godine 1993. suosnivač je Arkos Design, proizvođača emulatora. Tvrtku je Synopsys kupio 1995. godine. Grinich se povukao 1997. godine, a umro je od raka prostate 2000. godine, tri tjedna prije 76. rođendana.

    http://www.hrvatski-fokus.hr/index.p...iji-poluvodica

  8. #8
    Dubrovnik imao prvu karantenu na svijetu

    U danima kada se riječ karantena svakodnevno spominje u našim razgovorima, površno istraživanje o porijeklu toga pojma dovelo nas je do zanimljivih spoznaja.

    Prva je da riječ potječe od talijanskog Quaranta što označava 40 - u ovom slučaju dana izolacije, a druga je informacija da se prva karantena uvela na dubrovačkom području. Bilo je to u ljeto 1377. godine.

    Je li to uistinu bila baš prva karantena u svijetu - provjerili smo razgovarajući s profesoricom povijesti Katijom Matušić, koja je magistrirala upravo na tematici ranovjekovne povijesti Dubrovnika.

    - Istina je da je Dubrovnik prva karantena u svijetu. Postoje razni izvori i povijesni nalazi da su i Španjolska i Francuska također imale karantene u tom razdoblju 14. i 15. stoljeća. No smatra se da je povijesni izvor prvi koji nam govori o postojanju karantene baš iz Dubrovnika gdje je prva karantena bila 1377. godine, kada je Veliko vijeće Dubrovačke Republike donijelo odluku kojom se ni domaći ni strani ljudi koji dolaze iz okruženih zaraznih krajeva ne smiju primiti ni u grad ni na dubrovačko zemljište dok ne izdrže mjesec dana čišćenja na otocima Mrkanu, Bobari i Supetru koji se nalaze blizu grada Cavtata, kazala nam je profesorica Matušić.

    Tom odlukom, dodaje, oni su morali provesti 30 dana u izolaciji ili karanteni. A zgrada u kojoj se karantena provodila zvala se lazaret ili kontumac.

    https://magazin.hrt.hr/596587/price-...enu-na-svijetu

  9. #9
    Skurla (Škurla), George Martin (Newark, SAD, 2. VII. 1921 – Melbourne, SAD, 2. IX. 2001), američki zrakoplovni inženjer hrvatskoga podrijetla, voditelj izradbe Mjesečevih modula u sklopu američkoga programa slijetanja ljudi na Mjesec Apollo.

    Potomak je hercegovačkih Hrvata. Diplomirao je na studiju zrakoplovne tehnike na Sveučilištu u Michiganu (University of Michigan) 1944. Radio je kao zrakoplovni inženjer u poduzeću Grumman Corporation. Stekavši bogato iskustvo, postao je direktor operacija u središtu Kennedy Space Centera američke svemirske agencije NASA-e na Floridi (1965‒70). Ondje je vodio tim od 1600 zaposlenika poduzeća Grumman tijekom proizvodnje i ispitivanja Mjesečevih modula za slijetanje astronauta na Mjesec, u sklopu programa svemirskih letova Apollo. Od 1973. nadzirao je konstruiranje i proizvodnju američkih vojnih zrakoplova F-14 Tomcat i A-6 Intruder, a 1974. postao je jedan od vodećih ljudi poduzeća Grumman Corporation. Predsjednik toga poduzeća postao je 1985., a umirovljen je 1986. Jedna od zgrada sveučilišta Florida Institute of Technology u Melbourneu nazvana je njegovim imenom.

    https://tehnika.lzmk.hr/skurla-george-martin/

    https://eyecro.wordpress.com/2019/11...orge-m-skurla/
    Posljednje uređivanje od mirv : 01-04-2020 at 15:20

  10. #10
    Erazmo Tićac (Ben Erazmo Tićac), rođen u Žurkovu, Kostrena, 1904. godine bio je hrvatski inženjer brodogradnje i projektant. Živio je do 1968. godine SAD-u.

    Godine 1923. završio je Pomorsku školu u Bakru. Samo godinu dana kasnije došao je u SAD gdje je završio studij i postao ugledni inženjer brodogradnje. Ime Ben Erazmo je dobio primanjem američkoga državljanstva.

    Erazmo se se bavio projektiranjem ratnih, putničkih, RO-RO i kontejnerskih brodova te teglenica. Bio je član važnih američkih udruga inženjera brodogradnje. U poduzeću George G. Sharp, New York bio je glavni projektant broda prvoga trgovačkog putničko-teretnog broda na nuklearni pogon, Savannah (1959.godina). Zanimljivost je da je tadašnji predsjednik Dwight Eisenhower, 15. travnja 1955. godine objavio odluku o izgradnji ovog eksperimentalnoga trgovačkog broda na nuklearni pogon, a Erazmovoj je tvrtki je bilo povjereno projektiranje.

    Brod Savannah bio je primjer civilne uporabe nuklearne energije i ispitivanja mogućnosti ugradnje nuklearnoga postrojenja u manje ratne brodove kao što su krstarice. Jedan je od četiri trgovačka broda na nuklearni pogon izgrađena u svijetu. Pogonsko postrojenje sastoji se od nuklearnoga reaktora snage 74 MW koji napaja dvije parne turbine te tako omogućuje pokretanje brodskoga vijka. Postizao je brzine od 21 čv (39 km/h) te s jednim punjenjem goriva mogao prijeći 300.000 nautičkih milja.

    Brod je bio dugačak 181,5 m, širine 23,8 m i nosivosti 9.400 tona. U komercijalnoj službi bio je od 1962. do 1972. godine te je više puta uplovio u luku Rijeka.

    U SAD-u je proglašen objektom od posebne povijesne važnosti. Nalazi u Baltimoreu, gdje je povremeno otvoren za posjetitelje. Na ploči postavljenoj na ulazu u brodski salon moglo se pročitati zlatnim slovima “Ben Tićac, projektant broda”.

    Općina Kostrena postavila mu je na rodnoj kući u naselju Žurkovu 1999. godine spomen ploču kojom mu je iskazano priznanje za razvoj pomorstva.

    https://eyecro.wordpress.com/2019/11...-erazmo-ticac/

  11. #11
    Nisu izumitelji, ali ova trojica sarajevskih Hrvata su zaslužila da ih se ovdje stavi.


+ Odgovori na temu

Pravila pisanja poruke

  • Ne možeš otvoriti novu temu
  • Ne možeš ostaviti odgovor
  • Ne možeš stavljati dodatke
  • Ne možeš uređivati svoje postove