+ Odgovori na temu
Prikaz rezultata str. 1/17

Tema: Vjeronauk u školama

  1. #1

    Vjeronauk u školama

    Neki sam dan naišla na jedan članak koji je opet podigao lavinu reakcija i raspravu o ovom pitanju. Naime, kako su Dani kruha i kako tu manifestaciju u većini hrvatskih škola prati i pojavljivanje svećenika, blagoslov i molitva, jedna se mama iz Zagreba strašno uznemirila što ona kao ateist mora puštati dijete da ga taj dan poškrope u školi. Neshvatljivo joj je da se manjina mora prilagođavati većini ( u ovom slučaju katoličkoj) te je stoga odlučila da svoje dijete ipak neće slati u školu za Dan kruha. Njeno pravo, svakako. Naravno, dobi ona velik medijski prostor pa se tako se opet razmotala rasprava o vjeronauku u školama, je li mu tamo mjesto ili nije, radi li se tu o kršenju Ustava i teroru većine nad manjinom, je li RH sekularna država itd. Mislite li da su ovakvi istupi potrebni i radi li se tu samo o "poštivanju Ustava" ili je posrijedi nesto drugo? Je li vjeronauku i katoličkim vjerskim simbolima mjesto u hrvatskim školama?

  2. #2
    Sigurno da im je mjesto u školama. I vjeronauku i katoličkim simbolima. U zemlji koja je većinom katolička, spomenuti kulturni i vjerski nauk se uči od malih nogu.

    Osim toga, da nije vjeronauka u školama (i vrtićima) tko bi uopće išao na vjeronauk? Koji još k tome nije ni obavezan, niti se nameće. Ali to ne sprečava borce za ljudska prava Internacionale, da svim silama rade protiv svake tradicije. Svašta će idioti učiniti za malo medijske pozornosti. Sjetite se Jerry Springer Showa. Sve je to tu negdje.

  3. #3
    Vjeronauku je ne samo mjesto u školama nego ga treba staviti i na sveučilišta. Također, u javnim i državnim službama bi trebalo uvesti jedan sat tjedno čitanje Biblije svim zaposlenima.

  4. #4
    Citiraj Prvotno napisano od Yaya Vidi poruku
    Neki sam dan naišla na jedan članak koji je opet podigao lavinu reakcija i raspravu o ovom pitanju. Naime, kako su Dani kruha i kako tu manifestaciju u većini hrvatskih škola prati i pojavljivanje svećenika, blagoslov i molitva, jedna se mama iz Zagreba strašno uznemirila što ona kao ateist mora puštati dijete da ga taj dan poškrope u školi. Neshvatljivo joj je da se manjina mora prilagođavati većini ( u ovom slučaju katoličkoj) te je stoga odlučila da svoje dijete ipak neće slati u školu za Dan kruha. Njeno pravo, svakako. Naravno, dobi ona velik medijski prostor pa se tako se opet razmotala rasprava o vjeronauku u školama, je li mu tamo mjesto ili nije, radi li se tu o kršenju Ustava i teroru većine nad manjinom, je li RH sekularna država itd. Mislite li da su ovakvi istupi potrebni i radi li se tu samo o "poštivanju Ustava" ili je posrijedi nesto drugo? Je li vjeronauku i katoličkim vjerskim simbolima mjesto u hrvatskim školama?
    Što se tiče vjeronauka, naravno da sam za to da se i dalje održava u školama. A što se tiče "Dana kruha" - to bi ukinuo. Na taj dan, djeca donose u školu peciva, koja se poslažu po stolovima, oko njih se djeca naguravaju i glupiraju, pa to onda završi na podu... Niti su djeca zapravo svjesna o čemu se tu radi. Žalosno za gledati. Ako se time želi pokazati poštovanje prema kruhu, konačni efekt je sasvim suprotan.

  5. #5
    Da, mislim da je ovdje ključno da je vjeronauk izborni predmet. Ja nisam tako davno išla u školu i znam da smo u osnovnoj nosili roditeljima papire koje su trebali potpisati ako su nas htjeli slati na vjeronauk, a u srednjoj je bila opcija i slušanje etike umjesto vjeronauka, što je od nas 26 radio samo 1 učenik. A što se tiče Dana kruha, meni je to bila lijepa tradicija, spremanje peciva i kruha, priredba u školi... a koliko će neki prvašić shvatiti bit svega nije bitno, shvatit će s vremenom, kao što je slučaj i s mnogim drugim blagdanima, manifestacijama i slično. Ono što meni nije jasno je histerija spomenute mame oko svećenika koji je Dane kruha pretvorio u vjerski obred u kojem su sva djeca prisiljena sudjelovati. Ako joj toliko smeta blagoslov, neka ne šalje dijete taj dan u školu. Nije vrijedno ovakvog medijskog prostora.
    Posljednje uređivanje od Yaya : 16-10-2019 at 14:32

  6. #6
    Ugledni član kiler avatar
    Datum registracije
    Aug 2013
    Lokacija
    where the wild roses grow
    Poruke
    671
    Citiraj Prvotno napisano od Yaya Vidi poruku
    Da, mislim da je ovdje ključno da je vjeronauk izborni predmet. Ja nisam tako davno išla u školu i znam da smo u osnovnoj nosili roditeljima papire koje su trebali potpisati ako su nas htjeli slati na vjeronauk, a u srednjoj je bila opcija i slušanje etike umjesto vjeronauka, što je od nas 26 radio samo 1 učenik. A što se tiče Dana kruha, meni je to bila lijepa tradicija, spremanje peciva i kruha, priredba u školi... a koliko će neki prvašić shvatiti bit svega nije bitno, shvatit će s vremenom, kao što je slučaj i s mnogim drugim blagdanima, manifestacijama i slično. Ono što meni nije jasno je histerija spomenute mame oko svećenika koji je Dane kruha pretvorio u vjerski obred u kojem su sva djeca prisiljena sudjelovati. Ako joj toliko smeta blagoslov, neka ne šalje dijete taj dan u školu. Nije vrijedno ovakvog medijskog prostora.
    Oni koji ne žele slati djecu taj dan u školu,mogu npr. poslati ih na proteste protiv klimatskih promjena i sve 5...
    “Oprošteno jest griešnima: Zulumčaru, ubojici,
    Oprošteno svima, svima – Samo nije izdajici,samo nije izdajici”.

  7. #7
    Ne vidim potrebu za time. Za to postoje crkve i ostale religijske institucije.
    Violence is not necessary to destroy a civilization. Each civilization dies from indifference toward the unique values which created it.
    Nicolás Gómez Dávila

  8. #8
    Citiraj Prvotno napisano od juro Vidi poruku
    Ne vidim potrebu za time. Za to postoje crkve i ostale religijske institucije.
    A za tjelesni igrališta i dvorane. Jezike škole stranih jezika.

  9. #9
    Cute, ali ne.
    Violence is not necessary to destroy a civilization. Each civilization dies from indifference toward the unique values which created it.
    Nicolás Gómez Dávila

  10. #10
    Da nadodajem, vise koristi bih vidio u predmetima gdje se uci osnove etike, filozofije ili psihologije i politickih znanosti. Jedino sto bih podrzavao je povijesni predmet u kojem se ucenicima nudi uvod u najvaznije svjetske religijske sustave. Od politieizma antickog doba, preko Budizma i Daoizma sve do Abrahamskih religija itd.. Postoji gradjansko pravo na slobodu vjeroispovjesti (sto ukljucuje i odricanje od iste) i tko u sto vjeruje je stvar privatnog zivota pojedinca, kome to nije dovoljno i dalje ima slobodu kretati se iskljucivo unutar svoje vjerske zajednice, zivjeti u samostanu ili poslati svoje dijete u katolicku skolu.
    Posljednje uređivanje od juro : 16-10-2019 at 21:29
    Violence is not necessary to destroy a civilization. Each civilization dies from indifference toward the unique values which created it.
    Nicolás Gómez Dávila

  11. #11
    Citiraj Prvotno napisano od juro Vidi poruku
    Da nadodajem, vise koristi bih vidio u predmetima gdje se uci osnove etike, filozofije ili psihologije i politickih znanosti. Jedino sto bih podrzavao je povijesni predmet u kojem se ucenicima nudi uvod u najvaznije svjetske religijske sustave. Od politieizma antickog doba, preko Budizma i Daoizma sve do Abrahamskih religija itd.. Postoji gradjansko pravo na slobodu vjeroispovjesti (sto ukljucuje i odricanje od iste) i tko u sto vjeruje je stvar privatnog zivota pojedinca, kome to nije dovoljno i dalje ima slobodu kretati se iskljucivo unutar svoje vjerske zajednice, zivjeti u samostanu ili poslati svoje dijete u katolicku skolu.
    Koliko znam, u gimnazijama se u sklopu vjeronauka uči i o osnovama drugih svjetskih religija, dakle mi smo učili jedan sat o islamu, drugi o judaizmu, treću o budizmu, taoizmu, hinduizmu. Samo ono osnovno, doduše, ali koga zanima više, neće to tražiti u sklopu srednjoškolskog obrazovanja.

  12. #12
    A da se nadovežem na priču o nametanju, mislim da to svakako nije u redu, ali isto tako treba znati da izborni predmet slušaju samo oni koji to izaberu, pa s razlogom je izborni. Tko neće , može na etiku.

  13. #13
    To je sve antifa propaganda u službi zatiranja tradicije.

    Evo, jučer popodne se u kući povela priča oko tih dana kruha. Kako nitko u mojoj kući nije nikad ispekao kruh ili kiflicu (a svi ih volimo), to me potaklo da izvučem recept za kiflice i napravim ih prvi put. Znate koji je rezultat bio? 80-ak kiflica koje su ispale savršeno. Neće sigurno faliti ni za školu ni za doma. Ali nije u tome poanta, već u činjenici da smo to napravili zajedno, kao obitelj. Da smo se svi angažirali u zajedničkom zadatku. Uopće nije bitno hoće li se ijedna kiflica pojesti (prije mislim da nijedna neće ostati), da li će pasti na pod ili će poslužiti za gađanje. Bit je da je obitelj na okupu. Da radimo pametne i korisne stvari skupa. Da vrijeme koje provodimo bude kvalitetno. Jer to je ono što se pamti. To je ono što je stvarno naše. Što smo spremni dijeliti i pokloniti.

    I znate što? Nisam imao potrebu obraćanja medijima da poprate ova zbivanja.

  14. #14
    I to je možda krivo. Možda bi baš trebalo trubiti na sva zvona tipa "Ako nikad niste napravili kruh, djeca će vam pomoći!"... Ili... "Kruh iz veselog nereda!"

    Pa bi se možda, za vremena izmijenila količina pažnje koja se pridaje provokacijama, u korist pozitivnih radnji i njihovih rezultata. Upravo rezultati čine razliku između ova dva pojma.

    Da rezimiram... Nitko toj ateističnoj gospođi nije rekao da njezino dijete mora sudjelovati u manifestaciji. Puno veći problem je medijska popraćenost, jer ispada da je gospođino nezadovoljstvo okidač za medijsko provođenje kulturocida, pod izlikom "ne ubijaj glasnika".

  15. #15
    Citiraj Prvotno napisano od juro Vidi poruku
    Da nadodajem, vise koristi bih vidio u predmetima gdje se uci osnove etike, filozofije ili psihologije i politickih znanosti. Jedino sto bih podrzavao je povijesni predmet u kojem se ucenicima nudi uvod u najvaznije svjetske religijske sustave. Od politieizma antickog doba, preko Budizma i Daoizma sve do Abrahamskih religija itd.. Postoji gradjansko pravo na slobodu vjeroispovjesti (sto ukljucuje i odricanje od iste) i tko u sto vjeruje je stvar privatnog zivota pojedinca, kome to nije dovoljno i dalje ima slobodu kretati se iskljucivo unutar svoje vjerske zajednice, zivjeti u samostanu ili poslati svoje dijete u katolicku skolu.
    Sve ovo boldano već postoji. Čak ovu "etiku" (od 1. srednje) zovu i ateistički vjeronauk. Na katoličkom vjeronauku uči se (ne znam zašto) i o drugim religijama. A druge religije u RH ionako imaju svoje vjeronauke. Tako da otkrivate "toplu vodu". Jedino s tom razlikom, što je odlazak na vjeronauk dobrovoljan, a npr. "građanski" ili "zdravstveni" se nameću svima.

  16. #16
    Bija on izborni ili ne, nije normalno dva sata tjedno prima 1 satu informatike ili tehnickon. Ko da ce to dati kruva ikome u zivotu

    Meni je jedino dizalo prosjek

  17. #17
    Svima je, ali je i posadilo sjeme koje je rodilo stostruko, a to je najbitnije u cijeloj priči.

+ Odgovori na temu

Pravila pisanja poruke

  • Ne možeš otvoriti novu temu
  • Ne možeš ostaviti odgovor
  • Ne možeš stavljati dodatke
  • Ne možeš uređivati svoje postove