+ Odgovori na temu
Stranica 2 od 4 PrviPrvi 1 2 3 4 PosljednjePosljednje
Prikaz rezultata str. 21/77

Tema: Hrvatska ratna mornarica

  1. #21
    Istinabog , nije nesto velik ali je širok, neznan ima li širega u ovon momentu...

  2. #22
    Tu se vidi malo širine. Navodno da mu nuklearni reaktor generira tolko struje da bi mogel napajati cijeli Split.


  3. #23
    caporegime caporegime avatar
    Datum registracije
    Nov 2010
    Lokacija
    south zg
    Poruke
    14,793
    Blog Entries
    4
    Pa da. Manji od pujanki.
    ex. m. BBB ZG +40, 50-100

  4. #24
    vidi se da je to zahrđala kanta, naši su bolji.

    kad Putin krene radit nosače aviona, i kad kinezi završe doktrinu one svemirske rakete koja će torpedirat američke nosače u povijest, jasno je već sad da američka imperija kopni, ameriku čeka sudbina britanije koja je njome vladala kao i dobirm djelom svijeta, svaka sila za svog vremena, sad je vrijeme za majčicu Rusiju i drugove iz Kine. koliko god mi bili gadni ti komunisti, nisu mi gadni kinezi, jer kinez radi, kinez je miroljubiv pošten čovjek, nije hegemon, da su kinezi ovakvi ko amerikanci pregaziil bi svijet, ima ih miljardu i 350 miliona, koliko je to Hrvatski ? samo Bog zna, i opet samo su onaj Tibet zadavili ostale puštaju na miru.



    Rusi, Kinezi, Indijci, i Japanci imaju moju podršku da zavladaju ovim svijetom, i jednom za svagda sruše dinastiju zapadnih krvopija !
    Posljednje uređivanje od NorthStand : 07-12-2015 at 17:39

  5. #25
    Ja sigurno nisan impresioniran dužinon, bija san i na dužemu ka kadet.

    Doci ce i Kinezima ISIS ka CIA animira Ujgure

  6. #26

  7. #27


    Opće je poznat i sveprisutan nemar i nebriga za vrlo brojnu i još uvijek vrijednu državnu imovinu izraženu kroz atraktivne zemljišne površine, stare i napuštene objekte (podzemne i nadzemne) te razne vrste takozvane pomorske infrastrukture. Riječ je,naime, o pomorskoj infrastrukturi izgrađenoj u vrijeme bivše Jugoslavenske ratne mornarice ( JRM) u sklopu koncepta uređenja takozvane „operacijske osnovice“ pomorskih snaga. U dijelu te pomorske infrastrukture valja istaknuti prije svega potkope,maskirne vezove i pristane te plutačne vezove i razne podzemne i nadzemne instalacije u obliku skladišta ubojnih sredstava, instalacija za čuvanje goriva i drugih pogonskih i tehničkih materijala. Posebice želim istaknuti dio nabrojane infrastrukture koja se nalazi na našim otocima,uvjetno nazvanim otocima „prednjeg kraja“,a riječ je o otocima vanjskog otočnog ruba koji su kao moguće područje baziranja snaga HRM-e, posebice Obalne straže RH...

    http://www.defender.hr/naslovnica-iz...-propadanja-2/

    Po svemu sudeći izgleda da se ozbiljnije pocelo bavit ovim problemom. Bilo je i vrijeme.

  8. #28
    Da, ali pitanje je kaj bu s onom bazom na Lošinju.

  9. #29
    Citiraj Prvotno napisano od Grunf Vidi poruku
    Jel budu ih stavili u one potkope?
    Prvo pozdrav svima na forumu!

    Vjerojatno ne, iz jednostavnog razloga što OOB koji se radi ne može ući u potkop..
    Što se tiče ostalog napisanog u priloženom linku to nije nikakva novost, niti senzacija jer tko čita DPR može vidjeti što tamo piše:



    Tako da se radi samo o vojnoj luci Meje (vojarna Privala) na Korčuli.

    Isto se može vidjeti i ovdje pod vojne luke:


  10. #30
    Da potkrijepim gornji post:



    Raketni čamac RČ-304 (klasa Osa) u potkopu "Kremena" (dimenzije RČ: duljina 37,5 m ; širina 7,7 m ; gaz 3,8 m).

    Širina ovih potkopa je cca 10-11 m. Dimenzije OOB-ova koji se rade su: duljina 43,5 m ; širina 8 m, ali ne znam kolika će mu bit visina (dosta visok po 3D modelu).


  11. #31
    Dobrodosao na forum Vozilo, drago nam je da si se aktivirao.

    Zasto potkopi nemaju kapaciteta za vece brodove? Kolka je onda korist od njih, ak mogu samo ove manje primati?

  12. #32
    Citiraj Prvotno napisano od Grunf Vidi poruku
    Dobrodosao na forum Vozilo, drago nam je da si se aktivirao.

    Zasto potkopi nemaju kapaciteta za vece brodove? Kolka je onda korist od njih, ak mogu samo ove manje primati?
    Hvala na dobrodošlici, popratio bih tu i tamo što se piše pa evo da se priključim..

    U današnje vrijeme skoro nikakva, mada sad kad su napravljeni se mogu svakako iskoristit. Građeni su za torpedne i raketne čamce bivše JRM odnosno za sklanjanje istih.

  13. #33
    ^^

    To su bili taktički brodovi JRM kojima bi se mogao izvest iznenadni napad i onda po izvršenju su se brodovi trebali sklanjati u sigurnost potkopa. Naravno u potkope su mogle ulaziti i diverzantske podmornice, ali nije bilo infrastrukture za njih (nisu se mogle napajati). Postojao je samo jedan podmornički potkop (potkop Rose u Crnoj Gori) u koji su mogle stati dvije podmornice i gdje su se u njih mogle ukrcavati mine i torpeda i gdje se nalazio agregat za punjenje. Također u nekim potkopima su mogli boraviti i RTOP-ovi.

  14. #34
    Mozda ce nasi onda u buducnosti graditi vece potkope, tko zna.

  15. #35
    Citiraj Prvotno napisano od Grunf Vidi poruku
    Mozda ce nasi onda u buducnosti graditi vece potkope, tko zna.
    Neće sigurno, jer su se strategije ratovanja i obrane promijenile, tako da ovakvi potkopi više nemaju smisla..

  16. #36
    Citiraj Prvotno napisano od vozilo Vidi poruku
    Neće sigurno, jer su se strategije ratovanja i obrane promijenile, tako da ovakvi potkopi više nemaju smisla..
    Tako nešto al nikad nije u škveru napravit manji al brzi brod pa da nosi torpedo ili PZO raketu il već nešto po potrebi.

    .......

    U blizini Ploča potoje dva vojna potkopa - potkop "Duba" i potkop tzv. "Soline".
    Za pogledati oba potkopa, potrebno je doći do mjesta Raba. Vožnje s autom još 3km po uvećini asfaltiranom cestom, i pred kraj makadamskoj cestom, dovodi vas odmah do ulaza u potkop Duba koji se nalazi u mjestu s nekoliko kuća - Duba.

    http://www.paluba.info/smf/index.php...html#msg419030


  17. #37
    Ugledni član totalna steta avatar
    Datum registracije
    Feb 2013
    Lokacija
    splt,brda
    Poruke
    796
    Ovo sve komercijalizirat u svrhe turističkih atrakcija,jos prodat pricu da h je gradio musolini,hitler i tito..
    Za obranu i kontrolu jadrana topnicke i raketne bitnice su sasvim dovoljne sa dobrim radarskim sustavom.
    Naravno hrm pretvoriti u obalnu stražu za kontrolu i SAR na moru,te ih pod obavezno izmjestit iz Splita,Pule,Rijeke tj.velikih gradova i stacionirat na depopuliranim otocima.
    torcida alaeština,40god... u jugi ,14 gostovanja točno..sezona 87/88 - 90/91...

  18. #38


    Kako neslužbeno doznajemo u MORH-u, najvjerojatnije tijekom veljače SAD će isporučiti HRM-u dva podvodna drona. Riječ je o podvodnom oružju koje Amerika donira u sklopu savezničkog programa “Foreign Military Financing” (FMF). Ronilice su namijenjene kontroli priobalnih voda: skeniraju velike podvodne površine u potrazi za minama.

    Prvi put operativno su se koristile 2003. u operaciji “Iračka sloboda”.

    Protuminske podvodne ronilice tipa “remus 100” u sastavu HRM-a koristit će se za borbu protiv podvodnog terorizma, za nadzor jadranskog podmorja, te za održavanje sigurnosti plovnih putova i prilaza najvažnijim lukama.

    Hrvatska trenutačno ne može ispunjavati jednu od najvažnijih obveza u sklopu NATO-ova saveza, a to je da jamči sigurnost plovnih ruta i prilaza lukama na svojem dijelu Jadrana. Periodično se, prema preuzetim NATO obvezama, moraju obavljati pregledi prilaza lukama zbog niza razloga, a jedan je sprječavanje mogućih terorističkih napada.

    Isporukom ronilica "remus 100" HRM konačno dobiva podvodne oči.

    Tržišna cijena jedne je 2,3 milijuna kuna.

    Koristit će se u protuminskoj zaštiti podmorja i morskog dna, a može i u akcijama traganja i spašavanja, za nadzor arheoloških nalazišta i gospodarskih podvodnih instalacija.

    http://www.slobodnadalmacija.hr/Svij...6/Default.aspx

  19. #39
    Švedski Saab će u Republici Hrvatskoj nadograditi sustav obalnog nadzora i zaštite granice CoastWatch Coastal Surveillance Network. Sustav ima stratešku ulogu da zaštiti hrvatsku granicu na moru te će postati operativan do lipnja 2016. Sustav obalnog nadzora će pružiti podatke u stvarnom vremenu sa tehnološki naprednim radarskim senzorima, televizijskim kamerama i Automatic Identification System (AIS). Senzori su raspoređeni na strateškim mjestima duž obale, te će biti povezani s nekoliko kontrolnih središta u jednom od najnaprednijih operativnih pomorskih sustava praćenja u Europi.

    Sustavom će upravljati granična policija u sastavu MUP-a. To je nadogradnja postojećeg sustava obalnog nadzora kojeg je Saab isporučio 2010. Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture.Sustav će otkriti, identificirati, pratiti i nadzirati plovila na udaljenosti do 100 km te pruža operatorima pomorsku situacijsku sliku 24/7. Saab će surađivati ​​sa hrvatskom tvrtkom Končar – Inženjering za Co. koja će obaviti instalaciju sustava i biti odgovorna za komunikacijsku infrastrukturu, lokalno održavanje i potporu. Ukupno, projekt uključuje radove na 40 različitih mjesta, neka od njih su na udaljenim otocima dostupna samo helikopterom.

    http://www.defender.hr/naslovnica-iz...lance-network/

  20. #40
    Raketna topovnjača 405, koja je tijekom Domovinskog rata bila u aktivnom sastavu Ratne mornarice Crne Gore i granatirala Dubrovnik, ubrzo će, prema projektu renomiranog Brodarskog instituta Zagreb, biti pretvorena u patrolni brod.

    Ministarstvo obrane Crne Gore je za tu svrhu već odvojilo šesto tisuća eura, a topovnjača će nakon nedavnog boravka u doku u škveru luke Bijela u Boki kotorskoj krenuti prema luci Bar, gdje bi se trebala obaviti planirana preinaka.

    Ratna mornarica Crne Gore ubrzo raspisuje i natječaj za preinaku još jedne raketne topovnjače u patrolni brod, ovaj put topovnjače s oznakom "406".

    Stručnjaci koje smo kontaktirali ističu da u Baru slijedi demontaža lansera protubrodskih raketa tipa "styx" i krmene filter-kućice na čijem će se mjestu ugraditi hidraulična dizalica nosivosti tri tone, te ležaj za brzi RHIB čamac od 6,5 metara za boarding pri kontrolama na moru. Inače, topovnjača, tj. budući patrolni brod, dugačka je 45, a široka 7,7 metara i zadržat će svoje aktualno glavno artiljerijsko naoružanje – dva bofors-topa kalibra 57 mm, dok će pogonski MTU strojevi biti demontirani i ponovno postavljeni na brod koji će dobiti i tri nova, pomoćna dizelska agregata za proizvodnju struje.

    Zbog visoke potrošnje goriva, dvije plinske turbine Rols Royce Proteus bit će uklonjene i konzervirane, ali im nismo doznali buduću namjenu. Stoga patrolni brod neće, kao nekad topovnjača, postizati brzinu od 40 nego tek 22 čvora.

    Patrolnom brodu ostaje sustav za upravljanje bojevim gađanjem 9LV-209 koji je od presudnog značenja za učinkovito djelovanje bofors-topova i bit će moderniziran ugradnjom IC infracrvene kamere i laserskog daljinomjera.

    http://www.slobodnadalmacija.hr/Dubr...9/Default.aspx



    https://en.wikipedia.org/wiki/Military_of_Montenegro

    https://hr.wikipedia.org/wiki/Raketn...se_Kon%C4%8Dar

    Oba u patrolna a ovo sa strane šta je višak prodat trecem licu ...možda i HRMu.

+ Odgovori na temu

Tags for this Thread

Pravila pisanja poruke

  • Ne možeš otvoriti novu temu
  • Ne možeš ostaviti odgovor
  • Ne možeš stavljati dodatke
  • Ne možeš uređivati svoje postove