+ Odgovori na temu
Stranica 7 od 7 PrviPrvi ... 5 6 7
Prikaz rezultata str. 121/125

Tema: Statistike

  1. #121
    Vala ja sam mislio da je i manja.
    .....kad bi mladost znala...kad bi starost mogla.....

  2. #122
    Citiraj Prvotno napisano od Inkvizitor Vidi poruku
    Slovenija će nas prešišat uskoro po BDPeu. Bruka.
    Neće. Prešišali su Srbiju, e to je bruka. 3 i pol puta manje Slovenaca proizvodi više od Srba.

    Slovenija je najuspješnija država nove EU. Tu uspješnost su gradili politikom guranja svojih nacionalnih interesa. Prvo su pokrali nekih 300 milijuna eura ušteđevina ljudima iz Hrvatske, BiH i Srbije. Onda su to usmjerili u rast svog gospodarstva. Iskoristili rat u Hrvatskoj da dignu Kopar iznad Rijeke. Blokirali Hrvatsku da čim duže ostane van EU i tako održe konkurentsku prednost Kopra.
    Ne prodaju svoje najveće tvrtke strancima ni pod koju cijenu, osim ako su blizu propasti kao Mercator.

    Njihova ekonomija je uspješna zbog prljave politike i obratno. Treba naučiti ponešto od njih.

  3. #123

    U 2019. višak na tekućem računu platne bilance 2,9% BDP-a

    Od ulaska u EU imamo suficit tekućeg računa platne bilance. Dug konstantno pada od silaska SDP-ovih boljševika s vlasti. Marić nas je dobro pripremio za nadolazeću krizu. Možemo izdržati zaduživanje za održavanje stanja jedno vrijeme dok ne prođe kriza.

    S podacima za posljednje tromjesečje 2019., zaokružena je statistika bilance plaćanja na razini cijele 2019. godine. Višak na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u prošloj je godini iznosio 2,688 mlrd. eura ili 5% BDP-a (u 2018. 3,3% BDP-a). Saldo na tekućem računu platne bilance iznosio je u 2019. 1,571 mlrd. eura odnosno 2,9% BDP-a (u 2018. 1,9% BDP-a).
    https://www.rba.hr/-/u-2019-visak-na...ance-2-9-bdp-a


    Prema posljednjim podacima središnje banke bruto inozemni dug Republike Hrvatske koji uključuje inozemni dug opće države, središnje banke, drugih monetarnih financijskih institucija, ostalih domaćih sektora te izravnih ulaganja, krajem studenog 2019. uz smanjenje na mjesečnoj razini za 4,5%, iznosio je 41,1 mlrd eura. U odnosu na kraj 2018. godine bruto inozemni dug bio je niži za 1,6 mlrd. eura ili 3,8%.
    https://www.rba.hr/-/krajem-studenog...41-1-mlrd-eura
    Posljednje uređivanje od Grunf : 01-04-2020 at 13:51

  4. #124

    Krajem siječnja bruto inozemni dug 41,1 mlrd. eura



    Graf, čisto da se prisjetimo zlatnih SDP-ovih vremena i duga od 53 milijarde eura.

    Prema posljednjim podacima HNB-a, bruto inozemni dug Republike Hrvatske koji uključuje inozemni dug opće države, središnje banke, drugih monetarnih financijskih institucija, ostalih domaćih sektora te izravnih ulaganja, krajem siječnja uz povećanje na mjesečnoj razini od 0,6%, iznosio je 41,1 mlrd eura. U odnosu na isti mjesec prošle godine, bruto inozemni dug bio je niži za 2,8 mlrd. eura ili 6,5%.

    U strukturi duga najveći udio od oko 38,8% čine ostali sektori odnosno trgovačka društva koja nakon desetomjesečnog rasta, u posljednja četiri mjeseca ponovno bilježe negativne godišnje stope rasta. Bruto inozemni dug trgovačkih društava na kraju siječnja iznosio je gotovo 16 mlrd. kuna. Udio bruto inozemnog duga opće države s 13,0 mlrd. eura sudjeluje s 31,5% u ukupnom bruto inozemnom dugu dok se udio bruto inozemnih obveza drugih monetarnih institucija zbog snažnog dugogodišnjeg razduživanja u odnosu na prethodne godine (2012. – 2018.) u siječnju smanjio na 10,8% te iznosio 4,5 mlrd. eura. Godišnje smanjenje bruto inozemnog duga u siječnju rezultat je smanjenja obveza unutar svih kategorija osim drugih monetarnih institucija gdje je bruto inozemni dug u odnosu na siječanj prethodne godine bio viši za 5,4%.

    Unutar javnog sektora čiji je ukupan bruto dug prema inozemnim vjerovnicima na kraju siječnja iznosio 15,5 mlrd eura (11,0% niže na godišnjoj razini), država je s 13,0 mlrd eura bila najveći dužnik iako je njen dug u odnosu na siječanj 2019. smanjen za 6,6%.

    U ovoj godini, uslijed novonastale i neočekivane situacije vezane na pandemiju korona virusa koja je prouzročila zastoj na globalnoj razini kao i u domaćem gospodarstvu očekujemo pogoršanje pokazatelja vanjske ranjivosti Hrvatske. Uz povratak salda na tekućem računu bilance plaćanja u negativan teritorij (prvi put od 2013.) očekujemo i porast bruto inozemnog duga u nominalnom i relativnom izrazu. Oporavak i ponovno pokretanje gospodarske aktivnosti uz visoke potrebe za financiranjem dovest će do rasta inozemne zaduženosti svih ključnih sektora. Uz to, snažan pad gospodarske aktivnosti utjecat će na porast udjela bruto inozemnog duga u bruto domaćem proizvodu koji bi se mogao približiti razini od 90%.

    S druge strane, nastavak ekspanzivnih monetarnih politika vodećih središnjih banaka kroz niske će kamatne stope djelomično ublažiti rast troškova inozemnog zaduživanja i tako djelovati u pozitivnom smjeru.
    https://www.rba.hr/-/krajem-sijecnja...41-1-mlrd-eura

  5. #125

    BDP porastao 0,4% prvo tromjesječje 2020.

    Procjena pokazuje da je tromjesečni BDP u prvom tromjesečju 2020. realno veći za 0,4% u odnosu na isto tromjesečje 2019.
    izvor: DZS

+ Odgovori na temu

Tags for this Thread

Pravila pisanja poruke

  • Ne možeš otvoriti novu temu
  • Ne možeš ostaviti odgovor
  • Ne možeš stavljati dodatke
  • Ne možeš uređivati svoje postove