+ Odgovori na temu
Stranica 6 od 6 PrviPrvi ... 4 5 6
Prikaz rezultata str. 101/115

Tema: Statistike

  1. #101

    U prvom tromjesečju godišnji rast industrijske proizvodnje 2,7%



    https://www.rba.hr/-/u-prvom-tromjes...oizvodnje-2-7-

    Uz blage stope rasta u prva tri mjeseca ove godine godišnja stopa inflacije u prvom tromjesečju iznosila je 0,5%.
    https://www.rba.hr/-/u-ozujku-godisn...inflacije-0--1

  2. #102

    BDP u prvom kvartalu 2019. realno porastao 3,9%

    Rast BDP-a podivljao.

    Procjena pokazuje da je tromjesečni BDP u prvom tromjesečju 2019. realno veći za 3,9% u odnosu na isto tromjesečje 2018.

    Najveći pozitivan doprinos povećanju obujma BDP-a u prvom tromjesečju 2019. ostvaren je rastom izdataka za konačnu potrošnju kućanstava.

    Doprinos domaće potražnje je pozitivan (6,1 postotni bod). Doprinos konačne potrošnje je pozitivan (3,3 postotna boda), a doprinos bruto investicija u fiksni kapital je pozitivan (2,4 postotna boda).
    dzs.hr

  3. #103
    Smrdi na " spašavanje vojnika Plenkovića"
    .....kad bi mladost znala...kad bi starost mogla.....

  4. #104
    Ha, s ozbirom da su mjesečne statistike dosad ukazivale ubrzanje rasta BDP-a, ne bih rekao. Plus, ta statistika ide na provjeru u Eurostat, a oni daju packe ako im se ne sviđa način rada, Slovačkoj i Mađarskoj su dali packe. Ok, Plenki je EU-ov igrača i zbog njega se mogu malo prilagoditi podaci, ali ipak bih rekao da ne puno jer se laži brzo otkriju i vide po stanju gospodarstva tj. na rastu plaća i zaposlenosti.

  5. #105

    Hrvatski poduzetnici u 2018. Godini ostvarili 28,2 milijarde kuna neto dobiti

    Hrvatski poduzetnici, obveznici poreza na dobit, njih 131 117 (bez banaka, osiguravajućih društava i dr. financijskih institucija), u 2018. godini imali su 939 954 zaposlenih (prema satima rada), što je 48 428 zaposlenih (5,2 %) više u odnosu na broj zaposlenih kod istog skupa poduzetnika u 2017. godini.
    Ostvareni su ukupni prihodi u iznosu od gotovo 751,2 milijarde kuna i ukupni rashodi u iznosu od 715,4 milijarde kuna. U odnosu na 2017. godinu ukupni prihodi veći su za 8,6 %, a ukupni rashodi za 4,0 %. Na stranim tržištima svoje proizvode i usluge plasiralo je 19 594 poduzetnika (14,9 %), s tim da je od ukupnoga prihoda 147,2 milijarde ostvareno je prodajom robe na inozemnom tržištu, što je rast izvoza od 8,6 % u usporedbi s 2017. godinom. U istom razdoblju kupljeno je robe u vrijednosti od 132,4 milijarde kuna te je trgovinski suficit iznosio 14,8 milijardi kuna.

  6. #106

  7. #107
    Postotak ljudi koji su materijalno deprivirani u EU:



    Postotak ljudi koji su izrazito materijalno deprivirani u EU:


  8. #108
    Materijalna deprivacija:

    The indicator adopted by the Social protection committee measures the percentage of the population that cannot afford at least three of the following nine items:

    to pay their rent, mortgage or utility bills;
    to keep their home adequately warm;
    to face unexpected expenses;
    to eat meat or proteins regularly;
    to go on holiday;
    a television set;
    a washing machine;
    a car;
    a telephone.
    Severe material deprivation rate is defined as the enforced inability to pay for at least four of the above-mentioned items.

  9. #109


    Prosječna neto plaća u srpnju iznosila je 6.420 kuna te je u odnosu na srpanj 2018. nominalno bila viša za 214 kuna ili 3,4%. Uzmemo li u obzir prosječnu godišnju stopu inflacije u srpnju (1,1%) realan rast prosječne neto plaće iznosio je 2,3%. Prosječna bruto plaća u srpnju iznosila je 8.741 kuna što je u odnosu na mjesec ranije niže za realnih 0,1%. Promatrano u odnosu na srpanj 2018. prosječna bruto plaća ostvarila je nominalni rast od 3,8% ili 321 kunu (realno 2,7%).

    Medijalna neto plaća u srpnju 2019. iznosila je 5.607 kuna što znači da je za 50% zaposlenika u pravnim osobama isplaćena neto plaća bila jednaka ili niža od navedene vrijednosti, a za polovicu zaposlenika iznad. Nominalno ovo je najveća medijalna neto plaća od kada je dostupna statistika (siječanj 2016.) s godišnjom stopom rasta od 2,8%. Na lagano usporavanje upućuje i statistika u prvih sedam mjeseci gdje je prosječni rast i medijalne i prosječne neto plaće u odnosu na isto razdoblje 2018. usporio. Prosječna isplaćena neto plaća u prvih sedam mjeseci na godišnjoj razini tako je porasla 3,2%, a medijalna 2,8%, dok su u istom razdoblju lani godišnje stope rasta za razdoblje siječanj srpanj iznosile 4,6% odnosno 5,7%. Medijalna bruto plaća u srpnju 2019. iznosila je 7.370 kuna te je tako bila 3,9% viša u odnosu na isti mjesec 2018.

    Osim oporavka i pozitivnih trendova na tržištu rada, na rast plaća utječe i manjak radne snage u pojedinim djelatnostima te porezne izmjene u oporezivanju dohotka tijekom 2018. i 2019. godine. Dodatno, rast plaća podržan je i porastom plaća u javnoj upravi te administrativnim povećanjem minimalne plaće. U posljednje vrijeme osobito dolaze do izražaja strukturni razlozi povećanja plaća zbog manjka kvalificirane radne snage osobito u pojedinim djelatnostima unatoč još uvijek razmjeno visokom broju nezaposlenih osoba. Dio problema zasigurno je vezan uz neodgovarajuće vještine i znanja koja su usko povezana i s neusklađenosti između obrazovnog sustava i tržišta rada, dok se drugi dio problema odnosi na demografsku sliku Hrvatske i pojačano iseljavanje stanovništva koje je potaknuto pristupom Hrvatske u EU. Takva kretanja dovode do smanjenja ponude na tržištu rada uz povećan pritisak na rast plaća.
    https://www.rba.hr/-/nastavak-godisn...-i-bruto-pla-1

  10. #110

  11. #111

  12. #112
    Višak na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u 3. tromjesečju 4,8 milijardi kuna.



    Stanje međunarodnih ulaganja jednako je razlici između inozemne imovine i inozemnih obveza domaćih sektora:

  13. #113
    Statistika ZL Zagreb i usporedba sa 2018-tu bez prosinca 2019

    https://www.zagreb-airport.hr/poslov...019-godinu/506

    Split

    http://www.split-airport.hr/index.ph...id=115&lang=hr

    Split stiže Zagreb. Možda ga dogodine i prestigne
    Posljednje uređivanje od Inkvizitor : 02-01-2020 at 11:50
    .....kad bi mladost znala...kad bi starost mogla.....

  14. #114
    I onda vele centralizacija.

  15. #115
    Pa i jesmo centralizirani, to ne znači da se drugi gradovi ne izgrađuju. Inače Njemačka je primjer decentralizirane države, tu i zaboraviš koji je glavni grad
    Mi smo daleko od toga.

+ Odgovori na temu

Tags for this Thread

Pravila pisanja poruke

  • Ne možeš otvoriti novu temu
  • Ne možeš ostaviti odgovor
  • Ne možeš stavljati dodatke
  • Ne možeš uređivati svoje postove