U prvom tromjesječju je izvoz RH u eurima porastao 7,9%, a uvoz 0,6%.
Promet u trgovini na malo u prvom tromjesječju je veći za 6%, a industrijska proizvodnja za 5,7%.
U prvom tromjesječju je izvoz RH u eurima porastao 7,9%, a uvoz 0,6%.
Promet u trgovini na malo u prvom tromjesječju je veći za 6%, a industrijska proizvodnja za 5,7%.
Predviđena vrijednost građevinskih radova prema izdanim dozvolama u prvom tromjesječju je 28,8% veća u odnosu na 2020. godinu.
U ožujku 2021. izdano je 1 120 građevinskih dozvola, što je više za 68,4% u odnosu na ožujak 2020.
Ukupan broj izdanih građevinskih dozvola od siječnja do ožujka 2021. u usporedbi s istim razdobljem 2020. veći je za 27,6%.
Prema izdanim građevinskim dozvolama u ožujku 2021., predviđeno je građenje 1 633 stana s prosječnom površinom od 95,3 m2.
Neto plaća porasla realno za 5% u odnosu na ožujak prošle godine i sad iznosi 7.138 kuna.
dzs.hrProsječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za ožujak 2021. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 6,3%, a realno za 5,0%.
Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za ožujak 2021. isplaćena je u Informacijskoj uslužnoj djelatnosti, u iznosu od 13 237 kuna, a najniža je isplaćena u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 4 387 kuna.
Medijalna neto plaća za ožujak 2021. iznosila je 6 000 kuna, dok je medijalna bruto plaća iznosila 7 728 kuna.
Hrvatski građani imaju bogatstvo od 545 mlrd. kuna bez nekretnina
https://vijesti.hrt.hr/gospodarstvo/...etnina-2361966Ukupna financijska imovina hrvatskih građana na kraju prvog ovogodišnjeg tromjesečja iznosila je 545,3 milijarde kuna, podaci su Hrvatske narodne banke. To je za 42 milijarde ili 8,4 posto više nego godinu dana ranije.
Depoziti i valute premašili su 271 milijardu kuna, te su činili gotovo 50 posto financijske imovine hrvatskih kućanstava. Slijede ulaganja u osiguranja i mirovine, čija vrijednost premašuje 152 milijarde kuna te u vlasnički kapital, dionice i investicijske fondove, nešto više od 100 milijardi kuna. Na kraju ožujka financijske obveze građana su iznosile su 153 milijarde kuna, uglavnom za kredite.
Izgleda da svaki Hrvat ima 18.000 eura na računu.![]()
To je ono, ja jedem meso, ti jedeš kupus, u prosjeku jedemo sarmu..
Slava Ukrajini-Herojima slava
Zbog Eline i bokala vina
zapalit ću Krajinu do Krima
Zapalit ću dva-tri ruska štaba
da ja nisam dolazio džaba
Ili je obrnuto možda![]()
Slava Ukrajini-Herojima slava
Zbog Eline i bokala vina
zapalit ću Krajinu do Krima
Zapalit ću dva-tri ruska štaba
da ja nisam dolazio džaba
Al kad smo kod statistike fale se velikim porastom izvoza. 53 milijarde kuna izvezeno u prvih 5 mjeseci a uvezeno 81 milijardu.
Ispada da je pokrivenost uvoza izvozom 65%. Pa to i nije neki rezultat.
Slava Ukrajini-Herojima slava
Zbog Eline i bokala vina
zapalit ću Krajinu do Krima
Zapalit ću dva-tri ruska štaba
da ja nisam dolazio džaba
Nije, ali je pokrivenost uvoza izvozom 2008. godine bila 46% tak da je uspjeh to kaj sad imamo. Kad se doda turizam, mi smo u debelom plusu, više love ulazi nego kaj izlazi iz Hrvatske. Jedino kaj nas je korona zeznula za turizam, ali zato nas spašava EU lova. Kad se vrati turizam plivat ćemo u lovi.![]()
Znači i ja...
Slava Ukrajini-Herojima slava
Zbog Eline i bokala vina
zapalit ću Krajinu do Krima
Zapalit ću dva-tri ruska štaba
da ja nisam dolazio džaba
Evo neke svjetske statistike:
Najinovativnije svjetske ekonomije 2021:
https://www.globalinnovationindex.org/Home
Top 10 po inovacijama su:
1.Švicarska
2.Švedska
3.Sjedinjene Države
4.Ujedinjeno Kraljevstvo
5.Južna Koreja
6.Nizozemska
7.Finska
8.Singapur
9.Danska
10.Njemačka
Najkonkurentnije zemlje:
https://en.wikipedia.org/wiki/Global...iveness_Report
Vodeće investicijske banke:
https://www.statista.com/statistics/...ks-by-revenue/
Rast izvoza u prošloj godini 27,9%, rast uvoza 23,2%. Pokrivenost izvoza uvozom povećana sa 65 % na 67,5 %. Dobri rezultati.
Iznenađujući rezultati u 2019. godini, blagi porast Istarske i Primorsko-goranske županije, skoro pa stagnacija, uvjerljivo najgori rezultati od svih županija...Vjerojatno je to bilo zbog kraha Uljanika. Osim toga, iznenađujuća je da su najslabije razvijene županije imale najveći porast, a to su sve slavonske županije i Sisačko-moslavačka. Razlike između najrazvijenijih i najnerazvijenijh županije se smanjuju, razvijenost se polako izjednačuje u cijeloj Hrvatskoj. Dubrovačko-neretvanska županija će izgleda ubrzo prestići Istarsku i Primorsko-goransku po razvijenosti.
Zadarska i Vukovarsko-srijemska imaju najveći porast, Zadarska je dostigla Međimurje po razvijenosti.![]()
https://www.youtube.com/watch?v=BaXd40ERKmA
Ponešto o porastu i razvijenosti po HDZ receptu.
Prosječna plaća u Hrvatskoj premašila iznos od 1.000 eura.
https://podaci.dzs.hr/2022/hr/29044Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za ožujak 2022. iznosila je 7 607 kuna, što je nominalno više za 2,1%, a realno je ostala ista u odnosu na veljaču 2022.
Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za ožujak 2022. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 7,6%, a realno za 0,3%.
U svibnju stopa registrirane nezaposlenosti 6,5%
https://www.rba.hr/-/u-svibnju-stopa...oslenosti-6-5-U svibnju stopa registrirane nezaposlenosti 6,5%
23.06.2022
Prema privremenim podacima koje je objavio Državni zavod za statistiku, stopa registrirane nezaposlenosti spustila se u svibnju na 6,5%.
Najniža je to razina u novijoj hrvatskoj povijesti, odnosno od kada DZS prati podatke. Rezultat je to blagog povećanja aktivnog stanovništva (+0,6% u odnosu na travanj) uz izraženije smanjenje registriranih nezaposlenih osoba pri HZZ-u (7,6% mjesečno).
Izvor: Hrvatska narodna bankaNa kraju drugog tromjesečja 2022. (Slika 2.) ukupna financijska imovina kućanstava iznosila je 601 mlrd. HRK ili 1,2% više nego na kraju prethodnog tromjesečja, odnosno u razdoblju od godine dana financijska imovina kućanstava porasla je za 37,7 mlrd. HRK. Financijske obveze kućanstava povećale su se na 164 mlrd. HRK, što je porast od 2,4% u odnosu na kraj prethodnog tromjesečja. Ova kretanja rezultirala su povećanjem financijske netovrijednosti sektora kućanstava na 437 mlrd. HRK ili 0,8% više nego na kraju prethodnog tromjesečja, te je tako netovrijednost ovog sektora koja pokazuje trend ubrzanog rasta od drugog tromjesečja 2020. godine ponovno porasla nakon smanjenja u prethodnom tromjesečju. Promatra li se dulji vremenski raspon, u razdoblju od godine dana netovrijednost kućanstava povećala se za 29,1 mlrd. HRK.