+ Odgovori na temu
Stranica 1 od 15 1 2 3 11 ... PosljednjePosljednje
Prikaz rezultata str. 1/298

Tema: Dogodilo se na današnji dan

  1. #1

    Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan prije 200 godina rodio se prvi hrvatski ban pučanin, Ivan Mažuranić koji je napisao Smrt Smail-age Čengića i nadopunio Gundulićevog Osmana. U Njemačko-ilirskom slovaru je uveo riječi računovodstvo, tržišno gospodarstvo, velegrad, nosorog i sladoled. Njegova unuka je Ivana Brlić-Mažuranić.




    Napisao: Ivan Raos

    200. obljetnicu rođenja hrvatskog bana, političara i pjesnika Ivana Mažuranića obilježila je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u srijedu 22. listopada 2014. svečanošću održanom u atriju Palače HAZU. Stoga jer Ivan je Mažuranić nezaobilazna osoba u hrvatskoj povijesti, i kao književnik, ali i kao političar i državnik uvodno je govoreći istakao predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić.

    Ivan Mažuranić od 1860. do 1865. bio je predsjednik Hrvatske dvorske kancelarije sa sjedištem u Beču, a od 1873. do 1880. i hrvatski ban (prvi hrvatski ban pučanin), jer nije bio plemić. „Kao političar Mažuranić sintetizira hrvatsku povijest, kroz njega se ogledaju sve dileme i traume kroz koje je hrvatski narod prolazio", kazao je akademik Kusić, istaknuvši bitište Mažuranićevih reformi za hrvatsko društvo.

    DJELOVAO U ZAHTJEVNIM POLITIČKIM OKOLNOSTIMA

    Podsjetio je i na najpoznatije djelo, znameniti ep Smrt Smail-age Čengića, kojemu se autorstvo pripisuje Mažuraniću, a čiji se stihovi često citiraju. Spomnuo je akademik Kusić zaista još izvrsno uređenu dopunu Gundulićeva Osmana, ali i da je baš Mažuranićev Njemačko-ilirski slovar iz 1842. prvi upotrjebio termine u Hrvatskoj kao što su računovodstvo, tržišno gospodarstvo, velegrad, nosorog i sladoled. Akademik Kusić je spomenuo da je Mažuranić imao izrazito bitnu ulogu kod izrade prvih pravila rada Akademije, a podsjetio je i na njegovog sina Vladimira Mažuranića koji je bio predsjednik Akademije od 1918. do 1921. i na unuku Ivanu Brlić Mažuranić koja je bila prva žena članica Akademije. Svoj je govor završio citatom iz Mažuranićeva zadnjeg govora u Hrvatskom saboru 1886. kad je rekao da vjeruje u prošlost, sadašnjost i budućnost Hrvatske.

    Akademik Nikša Stančić održao je zapaženo izlaganje na temu Ivan Mažuranić kao političar – između želja i mogućnosti podsjetivši na zahtjevne političke okolnosti u kojima je Mažuranić djelovao i istaknuo da je otvarao putove izgradnje modernog hrvatskog društva. „Politički mu je cilj bio obnoviti suverenost i cjelovitost hrvatske države u Habsburškoj Monarhiji“, kazao je akademik Stančić. Podsjetio je i da je Mažuranić još 1848. na temelju zakonskoga članka Hrvatskog sabora omogućio raskid državnopravnih sveza s Ugarskom. Nakon 1860. nastojao je Hrvatsku tješnje povezati s Bečom koji bi na temelju budućeg federalističkog uređenja Monarhije omogućio Hrvatskoj status federalne jedinice. Po riječima akademika Stančića Mažuranić je smatrao da se Hrvatske treba nagoditi s Bečom prije nego li se Beč nagodi s Ugarskom, jer je iz Beča dobivao obećanja da će se Dalmacija ujediniti s Hrvatskom. Ipak kako je to sve išlo „U međurazdoblju nagodile su se Austrija i Ugarska, a Hrvatskoj je ostavljeno da se nagodi s Mađarima“, poručio je akademik Stančić.

    Akademik Radoslav Katičić govorio je o odnosu Mažuranića i ilirizma i istaknuo da je od djetinjstva, iako čakavac, usvojio štokavski čitajući Kačićev Razgovor ugodni naroda slovinskoga. „Mažuraniću nije Gaj trebao otvarati oči. On je u sebi nosio hrvatski književni jezik", rekao je akademik Katičić, nazvavši Mažuranića stožernom osobom hrvatske povijesti. „Mažuranić je 1848. izradio hrvatsko gledište na sporna pitanja u odnosima s Ugarskom, čime je položen temeljac ovodobnoj Hrvatskoj. Shvaćao je politiku kao umijeće mogućega i upravo je zato znao vrjednotu hrvatskog oslanjanja na Austriju. Iako je Hrvatsko-ugarska nagodba bila nepovoljna, smatrao je da može nešto učiniti za Hrvatsku i učinio je. U očima pravaških stekliša bio je izdajnik, ali plodovi njegova rada govore drugačije. U nepovoljnim okolnostima postigao je jako mnogo, stvorivši Hrvatskoj upravu, školstvo, i pitanje je što bi bilo da danas imamo takvog hrvatskog političara i takvog čovjeka da danas vodi hrvatske poslove", rekao je akademik Katičić.

    PRVI KLASIK NOVIJE HRVATSKE KNJIŽEVNOSTI

    Akademik Josip Bratulić govorio je o Mažuraniću kao predsjedniku Matice ilirske (1858. – 1872.) i istaknuo njegovu značnost za Matičinu nakladničku djelatnost, kao i za izgradnju veza s tek osnovanom Akademijom. Akademik Krešimir Nemec Mažuranića je nazvao prvim klasikom novije hrvatske književnosti. „Klasik je genij jezika i ako imamo to na umu onda je Mažuranić prvi klasik moderne hrvatske književnosti koji pruža ruku Maruliću i Gunduliću i na kojeg su se nadovezali Šenoa, Kranjčević i Marković", rekao je akademik Nemec.

    Akademik Petar Strčić o ostalim slavnim osobama iz obitelji Mažuranić biranim rječima je govorio ustvrdivši da se među njima poglavito ističu Ivanova braća Antun i Matija Mažuranić, sin Vladimir i unuka Ivana Brlić Mažuranić. A član suradnik HAZU prof. dr. sc. Marko Tadić govorio je o Rječniku Ivana Mažuranića kojeg su priredili i sastavili on i akademik Milan Moguš - koji je i vodio u HAZU proslavu Mažuranićeva jubileja. Zapravo riječ je o drugom rječniku posvećenom jednom hrvatskom književniku, a prvi je bio Dobriša Cesarić.

    Na svečanosti je bio i prapraunuk Ivana Mažuranića Teodoro Mažuranić, jedini potomak koji još nosi prezime Mažuranić.

    Sve u svemu bilo je dojmljivo na svečanosti održanoj u atriju Palače HAZU a, ugođaj je dopuinjen glazbenom dijelom programa u kojem je nastupio pijanist Ljubomir Gašparović, koji je na glasoviru odsvirao Nokturno u fis-molu skladatelja Ferde Livadića.
    http://www.tjedno.hr/index.php/kateg...sorog-sladoled

  2. #2

    Pola stoljeća od poplave u Zagrebu



    Opis poplave 1964-te iz anala Vjesnika

    Evo kako je polavu opisao tadašnje dnevno glasilo Vjesnik:
    „…bila je to poplava Zagreba. U nedjelju, 25. listopada 1964., Sava je u toku dana naglo narasla. Gradski štab za obranu od elementarnih nepogoda davao je obavijesti o sve većoj opasnosti. I u Vjesniku je bila uzbuna, jer se poduzeće nalazilo na glavnim pravcima prodora vode. Počelo je navečer. Sava se izlijevala. Pokušalo se obraniti barijerama napravljenim na brzinu. Izvlačile su se role papira iz podruma i spašavalo se ono što se moglo. Ali sve je bilo uzalud. Voda je strahovitom silinom nadirala iz Odranske i od autoputa. Počela je nadirati i iz podzemlja. Prodirala je u rotaciju iz odvodnih kanala. Dizala se naglo i vrlo brzo je poplavila sva skladišta i donji dio postrojenja. Istodobno je kovitlac obuhvatio čitavu zgradu. Razina vode podigla se na 1,20 metara. Objekti su bili opkoljeni vodom, podrumi i prizemlje potopljeni. Bujica je sve odnosila. Pola sata prije nego što se voda pojavila, isključena je električna struja na cijelom području…“

    Štete od poplave

    17 ljudi je poginulo u poplavljenom Zagrebu tih dana.

    Oko 40.000 građana bilo je prisiljeno napustiti svoje domove, 15.000 stambenih zgrada (oko 300 višekatnica) i 3.297 gospodarskih zgrada bilo je poplavljeno. Oko 10.000 stambenih jedinica postalo je potpuno neupotrebljivo za stanovanje, a 35.000 je teže ili lakše oštećeno. Stradalo je oko 120 privrednih poduzeća, a procijenjeno je kako je 13.000 učenika i studenata ostalo bez svog školskog “krova nad glavom”.

    Računa se da je uništeno 65% opreme i materijala građevinske operative i industrijsko-građevinskoga materijala. Stradalo je 2 km autoputa, a poplavljeno je oko 350 kilometara autocesta. Znatno su oštećeni mostovi kod Jankomira i Jakuševca, oštećena je ili uništena 81 trafostanica itd.

    Slijedeći podatak zorno dočarava veličinu šteta od poplave: iznosila je gotovo 10 posto nacionalnog dohotka.
    http://narod.hr/clanak/tocno-pola-st...ave-u-zagrebu/

  3. #3

    27.10.1806. - Trijumfalni ulazak Napoleona u Berlin



    Među svojim maršalima Napoleon se isticao time što, za razliku od njih, nije imao zlatom okićenu uniformu i šešir. Namjerno je nosio skromniju uniformu (najčešće pukovničku) i prepoznatljivi dvorogi šešir bez perja i suvišnih ukrasa.
    Na današnji dan 1806. godine Napoleon Bonaparte doživio je jedan od najvećih životnih trijumfa. Kao pobjednik ušao je u osvojeni Berlin, glavni grad Pruskog Kraljevstva. Pruska je u to doba bila jedna od prvih pet sila u Europi (ostale četiri bile su Francuska, Velika Britanija, Rusija i Habsburška Monarhija). Napoleonu će kasnije uspjeti još samo trijumfalno ući u Moskvu, ali ona zapravo nije bila glavni grad Ruskog Carstva (bio je to Petrograd).

    Napoleonov ulazak u Berlin bio je organiziran teatralno. Uz njega su jahali njegovi slavni maršali Berthier, Davout i Augereau. Među svojim maršalima Napoleon se isticao time što, za razliku od njih, nije imao zlatom okićenu uniformu i šešir. Namjerno je nosio skromniju uniformu (najčešće pukovničku) i prepoznatljivi dvorogi šešir bez perja i suvišnih ukrasa. Jahali su između postrojenih kirasira (konjaničkih jedinica s prsnim oklopima).

    U Berlinu su cara Napoleona pokorno dočekali najviši gradski dužnosnici i predali mu ključeve grada.

    Zanimljivo je da je tom Napoleonovom ulasku svjedočio i slavni francuski književnik Stendhal, pravim imenom Marie-Henri Beyle. On je kasnije postao poznat po romanima "Crveno i crno", te "Parmski kartuzijanski samostan". Bio je to izgleda jedini put da je mladi Stendhal uživo vidio Napoleona.

    Napoleon je u Berlinu posjetio grob slavnog vojskovođe Friedricha Velikog, nekadašnjeg pruskog kralja. Kod njegovog groba, Napoleon je naredio svojim maršalima da skinu šešire i rekao je: "Da je on živ, mi ne bismo danas bili ovdje."
    http://www.dnevno.hr/ekalendar/na-da...rlin-1806.html

  4. #4

    28.10.1886. - Svečano otvorenje Kipa Slobode




    Kip slobode izvana se sastoji od bakrenih ploča koje danas imaju zelenoplavu boju, no u doba kad je kip svečano otvoren metal još nije bio reagirao sa spojevima iz zraka i vode, pa je kip bio prirodne boje bakra.
    Na današnji dan 1886. godine svečano je u New Yorku otvoren Kip slobode, jedno od najprepoznatljivijih obilježja tog grada. Taj kip donirali su francuski građani Amerikancima, no postolje na otočiću na kojem kip stoji financirali su sami američki građani. Kip slobode izvana se sastoji od bakrenih ploča koje danas imaju zelenoplavu boju, no u doba kad je kip svečano otvoren metal još nije bio reagirao sa spojevima iz zraka i vode, pa je kip bio prirodne boje bakra.
    Tek nakon 1900. godine počelo se dojavljivati da kip poprima zelenoplavu boju. Radi se o prirodnoj kemijskoj reakciji u kojoj se bakar spaja s kisikom, vodom i ugljičnim dioksidom. Time nastaje spoj prepoznatljive zelenoplave boje, koju se viđa na bakrenim krovovima kuća.

    Inače, da se dobije predodžba koliko je davno bilo vrijeme u koje je otvoren Kip slobode, spomenimo da je te 1886. godine u Hrvatskoj ban bio Khuen-Héderváry, koji je zemljom upravljao slično kao da se radi o koloniji. To je bilo ujedno i vrijeme poznato iz djela o Sherlocku Holmesu britanskog autora Arthura Conana Doylea. Konjske kočije bile su glavno sredstvo prijevoza po gradovima, a u široj upotrebi još nije bilo električne rasvjete, filmova i zrakoplova.
    http://www.dnevno.hr/ekalendar/na-da...anas-1886.html

  5. #5

    Katolička crkva oslobodila Židove od kolektivne odgovornosti za smrt Isusa Krista - 1



    Židove se ne smije prikazivati kao odbačene ili proklete od Boga. Isto tako, Židove u suvremenom vremenu ne može se držati krivima za događaje iz doba Novog Zavjeta.
    Na današnji dan odigrao se jedan od najvažnijih koraka u pomirenju Katoličke crkve i Židova. Naime, Židovi su konačno oslobođeni od kolektivne odgovornosti za razapinjanje Isusa Krista. Dokument kojim je to ostvareno bila je deklaracija "Nostra Aetate" (latinski "U naše doba"), izdana u vrijeme slavnog Drugog vatikanskog koncila (slika).

    Deklaraciju "Nostra Aetate" promulgirao je papa Pavao VI. na današnji dan. U toj se deklaraciji kaže da, premda su neke židovske vlasti tražile Isusovu smrt, krivnja se ne može svaliti na sve Židove koji su u to vrijeme živjeli. Židove se ne smije prikazivati kao odbačene ili proklete od Boga. Isto tako, Židove u suvremenom vremenu ne može se držati krivima za događaje iz doba Novog Zavjeta.

    Time je Katolička crkva odbacila svaki antisemitizam, kako u prošlosti, tako i u sadašnjosti. Dapače, u svojoj knjizi iz 2011. godine, sadašnji papa Benedikt XVI. također je odbacio tvrdnje da je židovski narod kriv za smrt Isusa Krista.
    http://www.dnevno.hr/ekalendar/na-da...ista-1965.html

  6. #6

    29.10.1923. - Dan Republike Turske



    Zanimljivo da su u Turskoj tek 1934. godine uvedena prezimena.


    Prvi predsjednik Republike Turske bio je slavni Mustafa Kemal Atatürk. Njegovo prezime Atatürk znači "Otac Turaka", a dodijeljeno mu je službeno 1934. godine.
    Na današnji dan u Turskoj se slavi Dan republike jer je toga dana 1923. godine Turska službeno proglašena republikom. Prvi predsjednik Republike Turske bio je slavni Mustafa Kemal Atatürk. Njegovo prezime Atatürk znači "Otac Turaka", a dodijeljeno mu je službeno 1934. godine. Naime, tek su te godine u Turskoj zakonom uvedena prezimena, a Mustafi Kemalu dano je to počasno prezime koje po odredbi turskog parlamenta ne smije nositi nijedan drugi državljanin.
    Turska je vlada u početnom dobu Republike uvela mnoge reforme s ciljem sekularizacije i modernizacije društva, uvelike prema zapadnim modelima. Ukinuta je ustanova kalifata, uvedeni su građanski zakoni, a ženama su dana politička prava. Dapače, uvedena su čak i nova pravila o odjeći i pokrivalima za glavu.

  7. #7

    29.10.1907. - Josip Gržanić dao vritnjak Khuenu Hedervariju




    Nekad davno je bilo hrabrosti kod naših političara.

    Na današnji dan 1907. godine umro je znameniti hrvatski političar Josip Gržanić. Vjerojatno je najpoznatiji po jednoj zgodi iz Hrvatskog sabora, kad je nogom udario tadašnjeg hrvatskog bana Dragutina Károlyja Khuena Héderváryja u stražnjicu. Naime, Gržanić je bio pravaški zastupnik u saboru i kao takav bio je izraziti protivnik promađarskog režima bana Khuena Héderváryja.
    Cijeli taj skandalozni incident u sabornici obično se naziva "Khuenov vritnjak" ili "saborski vritnjak". Događaj se zbio ovako: ban je naredio da se važni hrvatski povijesni dokumenti prenesu u Budimpeštu. Takvo otimanje nacionalnog blaga razljutilo je pravaše. Kad je ban Khuen držao u saboru govor u vezi s tim dokumentima, još je više ražestio pravaške zastupnike izjavom da sumnja da su ti dokumenti prije uopće bili u "poštenom posjedu Hrvatske".

    Kad je ban silazio s govornice i uputio se prema izlazu, Josip Gržanić udario ga je nogom u stražnjicu. Bila je to, dakako, velika osobna sramota za bana. Zanimljivo je da je Khuenov režim isprva čak pokušao zataškati da se taj sramotni događaj uopće dogodio, da bi se izbjegla sramota u javnosti. Ipak, istina je izašla na vidjelo i pravaši su rigorozno kažnjeni. Gržanić i njegovi kolege osuđeni su na zatvorske kazne, no zbog toga su u javnosti dobili herojski i mučenički status.
    http://www.dnevno.hr/ekalendar/na-da...jicu-1907.html

  8. #8

    29.10.758. - Arapi napali Guangzhou



    Na današnji dan dogodio se jedan od najboljih primjera nevjerojatne snage arapske osvajačke ekspanzije. Naime, Arapi su napali daleki kineski grad Guangzhou, poznat i kao Canton. Učinili su to pomoću brodova, preplovivši ogromnu udaljenost. Bilo je to doba moćnog Abasidskog Kalifata, goleme muslimanske arapske države koja se protezala od današnjeg Alžira pa sve do rijeke Inda.

    Abasidski kalif u to doba bio je znameniti Al-Mansur, poznat po tome što je kao svoju prijestolnicu osnovao novi grad Bagdad. Zanimljivo je da je on tom gradu nadjenuo ime Madinat al-Salaam (Grad mira). Bagdad je postao ubrzo jednim od najvećih i najbogatijih gradova na svijetu. Bio je središte zlatnog doba arapske kulture.

    Arapska ekspanzija dosezala je silnu prostornu širinu. U 8. stoljeću muslimanske vojske pod arapskim vodstvom harale su po središnjoj Francuskoj, sve do rijeka Seine, Loire i Marne. U središnjoj Aziji ratovali su s Kinezima dinastije Tang na području današnjeg Kirgistana. Na jugoistoku granica im je bila bogata Indija.

    Zanimljivi su bili i arapski prodori u naše Jadransko more. Tako su 841. opsjeli grad Osor na otoku Cresu. Sljedeće godine borili su se protiv Venecije pokraj otoka Suska. Dubrovnik su Arapi opsjedali 866./867. godine, a Bol na Braču napali su oko 872. godine.
    http://www.dnevno.hr/ekalendar/na-da...-kini-758.html

  9. #9

    30.10.1961. - Najveća nuklearna eksplozija u povijesti




    Na današnji dan 1961. godine eksplodiralo je najsnažnije nuklearno oružje ikada detonirano. Riječ je o sovjetskoj termonuklearnoj bombi, tzv "Car bombi", snage 50 megatona, Ta je bomba imala snagu kao otprilike 3500 bombi bačenih na Hirošimu ili 10 puta više nego sav eksploziv upotrijebljen u Drugom svjetskom ratu.


    Izbačena je iz bombardera tipa Tupoljev Tu-95, specijalno obojenog u bijelo, da se smanji zagrijavanje. Eksplodirala je na visini od preko 4 kilometra, iznad ruskog otoka Novaja Zemlja. Bomba je bila teška 27 tona, dugačka 8 i široka 2 metra. Stvorila je vatrenu kuglu promjera 8 kilometara. Oblak u obliku gljive bio je visok oko 64 kilometra (sedam puta više od Mount Everesta). Od snage udara došlo je do razbijanja prozora čak u Norveškoj i Finskoj. Takva bi bomba prouzročila potpuno razaranje zgrada u krugu promjera 70 kilometara. Navodno je puna snaga takve bombe bila čak 100 megatona, ali je za potrebe testiranja smanjena.
    http://www.dnevno.hr/ekalendar/na-da...esti-1961.html

  10. #10

    Zašto Karl Marx i komunisti nisu voljeli bana Josipa Jelačića?



    Na današnji dan vojska pod zapovjedništvom hrvatskog bana Josipa Jelačića i austrijskog feldmaršala kneza Alfreda von Windisch-Grätza ugušila je revoluciju u glavnom gradu Habsburške Monarhije – Beču. To je zacijelo bio jedan od razloga zašto je Karl Marx imao negativno mišljenje o Jelačiću. Naime, Jelačić je prethodno bio gušio i mađarsku revoluciju, a sad je, eto, ugušio i revoluciju u Beču i to u korist konzervativnih načela. Marxovo loše mišljenje o Jelačiću preuzela je i Komunistička partija Hrvatske, što je u konačnici dovelo do uklanjanja spomenika banu na glavnom zagrebačkom trgu.

    Jelačić je pri gušenju revolucije bio dio trojke glavnih vojnih zapovjednika. Osim njega, bili su u trojki spomenuti feldmaršal Windisch-Grätz, kao i slavni feldmaršal grof Radetzky (poznat po Radetzky-maršu Johanna Straussa). Njih trojica su postali tako slavni, da su vojnici Monarhije na svoje mačeve dali ispisivati slova WIR (kratica za Windisch-Grätz, Iellachich , Radetzky). Dakako, riječ "Wir" na njemačkom znači "Mi".

    Radetzky je gušio revoluciju u Italiji, Jelačić u Mađarskoj i Beču, a Windisch-Grätz je poznat po osobito nasilnom gušenju revolucije u Češkoj (naredio je bombardiranje Praga). Na kraju je revolucija doista ugušena u svim dijelovima monarhije i pobijedila su konzervativna monarhistička načela. Ipak, vladajuća dinastija, na čelu s mladim Franjom Josipom, uvidjela je da su reforme nužne. Sljedećih 10-tak godina obilježilo je uvođenje reformi "odozgo" (za razliku od revolucije koja je to pokušala "odozdo").
    http://www.dnevno.hr/ekalendar/na-da...-jelacica.html

  11. #11

    31.10.1954. - Mirgojska tramvajska nesreća - jedna od najtežih na svijetu



    Na današnji dan 1954. godine dogodila se jedna od najtežih tramvajskih nesreća u čitavoj svjetskoj povijesti. Bila je to daleko najteža tramvajska nesreća u povijesti Zagreba.

    Bio je to dan uoči Svih Svetih kad su mnogi Zagrepčani odlazili na groblje Mirogoj kako bi uredili i posjetili grobove svojih pokojnika. U to je vrijeme još postojala tramvajska linija koja je vodila od Gupčeve zvijezde uzbrdo do Mirogojskog groblja.

    Na današnji dan ujutro u 8:30 jedan je tramvaj prepun putnika krenuo s Mirogoja natrag prema Gupčevoj zvijezdi. Već kad je ušao u prvi zavoj, vozač tramvaja primijetio je da ne funkcionira tračnička kočnica. Budući da na tom mjestu postoji znatna nizbrdica, tramvaj je počeo nezaustavljivo ubrzavati. Ni ručna kočnica nije mogla pomoći pa je tramvaj dosegnuo brzinu od čak 90 kilometara na sat. Na kraju je vozilo iskliznulo iz tračnica i počelo se prevrtati.

    Ukupno je u tramvaju bilo oko 60 putnika. Od udara u tri stabla i čelični stup, gotovo svi putnici su na ovaj ili onaj način nastradali. Poginulo je 19 ljudi, a oko 40 ih je ozlijeđeno.

    Čitav je Zagreb bio zaprepašten tom tragedijom, a velik dio Zagrepčana još i danas pamti i prepričava tu nesreću. Linija broj 21, koja je vozila na toj trasi, ukinuta je.
    http://www.dnevno.hr/ekalendar/na-da...jetu-1954.html

  12. #12

    31.10.1922. - Svrgnut posljednji sultan, Mehmed VI.



    Na današnji dan svrgnut je posljednji turski sultan – Mehmed VI. - jer je toga dana u Turskoj ukinuta monarhija. Bio je to kraj 600-godišnjeg Osmanskog Carstva. Mehmed VI. bio je čak 36. po redu osmanski sultan (prvi sultan zvao se Osman, a po njemu je i nazvano Osmansko Carstvo).

    Posljednji sultan Mehmed VI. rođen je 1861. kao sin vladajućeg sultana Abdul Medžida I. i njegove supruge Gülüstü, koja je bila čerkeske nacionalnosti. Zanimljivo je da se i Mehmed VI. ženio djevojkama egzotičnog porijekla. Prva supruga bila mu je iz Abhazije, a druga iz Gruzije. Ukupno se ženio čak 5 puta.

    Mehmed VI. postao je sultanom 1918. godine. Premda se na Zapadu vladar Osmanskog Carstva naziva sultanom, u samoj Turskoj sultan je bila jedna od nižih titula, a koristili se i ugledniji nazivi Padišah (Car), Sultan es-Selatin (Vladar nad Vladarima) i Kagan (Kan Kanova).

    Osim tih titula, Mehmed VI. naslijedio je i uglednu titulu kalifa (nasljednik ili predstavnik Muhameda), koja označava vođu čitavog muslimanskog svijeta. Također je imao titulu Amir ül-Mü'minin, što znači otprilike "gospodar vjernika".

    Instalacija osmanskog sultana obavljala se pomoću Prorokovog mača koji se opasivao novom sultanu. Zanimljivo je da je opasivanje Mehmeda VI. bilo jedino u povijesti koje je ikada snimljeno filmskom kamerom.

    Na današnji je dan Mehmed VI. morao napustiti Istanbul. Zanimljivo je da je otišao iz zemlje na britanskom bojnom brodu Malaya. Prvo je otišao na Maltu, koja je tada još bila u britanskom vlasništvu. Ostatak života bivši je sultan proveo uvelike na talijanskoj rivijeri. Umro je u mondenom ljetovalištu San Remo 1926. godine.
    http://www.dnevno.hr/ekalendar/na-da...ltan-1922.html

  13. #13

    Obilježena 96. obljetnica potonuća broda Viribus Unitis



    Stota godišnjica početka Prvog svjetskog rata i devedeset i šest godina od potonuća bojnog broda Viribus Unitis (Zajedničkim snagama), obilježeni su danas, 31. listopada 2014. svečanim programom u Puli, pod pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske, Ive Josipovića.

    Svečanosti je nazočio načelnik Glavnog stožera OS RH general zbora Drago Lovrić ujedno i izaslanik Predsjednika Republike Hrvatske i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga RH, viceadmiral Ante Urlić, zapovjednik HRM-a kontraadmiral Robert Hranj, umirovljeni admiral Davor Domazet-Lošo, predstavnici udruga proizašlih iz Domovinskog rata, predstvnici lokalne uprave i samouprave i drugi.


    Tom prigodom održan je Okrugli stol o mjestu, ulozi i značaju Hrvata u Austro-ugarskoj mornarici te o životnom putu Janka pl. Vukovića Podkapelskog, hrvatskog admirala koji je zapovijedao brodom Viribus Unitis. Riječ je o brodu koji je bio potopljen akcijom talijanskih diverzanata u noći s 31. listopada na 1. studenoga 1918. godine, nakon što ga je od Austro-ugarske preuzela tadašnja Država SHS. S brodom je potonuo i admiral Podkapelski te više od 250 hrvatskih mornara.

    Načelnik Glavnog stožera OS RH general zbora Drago Lovrić tom je prigodom istaknuo kako se tijekom 2014. godine nizom manifestacija diljem Europe i Republike Hrvatske obilježava 100. godišnjica Prvog svjetskog rata u kojem je svojim ljudskim, prostornim i materijalnim potencijalom sudjelovao i hrvatski narod.

    "MORH i OSRH odlučili su posebnim programom obilježiti tragičan događaj, ali i izuzetan čin kontraadmirala Janka pl. Vukovića Podkapelskog koji je ostao na brodu i potonuo zajedno sa svojom posadom časno slijedeći pomorsku tradiciju. Postupak zapovjednika u tragediji, čin je viteštva koji je krasio hrvatskog vojnika kroz dugu povijest, sve do junaštva iskazanog u Domovinskom ratu", rekao je general Lovrić, dodavši da se ovim obilježavanjem prisjećamo i svih generacija hrvatskih pomoraca koji su štitili i branili naše more, priobalje i rijeke te mornara branitelja koji su dali živote braneći domovinu.

    U sklopu obilježavanja, za sve poginule mornare u crkvi Gospe od mora služena je Sveta misa koju je predvodio umirovljeni porečko-pulski biskup Ivan Milovan, a na Mornaričkom groblju u Puli položeni su vijenci i zapaljene svijeće. Potom je i s desantnog broda Hrvatske ratne mornarice „Cetina“ ispred pulske luke položen vijenac u more.
    www.morh.hr

  14. #14

    2.11.1918. - Kapitulacija Austro-Ugarske



    Na današnji dan 1918. godine kod Padove je Austro-Ugarska potpisala kapitulaciju, čime je izašla iz Prvog svjetskog rata. Bilo je to konačno priznanje poraza a ratu, a kapitulacija je potpisana s predstavnicima talijanske vojske. Kapitulaciju su potpisali u jednoj vili kod Padove nazvanoj Villa Giusti. U toj je vili talijanski kralj imao privremenu rezidenciju kad se vratio s austrijsko-talijanskog bojišta. Zanimljivo je da je sve do danas u toj vili očuvano stanje pokućstva kakvo je bilo u trenutku potpisivanja kapitulacije 1918. godine.

    U ime Austro-Ugarske kapitulaciju je potpisao general Viktor Weber pl. von Webenau. Zanimljivo je da je u austrougarskoj delegaciji jedan od članova bio i princ Johannes od Liechtensteina.

    U ime Kraljevine Italije kapitulaciju je primio general Pietro Badoglio (budući maršal i talijanski premijer). Primirje je službeno stupilo na snagu sljedećeg dana. Inače, Villa Giusti nalazi se u okolici Padove i okružena je parkom.
    http://www.dnevno.hr/ekalendar/na-da...rske-1918.html

  15. #15

    3.11.1957. - Pas Lajka, prvo živo biće u svemiru



    Na današnji je dan u Svemir lansirana prva životinja – pas Lajka. Riječ je o psu lutalici koji je pronađen na moskovskim ulicama i treniran. Ukupno su tri psa pripremana za let, no Lajka je na kraju odabrana. Lansirana je letjelicom Sputnik 2, koja nije imala mogućnost povratka na Zemlju. Dakle, ispočetka se znalo da će pas morati umrijeti u Svemiru. Službena sovjetska izvješća govorila su da je pas uginuo šestog dana, kad je potrošen sav kisik.

    Međutim, danas se smatra da je Lajka uginula već prvog dana, od pregrijavanja. U svakom slučaju, njen je odlazak u Svemir bio važan jer je time dokazano da živa bića mogu tamo preživjeti određeno vrijeme.
    http://www.dnevno.hr/ekalendar/na-da...emir-1957.html

  16. #16
    Super ugledni član
    Datum registracije
    Jun 2013
    Poruke
    1,971
    Ruska Lajka stradal u zraku, a moja mala stradala u mraku, pjevali su Sovićki momci gangu iđuću u Grude, Višnjicu, mamiće, Kočerin, Poganu Vlaku, Dužice pa sve do Širokog Brijega na silo. Davno bilo sad se spominjalo!

  17. #17
    Citiraj Prvotno napisano od Bobani Vidi poruku
    Ruska Lajka stradal u zraku, a moja mala stradala u mraku, pjevali su Sovićki momci gangu iđuću u Grude, Višnjicu, mamiće, Kočerin, Poganu Vlaku, Dužice pa sve do Širokog Brijega na silo. Davno bilo sad se spominjalo!
    Hehe.

    ....

  18. #18

    3.11.1956. - Sovjetski tenkovi ušli u Budimpeštu



    Na današnji dan 1956. godine ušli su sovjetski tenkovi u mađarski glavni grad Budimpeštu kako bi ugušili tamošnju revoluciju. Tenkovi su već prethodnog dana potpuno okružili grad, a na današnji dan oko 3:00 ujutro počeli su ulaziti u njega istodobno sa sjevera i juga. Tenkovi su se rasporedili uzduž Dunava, osiguravši mostobrane, čime su zapravo podijelili grad na dva dijela, i to prije nego je ispaljen ijedan metak. Prvi pucnjevi dogodili su se oko 4:25 ujutro istog dana. Uskoro su se u svim četvrtima Budimpešte mogli čuti pucnjevi iz sovjetskih tenkova i artiljerije.
    Vrhovni zapovjednik operacija bio je sovjetski maršal Ivan Konjev.

    On se proslavio još tijekom Drugog svjetskog rata, stekavši dva naslova heroja Sovjetskog Saveza, kao i čin maršala Sovjetskog Saveza (najviši mogući čin u SSSR-u ne računajući generalissimusa). Maršal Konjev bio je u to vrijeme vrhovni zapovjednik oružanih snaga Varšavskog pakta. Istodobno, maršal Georgij Žukov bio je sovjetski ministar obrane (Žukov je već bio trostruki heroj Sovjetskog Saveza, a mjesec dana kasnije postao je i četverostruki). Snage Varšavskog pakta raspolagale su u Mađarskoj s otprilike 17 divizija, što je bila impozantna sila. Nije, dakle, čudno što im je uspjelo ugušiti revoluciju.
    http://www.dnevno.hr/ekalendar/na-da...estu-1956.html

  19. #19

    3.11.1918. - Talijanska vojska okupirala Rijeku, Zadar, Vis, Hvar, Korčulu...



    Na današnji je dan pobjednička talijanska vojska u Prvom svjetskom ratu zauzela veliki dio hrvatskih primorskih područja. Podsjetimo, Hrvatska je tada pripadala gubitničkoj Austo-Ugarskoj, koja je bila u raspadu. Italija je željela što prije zauzeti prostor koji joj je obećan kad je ušla u rat na strani Antante. U tom kontekstu treba razumjeti žurbu hrvatskih saborskih zastupnika koji su se odlučili udružiti sa Kraljevinom Srbijom.

    Naime, smatrali su da samo na taj način mogu spriječiti da Talijani ne otmu veći dio hrvatske obale. Srbija je, naime, također bila pobjednica u ratu, pa bi udruženje u istu državu s njom značilo prijeći na stranu pobjednika. Čak je i Stjepan Radić, koji je upozoravao hrvatske političare da "ne srljaju kao guske u maglu" bio svjestan da je ujedinjenje sa Srbijom neizbježno. On je samo htio da se na to ujedinjenje ne pristane pod bilo kakvim uvjetima.
    http://www.dnevno.hr/ekalendar/na-da...tovo-1918.html

  20. #20

    4.11.2013. - Indija lansirala svemirsku letjelicu na Mars



    Na današnji dan 2013. godine Indija je lansirala svemirsku letjelicu Mangalyaan u sklopu misije na Mars zvane Mars Orbiter Mission. Ta je letjelica uspjela doći do Marsa i pozicionirati se u njegovu orbitu, što je bio nemali uspjeh. Naime, time je Indija postala prva azijska zemlja s uspješno izvedenom misijom do Marsa, pretekavši čak i Narodnu Republiku Kinu. Prije Indije do Marsa su doprijeli samo SSSR, SAD i Europska svemirska agencija (ESA).
    Ime letjelice Mangalyaan na hindiju znači otprilike „Marsovo vozilo". Lansiranje na današnji dan obavljeno je iz lansirnog centra Satish Dhawan, smještenog otprilike 70 kilometara sjeverno od grada Chennaia (poznatijeg pod starijim imenom Madras). Taj se svemirski centar nalazi unutar indijske savezne države Andhra Pradesh.
    http://www.dnevno.hr/ekalendar/na-da...arsu-2013.html

+ Odgovori na temu

Pravila pisanja poruke

  • Ne možeš otvoriti novu temu
  • Ne možeš ostaviti odgovor
  • Ne možeš stavljati dodatke
  • Ne možeš uređivati svoje postove