+ Odgovori na temu
Stranica 10 od 10 PrviPrvi ... 8 9 10
Prikaz rezultata str. 181/200

Tema: Ulaganja

  1. #181
    Citiraj Prvotno napisano od kiša Vidi poruku
    Lovrinović od Mosta traži nacionalizaciju INA-e
    ..Mađarska svoje nacionalne interese brani, moramo mi braniti svoje. Ne znam zašto taj, jedan od ključnih problema, nisu stavili na stol. To je važnije od RTV pristojbe”..http://www.energypress.net/lovrinovi...izaciju-ina-e/
    Ma Lovrinovic je tudum. Nek prodaju INA-u, nafta je ionako pri kraju svoga vijeka. Nek od te love sagrade nuklearku i prodaju struju po svijetu tako da nama smanje cijenu.

  2. #182
    Citiraj Prvotno napisano od Grunf Vidi poruku
    Ma Lovrinovic je tudum. Nek prodaju INA-u, nafta je ionako pri kraju svoga vijeka. Nek od te love sagrade nuklearku i prodaju struju po svijetu tako da nama smanje cijenu.
    je nek prodaju za jednu kunu a to će i biti na kraju samo je pitanje tko se bude ugradio u proviziju
    u prirodi nam je svima želja za komunikacijom... za snovima..
    i oduvijek su ljudi pronalazili načine da budu povezani jedni s drugima,
    a svako vrijeme nosi sa sobom i svoje konce koji povezuju....
    taj labirint je život..

  3. #183

  4. #184
    Ta zračna luka što se Grunf zakačio za nju pa se ne skida..kažu da je najveći kriminal..tj jedna od najvećih i nešto nepovoljno za Hrvatsku.

    kao i kod slučaja istarskog ipsilona i autoceste do Macelja..država će kompenzirati koncesionaru ( u stav tri slučaja Francuzi) eventualni manjak putnika i prihoda..haha..pa to je ono čisto ulaganje bez ikakvog rizika..još je država jamac za kredit kojim je to sve izgrađeno..ili čak i vraća kredit.

    Ono ne može bgiti veći kriminal nego je..posao za specijalnu policiju i specijalni sud osnovan samo za taj slučaj..
    .....kad bi mladost znala...kad bi starost mogla.....

  5. #185
    Citiraj Prvotno napisano od Inkvizitor Vidi poruku
    Ta zračna luka što se Grunf zakačio za nju pa se ne skida..kažu da je najveći kriminal..tj jedna od najvećih i nešto nepovoljno za Hrvatsku.

    kao i kod slučaja istarskog ipsilona i autoceste do Macelja..država će kompenzirati koncesionaru ( u stav tri slučaja Francuzi) eventualni manjak putnika i prihoda..haha..pa to je ono čisto ulaganje bez ikakvog rizika..još je država jamac za kredit kojim je to sve izgrađeno..ili čak i vraća kredit.

    Ono ne može bgiti veći kriminal nego je..posao za specijalnu policiju i specijalni sud osnovan samo za taj slučaj..
    Kod svojedobne namjere rasprodaje (tzv. monetizacije) autocesta upravo "garancija profita" mi je bila najogavniji dio. Pa tako ulagač (torbar) može podijeliti otkaze, rezati na održavanju i sigurnosti, potjerati visokom cijenom vozače i teret na magistralne ceste i na kraju dobiti svoj profit - od Hrvatske. I upravo to se u pravilu događa.

  6. #186
    Fotografirao Josip Škof


  7. #187
    nikako da stave natpis, Franjo Tuđman, očito im je teško u emotivnom smislu stavit ime oca hrvatske države u kojoj živimo dr. Franje Tuđmana, da je riječ o Titu uvjeren sam da bi ime Tito odavno stajalo na pročelju zgrade.

  8. #188
    Produženje piste na Braču kako bi mogle sletati velike ptice.



    https://www.facebook.com/ColasHrvats...8522230352160/

  9. #189
    Otišli komunjare i odmah se vraća kapital u RH.

    Prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke (HNB), ukupna izravna strana ulaganja u Hrvatsku iznosila su u prvih devet mjeseci 2016. godine 1,227 milijardi eura, što je za 552 milijuna ili 82 posto više nego u istom razdoblju godinu dana prije, navodi se u analizi Raiffeisenbank Austria (RBA).
    https://lider.media/aktualno/biznis-...nu-dana-prije/

  10. #190
    Prometni stručnjak prokomentirao otvaranje Međunarodne zračne luke Franjo Tuđman


    SAŽECI

    Estetski efekti i medijski PR prikrivaju višestruke nepovoljnosti koncesijskog ugovora, za građane i društvo u cjelini.

    Zbog nedostatka vizije i strategije te neodgovornosti prema nacionalnim interesima, zagrebačka zračna luka definitivno gubi izglede za približavanje liderskoj poziciji u regiji, ostajući u dubokoj sjeni budimpeštanske i beogradske.

    Najveći je problem osjetno poskupljenje usluge uz nedovoljno funkcionalan i nedovoljno brz protok putnika, prtljage i tereta, posljedicu pojednostavljenja i pojeftinjenja izvedbe (odustajanja od potpune denivelacije), kroz izmjenu koncesijskog ugovora.

    Premali broj stajanki (13) i izlaza (14), nedovoljno funkcionalna i potkapacitirana služba punjenja goriva, loše organizirane i neoptimizirane putanje za putnike, pogotovo transferne te nedostatak povoljnih usluga za low-cost operatere, najviše će problema stvarati u ljetnoj turističkoj sezoni.

    Zagrebačka zračna luka je 1979. imala dva milijuna putnika, a danas tek 2,8. Beograd je prešao pet milijuna, toliko ima i Sofija, Budimpešta ima devet, Bukurešt 11. Na uvjerljivo najmanji godišnji prirast utjecao je rat, ali ga ne može opravdati. Glavni je uzrok u lošem poslovanju i upravljanju.

    Croatia airlines, koja stvara 55 posto prometa zagrebačke zračne luke, u novim će uvjetima još teže poslovati te stoga stagnirati, a mali su izgledi dobivanja ostalih operatera, posebice low-cost, koji bi ubrzali turistički rast zagrebačke regije.

    Moguće je rješenje izgradnja alternativne low-cost zagrebačke zračne luke, što je izvedivo za 30 milijuna eura (desetinu utrošenih sredstava za rekonstrukciju), premda bismo time povećali rizik plaćanja penala, prema klauzulama još uvijek neprezentiranog koncesijskog ugovora, koje jamče minimalni godišnji promet.

    UVODNA RAZMATRANJA

    Koncesijski ugovor zagrebačke zračne luke, zasad još nepoznat u cijelosti, o čijim se nepovoljnostima i štetnostima utemeljeno raspravljalo i pisalo proteklih godina, generirao je i pozitivan efekt. Jeseni 2014., na nizu rasprava i tribina diljem Hrvatske, u sklopu akcije ‘Ne damo naše autoceste’ (sprečavanje iznimno štetne tzv. monetizacije autocesta), u kojima sam sudjelovao, služio je kao efektan, ‘školski’ primjer nepovoljnosti svih dosadašnjih koncesijskih ugovora i nepoželjnosti budućih.

    Sudionici rasprave, ekonomski eksperti, argumentaciju su temeljili na tri uporišta:

    Bina Istra (Istarski ipsilon), gdje je koncesionar turistima i građanima odmah udvostručio tunelarinu kroz tunel Učka, kojeg su izdvajanjima iz plaće i samodoprinosom sami izgradili (!), a neizgradnjom zaustavnih traka, radi uštede i povećanja profita, dugoročno kompromitirao mogućnosti i sigurnost glavne istarske prometnice. A istodobno odredio cestarinu kao na pravoj autocesti!

    Autocesta Zagreb-Macelj, na kojoj je koncesionar enormnim povećanjem cestarine (70 posto za automobile, do čak 220 posto za kamione!) praktički rastjerao gospodarski i osobni promet s autoceste, kako bi minimizirao troškove održavanja, a od države se masno naplatio klauzulom jamčenog minimalnog prometa, krajnje sebično vodeći računa isključivo o vlastitom profitu, nauštrb pojedinačnih i općih interesa, stvarajući štete i pogibelji za hrvatske građane, kroz veća stradavanja na okolnim cestama te gušenje gospodarstva i turizma.

    Zagrebačka zračna luka poseban je primjer, jer se tijekom pregovora, bez uvida javnosti, mijenjao koncesijski ugovor. Nakon što se, slikovito, ugovorila izgradnja stambene zgrade s deset katova plus podzemna etaža, aneksom ugovora pristalo se, u sličnom financijskom okviru, da koncesionar izgradi, doduše uz nešto efektniju vizuru, samo sedam katova i bez podzemne etaže (!), koja je i najskuplja. Usto se odmah drastično povećala cijena parkiranja i ostalih naknada, za sve korisnike, kako bi se što više pogodovalo koncesionaru nauštrb građana, društva u cjelini i razvojne perspektive.

    Ti su argumenti, uz prometno-gospodarske, prometno-turističke i, posebice, prometno-sigurnosne, koje sam, s ostalim prometnim stručnjacima iznosio, bili važni da građani referendumom spriječe dugoročno najštetniji poslovni ‘deal’ u novijoj hrvatskoj povijesti (davanje u koncesiju, odnosno tzv. monetiziranje autocesta), štetniji i pogubniji od tzv. ‘privatizacije’ iz 1990-ih.

    KONKRETNO

    Glamurozna predstava, prilikom otvaranja Međunarodne zračne luke Franjo Tuđman, trebala je pod tepih staviti kratkoročnu i dugoročnu štetu za građane i nacionalne interese, jer će u ljepšem ambijentu ubuduće dobivati sličnu uslugu, uz bitno višu cijenu. Dio su toga već osjetili, kroz veliko poskupljenje parkiranja i aerodromskih naknada. Ostalo, nažalost, tek slijedi.

    Najveća je šteta, što je sklapanjem ovakvog koncesijskog ugovora, bez imalo vizije razvoja dugoročnog razvoja, potpuno izgubljena mogućnost liderske pozicije u regiji. Najviše su se okoristili Budimpešta i Beograd, čije su se zračne luke već učvrstile na regionalnom vrhu, s neusporedivo boljim perspektivama razvoja.

    Zagrebačka zračna luka je 1979. imala dva milijuna putnika, a danas ih godišnje ima tek 2,8. Beograd je prešao pet milijuna, toliko ima i Sofija, Budimpešta devet, Bukurešt 11. Zagreb dostiže, u zračnom prometu donedavno nepoznat, bugarski Burgas, na crnomorskoj obali.

    Premda je na uvjerljivo najmanji godišnji prirast prometa, među zračnim lukama u široj regiji, utjecao rat, ne može ga opravdati. Glavni je uzrok u lošem poslovanju i upravljanju, neprestano od osamostaljenja Hrvatske do danas. Bitni su kadrovi, gotovo negativnom selekcijom, birani političkim, umjesto stručnim kriterijima.

    Mali su izgledi bitnijeg porasta prometa, u fazama na 3,5, pet i osam milijuna putnika godišnje, premda strelovito raste na svim aerodromima u široj regiji. To otvara rizike aktiviranja štetnih odredbi koncesijskog ugovora (nisu sve poznati javnosti), kojima će, modelom koncesije autoceste Zagreb-Macelj i jamčenja minimalnog godišnjeg prometa, manjak plaćati država, odnosno građani.

    Sve će to pogoršati uvjete i poslovne mogućnosti ionako vrlo malog teretnog (cargo) prometa, koji iznosi tek oko devet tisuća tona godišnje, čije su perspektive uvelike kompromitirale promjene koncesijskog ugovora, odnosno odustajanje od etažnog razdvajanja prometa putnika i prtljage/tereta.

    Stručnjaci su već opravdano kritizirali premali broj stajanki (13) i izlaza (14), nedovoljno funkcionalnu i potkapacitiranu službu točenja goriva te loše organizirane i neoptimizirane putanje za putnike, pogotovo transferne.

    Gubljenjem vremena u protoku putnika, prtljage i tereta, na više razina (gore-dolje), jer su optimalne putanje na istoj razini postale neizvedive nakon izmjene koncesijskih uvjeta (na bitno jeftiniju izvedbu), zračna luka gubi bitne funkcionalne značajke i konkurentnost, a time kompromitira dugoročne mogućnosti razvoja, posebice u usporedbi s budimpeštanskom i beogradskom.

    U zračnom se prometu svaki minut ‘plaća zlatom’, pa vremenski gubici u transferu putnika, prtljage i tereta, koji povećavaju razmak među letovima, tjeraju operatere na alternativne destinacije. Pogotovo što je istodobno konkurentnost pogoršana bitnim povećanjem cijene usluga.

    Neriješena denivelacija putničkog i prtljažno-teretnog prometa pogotovo će smanjiti funkcionalnost transfernog prometa sa stajanki ispred starog terminala, gdje će biti nužan spor autobusni promet, koji će otežati funkcioniranje poveznih letova iz Sarajeva, Prištine, Podgorice… ‘Gurati’ će ih, prvenstveno, na bitno funkcionalniji, a jeftiniji beogradski aerodrom.

    Time se dodatno urušavaju razvojne mogućnosti, jer se, s jedne strane, ‘puca u nogu’ Croatiji Airlines, koja je 55-postotnim udjelom u prometu glavni oslonac zagrebačke zračne luke, a s druge bitno smanjuju mogućnosti dobivanja prometa putnika i tereta kroz druge operatere.

    U dosadašnjim analizama nepovoljnosti koncesijskog ugovora nije istaknuta najvažnija. Zagrebu i zagrebačkoj regiji, kao brzorastućoj turističkoj destinaciji, iznimno bi koristilo povećanje prometa preko low-cost operatera, kojima je nova zračna luka preskupa. Zbog toga treba pokrenuti širu stručnu raspravu o izgradnji alternativne zračne luke za low-cost operatere.

    Dok je dogradnja postojeće stajala oko 300 milijuna eura, alternativna low-cost, koja bi omogućila strelovit porast zagrebačkog turizma, mogla bi se napraviti, po uzoru na novu low-cost zračnu luku u Marseilleu, za svega 30 milijuna eura. Naravno bez, kod nas poznatih, marifetluka.

    Za to postoji niz povoljnih destinacija, u širem okruženju postojeće zračne luke, a ukupni su troškovi na razini napuhane kalkulacije nepotrebne strukturne rekonstrukcije Remetinečkog rotora (pravo je rješenje u izgradnji Jarunskog mosta i izmještanju 35-40 posto prometa), navodi prometni stručnjak Željko Marušić.
    .....kad bi mladost znala...kad bi starost mogla.....

  11. #191
    Nisi stavio poveznicu na tekst da vidimo odakle je tekst.

    Slazem se samo da ugovori na istarskom ipsilonu, autocesti do Macelja i na ZL Zagreb moraju biti objavljeni javno.

    Ovo ostalo je pljuvanje po najboljem terminalu od Beca do Istanbula. Zeli da dodu niskocjenovni avioprijevoznici kaj bi donijelo veliki rast putnika, a istovremeno ne zeli potkopati Croatiju airlines iako bi pustanje niskocjenovnih avioprijevoznika pokopalo Croatiju kao kompaniju.

    Usporeduje Budimpestu, Beograd i Sofiju sa Zagrebom. Budimpesta i Beograd su jedine ozbiljne zracne luke u njihovim drzavama i njih koristi cijela drzava za putovanje uz strane turiste. U Hrvatskoj postoje jos 2 zracne luke s 2 milijuna putnika godisnje i jos 2 s pola milijuna. Da je Zagreb jedina ozbiljna ZL u nasoj drzavi imao bi godisnje 8 milijuna putnika. Dakle, neusporediva situacija s Budimpestom i Beogradom.
    Moze se usporediti s Bugarima situacija. Tamo postoje 3 ozbiljne ZL, dvije crnomorske turisticke poput Splita i Dubrovnika i jedna u glavnom gradu Sofiji koja ima 4,9 milijuna putnika. I to imaju zato jer su pustili niskocjenovne prijevoznike kod sebe sto bi kod nas unistilo Croatiju airlines. Mozemo i mi to napraviti, ali onda se mozemo oprostiti od Croatije zauvijek.

    P.S. Ne treba zaboraviti da Madarska, Srbija i Bugarska imaju od 3 do 6 milijuna ljudi vise od Hrvatske.

  12. #192
    Da ali mi smo turistička destinacija malo više nego oni..ili bi bar trebali biti.

    tekst je sa dnevnog hr..znam znam..oni su to i ne bi njih prenosio da to nije pisano onda..kad je mjenjan koncesijski ugovor..e što to ne istraži DORh...što je Dončić kemijao s Francuzima

    zašto se odustalo od druge piste..iako je to osnovni preduvjet da budeš ozbiljan aerodrom.

    Francuzi su inače najgori investitori..investiraju samo tamo gdje država garantira..od istarskog ipsilona do auto puta do Macelja..ja nismam mogao sebi doći kad sam čuo da država njima garantira određenu godišnju zaradu i ako nje nema..država plaća razliku...hahaha..pa jel to kapitalizam..to je ziherizam..tko ne bi tako ulagao...kakva je to glupost..taj tko to potpiše sa strane vlade automatski treba ići u zatvor..

    dakle nek objave koncesijski ugovor od zračne luke..da vidimo što se tamo država sve obvezala.

    sam terminal djeluje skromno..vizualno možda lijepo ali maleno..

    Država ovo nije smjela dati u koncesiju..neš ti para 300 milijuna eura ..pogotovo ne Francuzima..( iako teorije zavjere kažu da je to srpski kapital pod francuskom firmom i da srpski veliki avion u ponedjeljak slijeće na njihovu zračnu luku)
    Posljednje uređivanje od Inkvizitor : 24-03-2017 at 12:44
    .....kad bi mladost znala...kad bi starost mogla.....

  13. #193
    Naravno, jer srpski kapital ce radije izgraditi velelepni terminal koji se zove Franjo Tudman u Zagrebu nego sto ce izgraditi takav u Beogradu. Oni su poznati dobrotvori prema Hrvatima.

    Gatwick u Londonu operira s jednom pistom i ima 40 milijuna putnika, ali Zagrebu s 3 milijuna putnika trebaju bar dvije piste jer je inace neozbiljna zracna luka.

    Drzava je mogla uskociti s kreditom i napraviti novi terminal, ali smo zaduzeni do grla iako je pitanje kaj su dogovorili s tim mufljuzima Francuzima. Slazem se da su ocajni kao investitori, vise su pijavice.
    Posljednje uređivanje od Grunf : 24-03-2017 at 15:32

  14. #194
    Citiraj Prvotno napisano od Grunf Vidi poruku
    Naravno, jer srpski kapital ce radije izgraditi velelepni terminal koji se zove Franjo Tudman u Zagrebu nego sto ce izgraditi takav u Beogradu. Oni su poznati dobrotvori prema Hrvatima.

    Gatwick u Londonu operira s jednom pistom i ima 40 milijuna putnika, ali Zagrebu s 3 milijuna trebaju bar dvije piste jer je inace neozbiljna zracna luka.
    Gle..možda su kužnuli da zagrebački ima veći potencijal..a tako se i države podčinjavaju..ja ne kažem da je nego nikad se sve opcije ne smiju odbacit..

    Uglavnom taj koncesijski ugovor treba pročešljat ali on od "A" do "Ž" jer to je potpisivala kukuriku vlada..tu je palo provizija i provizija a stručnjaci kažu da je katastrofalan za Hrvatsku kao što je ..uzmimo da je francuski kapital bio katastrofalan ugovor i za istarski ipsilon i za ce Ac Zagreb- Macelj..( jebem ti takav koncesijski ugovor di ti država garantira zaradu)
    Posljednje uređivanje od Inkvizitor : 09-05-2017 at 10:38
    .....kad bi mladost znala...kad bi starost mogla.....

  15. #195
    Splitska zračna luka.




  16. #196

  17. #197


    Belupo otvorio novu tvornicu vrijednu 530 milijuna kuna

    Farmaceutska kompanija Belupo otvorila je u utorak u Koprivnici novu tvornicu krutih, polukrutih i tekućih oblika lijekova, u koju je uloženo 530 milijuna kuna, i u kojoj će posao naći 200 novih radnika.

    Novu je tvornicu Belupa, tvrtke iz sastava grupe Podravka, otvorio premijer Andrej Plenković, koji je istaknuo da u Koprivnici posluje sjajna kompanija, druga po veličini na farmaceutskom tržištu u Republici Hrvatskoj.

    Belupo je izrazito izvozno orijentirana kompanija, odnosno sudjeluje na čak 16 tržišta. Ono što je važno jest da će ova investicija od 70 milijuna eura generirati veći broj radnih mjesta od najavljenih 200-tinjak", rekao je Plenković novinarima nakon što je razgledao novootvorene pogone koprivničke farmaceutske tvrtke.

    Dodao je da je vidljivo da je unutar zidova novih pogona ostavljeno dovoljno mjesta za daljnje širenje proizvodnje.

    Izgradnju novih pogona Belupo je financirao 45 posto vlastitim novcem a 55 posto kreditom Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR). Kako kažu iz Belupa, to je jedna od najvećih greenfield investicija u Hrvatskoj, u čiju je gradnju i opremanje uloženo 530 milijuna kuna.

    Uz najsuvremeniju tehnologiju i organizaciju procesa prema najnovijim standardima dobre proizvođačke prakse, ta tvornica predstavlja jedno od najmodernijih farmaceutskih postrojenja u regiji, koje će, uz 1.386 postojećih, zaposliti dvije stotine novih radnika. Novootvorene će proizvodne linije povećati proizvodni kapacitet za 150 posto u odnosu na postojeći te osigurati proizvodnju 100 milijuna pakiranja lijekova godišnje.
    http://www.poslovni.hr/hrvatska/foto...na-kuna-327895

  18. #198
    Hotel Park 5* investicija je rovinjske Maistre teška 539 milijuna kuna. Ona obuhvaća zamjenu postojećeg hotela Park 3* novim luksuznim objektom tipa Yacht harbour hotela, a predviđa se cjelogodišnje poslovanje hotela sa 190 ekskluzivnih soba i 20 apartmana, a ukupno će biti otvoreno 85 novih radnih mjesta.




    http://www.poslovni.hr/domace-kompan...vatskoj-335350

  19. #199
    Fitch nam je podignuo kreditni rejting na BB+ s pozitivnim izgledima u buducnosti. Sad smo stepenicu ispod investicijske razine. Mislim da ce kroz godinu dana sve 3 najjace agencije za 2 stepenice dici hrvatski rejting.

  20. #200
    Prinosi na 10-godišnje obveznice i kreditni rejtinzi pojedinih država. Usporedba procjene kreditne sposobnosti od agencija i od ulagača. Poljska ima 4 stepenice viši kreditni rejting kod agencija, ali svejedno plaćaju više za zaduženje kod ulagača. Bio je na arhivi analitika odličan članak o tome zakaj je to tak.



    http://www.poslovni.hr/hrvatska/visi...nu-duga-336382
    Posljednje uređivanje od Grunf : 15-01-2018 at 00:01

+ Odgovori na temu

Pravila pisanja poruke

  • Ne možeš otvoriti novu temu
  • Ne možeš ostaviti odgovor
  • Ne možeš stavljati dodatke
  • Ne možeš uređivati svoje postove