+ Odgovori na temu
Stranica 2 od 2 PrviPrvi 1 2
Prikaz rezultata str. 21/36

Tema: Samo dobre vijesti

  1. #21
    Evo Rimca u Ženevi. Northe ocijeni prezentatoricu uz auto.



    Posljednje uređivanje od Grunf : 02-03-2016 at 11:11

  2. #22
    Ovdje se najbolje vidi autek. Nije loš, kupit ćemo jedan, nek bude službeni auto foruma.


  3. #23
    mene više raduju loše vijesti, bolje bi bilo da je preimenuješ u "samo LOŠE vijesti".

  4. #24
    Ne može Northe, samo dobre vijesti.

    Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u siječnju porasla za 9,3 posto na godišnjoj razini, što je njezin najveći skok od ožujka 2007. godine i znatno veći nego što se očekivalo.

    Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u utorak da je industrijska proizvodnja, prema desezoniziranim podacima, u siječnju porasla za 3,2 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je, prema kalendarski prilagođenim podacima, skočila za 9,3 posto u odnosu na siječanj prošle godine.
    http://www.poslovni.hr/hrvatska/snaz...od-2007-309861

  5. #25
    da zaboravio sam ocijenit ovu, vrlo dobar 4+, rudlava je dobra ali viđao sam i bolje.

  6. #26


    HRVATSKA je prošle godine ostvarila povijesno najviši višak na tekućem računu platne bilance u iznosu od 2,3 milijarde eura odnosno 5,2 posto BDP-a.

    Hrvatska narodna banka objavila preliminarne podatke o platnoj bilanci Republike Hrvatske za posljednje tromjesečje prošle godine zaokruživši tako statistiku za cijelu 2015. Prema dostupnim podacima manjak na tekućem računu u četvrtom tromjesečju 2015. uz godišnju stopu pada od 66 posto spustio se na 390 milijuna eura. Unatoč produbljivanju manjka na podračunu roba čiji je saldo iznosio -1,5 milijardi eura (zbog razmjerno većeg prirasta uvoza od izvoza u apsolutnim iznosima) poboljšanja na računima sekundarnog dohotka i usluga te značajno smanjenje deficita na podračunu primarnog dohotka doprinijeli su naposljetku i smanjenju ukupnog manjka tekućeg računa platne bilance RH u zadnjem tromjesečju, navode analitičari RBA.

    Posljedično na razini cijele godine ostvaren je povijesno najviši višak na tekućem računu platne bilance u iznosu od 2,3 milijarde eura odnosno 5,2 posto BDP-a.

    Pritom najveći doprinos poboljšanju došao je s računa primarnog dohotka uslijed evidentiranih gubitaka banaka u stanom vlasništvu uzrokovanih prisilnom konverzijom kredita u švicarskim francima. Također, smanjenju godišnjeg manjka na računu primarnog dohotka za 79 posto (na 297 milijuna eura) doprinijeli su i povećani gubici inozemnih poduzeća u domaćem vlasništvu te pogoršanje dobiti domaćih poduzeća u inozemnom vlasništvu. Dodatni je činitelj smanjenja manjka na računu primarnog dohotka i daljnji rast prihoda od naknada zaposlenima s osnove rada u inozemstvu (koji su na razini cijele godine dosegnuli 941 milijuna eura).

    Turizam: Prihodi od putovanja dosegnuli 8 milijardi eura

    Pozitivan doprinos došao je s računa usluga čiji je višak uz godišnju stopu rasta 8,9 posto dosegnuo 7,9 milijardi eura. Posljedica je to uspješne turističke sezone što potvrđuje i podatak o prihodima od putovanja za 2015. koji su uz godišnju stopu rasta od 7,6 posto dosegnuli gotovo 8 milijardi eura (povijesno najviša nominalna vrijednost). Dodatno, na pozitivna kretanja podračuna usluga, ali u manjoj mjeri, utjecalo je poboljšanje salda u razmjeni drugih usluga (posebice usluga povezanih s robom, računalnih usluga te osobnih, kulturnih i rekreacijskih usluga). Naposljetku, uz snažan rast od preko 50 posto zabilježena je i najviša vrijednost suficita na računu sekundarnog dohotka (1,4 milijardi eura) primarno zbog povećanja korištenja sredstava iz fondova EU-a. Potonje je osobito bilo izraženo u posljednjem tromjesečju, a povlačenje EU sredstava se prema podacima središnje banke pretežno odnosilo na raspoređivanje prije primljenih sredstava krajnjim korisnicima.

    Negativan doprinos već uobičajeno je došao iz međunarodne razmjene roba. Naime, manjak na podračunu roba u 2015. uz godišnju stopu rasta od 4,4 posto premašio je 6,6 milijardi eura. Naime, unatoč nešto snažnijem relativnom rastu izvoza od uvoza roba (9,9 posto odnosno 7,8 posto) apsolutni prirast uvoza bio je snažniji što je uzrokovalo i produbljivanje manjka u međunarodnoj razmjeni roba.

    "Suficit tekućeg računa platne bilance Hrvatska bi trebala nastaviti bilježiti i u narednom srednjoročnom razdoblju s očekivanim najvećim pozitivnim doprinosom računa usluga. Pod pretpostavkom očekivane realizacije povlačenja sredstava iz EU fondova pozitivne trendove očekujemo i na sekundarnom dohotku. Manjak na računu roba ostat će prisutan naglašavajući potrebu jačanja domaće konkurentnosti i proizvodnje budući da rast izvoza usluga te roba te u manjoj mjeri osobna potrošnja zbog visoke uvozne ovisnosti utječu istovremeno i na rast uvoza umanjujući pozitivne trendove u bilanci RH s inozemstvom", prognoziraju analitičari RBA.
    http://www.index.hr/vijesti/clanak/r...pa/884462.aspx

  7. #27
    Dobit hrvatskih poduzetnika u 2015. udvostručena na 17 mlrd kn

    Hrvatski poduzetnici su 2015. godinu završili s konsolidiranom dobiti u iznosu od 17,14 milijardi kuna, što je dvostruko više u odnosu na 8,5 milijardi iz prethodne godine, pokazuju podaci koje je Financijska agencija (Fina) prikupila iz godišnjih financijskih izvještaja.

    Riječ je o podacima dobivenima analizom izvještaja iz Fininog Registra godišnjih financijskih izvještaja, koji se odnose poslovanje 106.569 poduzetnika obveznika poreza na dobit, bez banaka, osiguravajućih društava i drugih financijskih institucija.
    Hrvatski su poduzetnici lani zabilježili i rast prihoda - za 5,2 posto, na 639,6 milijardi kuna, nešto niži rast rashoda - za 3,6 posto, na 617 milijardi kuna, a platili su i 39,5 posto više poreza na dobit - u iznosu od 5,55 milijardi kuna.

    Također, lani je povećan i broj zaposlenih, za 3,6 posto, na 838.584, kojima je prosječna plaća rasla za 2,5 posto, na 5.019 kuna. Iz Fine pritom ističu da uslijed godišnjeg smanjenja potrošačkih cijena od 0,5 posto to predstavlja realni rast neto plaća za 3 posto.
    Promatrano po županijama, pak, dobit poduzetnika najviše je rasla na razini Istarske, za 267,4 posto, Primorsko-goranske, za 218,8 posto, Šibensko-kninske, za 115,9 posto, Krapinsko-zagorske, za 115,7 posto te Zagrebačke županije, za 104,7 posto.
    http://www.vecernji.hr/gospodarstvo/...lrd-kn-1080337

  8. #28
    ne znam di s ovom temom ali zanimljivo odlučili Slovenci, di su Hrvati u tom segmentu ?

    U Sloveniji voda postala neprofitni resurs
    Zastupnici slovenskog parlamenta u četvrtak su izglasovali promjenu ustava kojem je građanima zajamčeno pravo na pitku vodu kao javno dobro.

    Odluku koju su zastupnici izglasovali potrebnom dvotrećinskom većinom pozdravio je premijer Miro Cerar, rekavši da je slovenska voda zdrava i pitka, izvori i zalihe vode su veliki, što je važno budući da to postaje sve dragocjeniji prirodni resurs.

    Njena će zaštita u ustavu onemogućiti eventualne pritiske za komercijalizaciju vodoopskrbe kojima bi zemlja mogla biti izložena od stranih država ili multinacionalnih kompanija, rekao je Cerar. “Naša je poruka da želimo da nam djeca i unuci žive i čistom okolišu i piju zdravu slovensku vodu koja će ostati naša”, kazao je Cerar.

    Za prvu ustavnu promjenu od dolaska Cerarove vlade na vlast prije dvije godine glasovalo je 64 zastupnika, troje više od potrebne minimalne većine, no dio oporbe izjavio je kako je sve predstava za javnost i da parlament ima i važnijih stvari za odlučivanje.

    Ustavnom članku o zaštiti vode, za koju se navodi da je javno dobro kojim će upravljati država preko lokalnih zajednica, sada će se prilagoditi i niz zakonskih rješenja i propisa, kako bi dopuna postala operativna. U prihvaćenom ustavnom amandmanu navodi se da svatko ima pravo na pitku vodu, da svim resursima vode upravlja država, te da izvori vode nisu roba podložna tržištu nego namijenjeni održivoj vodoopskrbi i domaćinstvima.

    Pravo građana na pitku zdravu vodu od sada osigurava država, i to na neprofitnoj osnovi preko lokalnih zajednica i ovlaštenih komunalnih službi.http://www.energypress.net/u-sloveni...ofitni-resurs/
    u prirodi nam je svima želja za komunikacijom... za snovima..
    i oduvijek su ljudi pronalazili načine da budu povezani jedni s drugima,
    a svako vrijeme nosi sa sobom i svoje konce koji povezuju....
    taj labirint je život..

  9. #29
    Vukovar i kuponska privatizacija
    Dvije najemocionalnije teme u Hrvata usko su povezane: nikad ispričana velika priča. Plus najveća prešućena tema: mirovinski fondovi

    1. Uz Domovinski rat – u kojem najistaknutije mjesto ima Vukovar, najemocionalnija tema za Hrvate je privatizacija – u kojoj najistaknutije mjesto ima kuponska privatizacija. Evo velike teme koja ih povezuje.

    Simbolički, jučer, na godišnjicu pada Vukovara, privodi se kraju i glasanje za dionicu godine na Zagrebačkoj burzi, u kojem je potpuno izvjesno (ako ne bude manipulacija) da će opet biti izabrana dionica Valamar Riviere kojoj će to biti već 4. izbor za redom (kroz prethodnu inkarnaciju KORF i kasniju RIVP), glasati možete ovdje (lijevi stupac). A ta dionica je zapravo trebala niti najveći dio stradalničke kompenzacije za Vukovarce.

    Za početak evo, vjerujem skoro svima, nevjerojatnog podatka: Jedna tipična stradalnička obitelj iz Vukovara, ako je imala 3 (manja, a bilo je i većih) pakete po 111 udjela u Privatizacijskom investicijskom fondu (PIF) Dom – kao većina Vukovaraca – i ako ih nije prodala, danas bi imala oko 155.000 kuna. (Ovo uključuje pretvaranje dionica KORF u omjeru 1:12,8 u dionice RIVP, kao i dividendu.). To je zaista lijepa kapitalna osnova!

    A to je moglo biti daleko više, i mogao je biti daleko veći broj obitelji koje su na koncu do toga došle, a ne tu vrijednost pogubile negdje po putu. Stradalnici Domovinskog rata mogli su dobiti trajnu rentu u onom najvrijednijem što Hrvatska ima!

    2. Stradalnici Domovinskog rata su bili dobili kupone, koje su uložili u PIF-ove....https://eclectica.hr/2016/11/19/vuko...privatizacija/
    u prirodi nam je svima želja za komunikacijom... za snovima..
    i oduvijek su ljudi pronalazili načine da budu povezani jedni s drugima,
    a svako vrijeme nosi sa sobom i svoje konce koji povezuju....
    taj labirint je život..

  10. #30
    Rimac na utrkama ubrzanja s Buggatijem Veyronom i Porcheom 918 Spyderom...






    I s Ferrarijem i Teslom


  11. #31
    Jedna dobra priča našega vridnoga čovika:

    Od izbjeglice iz Modriče do kralja žita, pršuta...http://www.pogled.ba/clanak/od-izbje...-prsuta/115523
    u prirodi nam je svima želja za komunikacijom... za snovima..
    i oduvijek su ljudi pronalazili načine da budu povezani jedni s drugima,
    a svako vrijeme nosi sa sobom i svoje konce koji povezuju....
    taj labirint je život..

  12. #32
    Neprijateljska emigracija Puntar2.0 avatar
    Datum registracije
    Sep 2016
    Poruke
    6,297
    Jeremy Clarkson više ne mrzi električne automobile: “Rimac je promijenio moje mišljenje. Concept One je briljantan”

    Clarkson je poznati mrzitelj električnih automobila, što ne propušta naglasiti svakom prilikom, ali čini se da mu je Rimčev Concept One promijenio mišljenje

    Tvrtka Rimac automobili u čijem je električnom autu Concept One, poznati britanski novinar Richard Hammond doživio nesreću, danas se na svom Facebook-u pohvalila izjavom Jeremy Clarksona. Clarkson je poznati mrzitelj električnih automobila, što ne propušta naglasiti svakom prilikom, ali čini se da mu je Rimčev Concept One promijenio mišljenje.

    – Nikad nisam bio fan električnih auta. Uspoređivanje njih s autima s normalnim motorom je uvijek bilo pomalo kao uspoređivanje hrane iz mikrovalne i one koja se nekoliko sati pekla u pećnici. Ali Rimac je promijenio moje mišljenje. Bio je – nema druge riječi – briljantan.

    Clarkson je dodao i to da nakon kratkog vremena koji je proveo iza volana Concepta One, razmišlja kupiti ovaj auto.

    – Ne govorimo o autu koji je brz kao Lamborghini Aventador. Masivno je brži od njega. Brži je od bilo kojeg auto koji sam dosad vozio i to puno, puno brži. – rekao je Clarkson.

    U svojoj kolumni u The Times-u je spomenuo i nesreću Richarda Hammonda.

    – Prije nekoliko godina su mu dali auto i rekli da vozi ravno, a on je završio naglavačke i u komi nekoliko tjedana. A sad je dokazao da, osim što ne može voziti ravno, ne može voziti ni u krivinama. Sve što je trebao učiniti je odvesti mali električni auto na vrh švicarskog brda, a kad mu je to pošlo za rukom, izgubio je kontrolu, otkotrljao se niz brdo i završio u bolnici. Opet. – našalio se Clarkson na sebi svojstven način.

    http://www.dalmacijadanas.hr/jeremy-...-je-briljantan

    ''Mi cemo lipo, ako oni hoce lipo. Ako nece, mi cemo radit svoj posa ''

  13. #33
    Opa, očekujem da će svi jalnuši i indexovci dobiti srčani udar od ovoga.

  14. #34
    jedan od primjera kako to rade napredniji :
    "Prvo su značajno smanjili javnu potrošnju. Proveli su bolne rezove prepolovivši izdvajanja za socijalu i javne službe. Nije bilo lako jer je u prvi mah dosta ljudi ostalo bez posla, no s druge strane su deregulirali realni sektor i omogućili jednostavno pokretanje posla online u jednom danu, uz troškove 0 dolara (da, doslovno ništa) i bez izlaska iz ureda. Zato se Novi Zeland danas nalazi na samom vrhu ljestvice "Ease of doing business" (lakoća poslovanja) prema Svjetskoj banci. Za usporedbu, Hrvatska se na toj ljestvici nalazi na 43. mjestu.

    http://www.liberal.hr/clanak.php?id=...de_hI.facebook
    u prirodi nam je svima želja za komunikacijom... za snovima..
    i oduvijek su ljudi pronalazili načine da budu povezani jedni s drugima,
    a svako vrijeme nosi sa sobom i svoje konce koji povezuju....
    taj labirint je život..

  15. #35
    Fitch podigao hrvatski kreditni rating na investicijsku razinu. Kažu da je podcijenjen jer sve države koje su isto ocijenjene kao i Hrvatska imaju 30% niži BDP po glavi stanovnika.

  16. #36

    Prosječna neto plaća za ožujak u Zagrebu 7.525 kuna

    Prosječna zagrebačka neto plaća u ožujku prvi put u povijesti premašila tisuću eura i iznosi 1.018 eura.

    Prosječna neto plaća zaposlenih u Zagrebu za ožujak ove godine iznosila je 7.525 kuna, što je nominalno za 0,5 posto više nego za veljaču, a 3,1 posto više nego za ožujak prošle godine, podaci su Odjela za statistiku Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada Zagreba.
    Prosječna je zagrebačka plaća za ožujak, naime, za 35 kuna veća nego za veljaču, a 223 kune veća nego za ožujak prošle godine.
    http://www.poslovni.hr/hrvatska/pros...69-kuna-354771

+ Odgovori na temu

Pravila pisanja poruke

  • Ne možeš otvoriti novu temu
  • Ne možeš ostaviti odgovor
  • Ne možeš stavljati dodatke
  • Ne možeš uređivati svoje postove