Približimo malo karakter sukoba.
Da li se igdje dogodilo da su Hrvati pripadnici Armije BiH digli oružje na svoje kolege Bošnjake pripadnike Armije BiH? Nije
Da li se dogodilo da su pripadnici bošnjačkog naroda pripadnici HVO na prevaru digli oružje na pripadnike HVo hrvatskog naroda? Da ,u Mostaru.
Da li su se Hrvati na svim područjima gdje su bili u podređenom položaju pristali na zapovjedništvo Armiji BiH? Da
Da li su se pripadnici Armije BiH u područjima gdje su bili podređeni (po snazi vojnih efektiva) podčinili zapovjedništvu HVO? Ne
Da li se u Sarajevu razoružao HVO od strane Armije BiH puno prije ikakvih sukoba Hrvata im Bošnjaka? Kakvu je to sliku davalo Hrvatima u Sarajevu?
1992 godina
Da li je preko noći dobar dio bivših pripadnika HVO prešao Miljacku i predao se Srbima u Sarajevu zbog maltretiranja od strane Armije?
Razoružanje HVO brigade Kralj Tvrtko su izveli pripadnici Specijalne postrojbe MUP-a Republike Bosne i Hercegovine i Vojne policije I. korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine. Spomenute postrojbe su tijekom noći okružile vojarnu sarajevskog HVO-a, Glavni stožer HVO-a Sarajevo, te sjedište Vojne policije HVO-a Sarajevo, nakon čega je uslijedio upad u navedene objekte. Osim toga, razoružani su i bojovnici koji su bili na obrambenoj crti prema Grbavici. Oružanog otpora nije bilo, a tijekom opisanog upada uhićeni su predsjednik HVO-a Sarajevo Slavko Zelić, dopredsjednik HVO-a Sarajevo Željko Jukić, zapovjednik HVO brigade Kralj Tvrtko Ivan Vulić, načelnik HVO brigade Kralj Tvrtko Vinko Bošnjak i časnik sigurnosti Tomislav Kokor. Kao izravan povod za razoružanje navedeno je odbijanje vodstva HVO-a da pošalje nekoliko desetina bojovnika u jednu akciju, koju je isto vodstvo okarakteriziralo kao samoubilačku, a Radio Republike Bosne i Hercegovine je u ranojutarnjem terminu objavio i službeno priopćenje Zapovjedništva I. korpusa Armije BiH o razlozima za razoružanje.
Početkom '93. godine Brigada preuzima zonu odgovornosti prema Grbavici duž rijeke Miljacke od Vrbanje mosta do zgrade Elektroprivrede. Iz sastava Brigade na području Stupa u zoni odgovornosti Treće motorizirane brigade ABiH u obrani tog područja sudjeluje u jačini dvije satnije, a na Dobrinji iz sastava Druge bojne u zoni Četvrte motorizirane brigade ABiH djeluje jedna satnija. Druga, Treća i Četvrta bojna su uglavnom angažirane u našoj zoni odgovornosti. Iako u izuzetno teškim uvjetima HVO i brigada „Kralj Tvrtko“ besprijekorno obavljaju svoje zadaće u obrani Sarajeva o čemu svjedoče izvješća Prvog korpusa ABiH, koji je imao zonu odgovornosti obrane Sarajeva. Dotadašnja odlična suradnja polako se narušava širenjem sukoba HVO-a i ABiH izvan Sarajeva. Pritisak da uđemo u sastav ABiH pojačavao se iz dana u dan i kulminirao 06.11.'93. kad je izvršen napad ABiH i MUP-a BiH na postrojbe HVO. Saznavši za planirani napad vodstvo HVO-a je pokušalo na sve načine to spriječiti jer osim političkog nije bilo razloga za ukidanje HVO-a Sarajevo.
Na naše zahtjeve su se oglušili i tadašnji članovi Predsjedništva BiH Stjepan Kljujić i Ivo Komšić jer su dali svoju suglasnost za tzv. transformaciju, odnosno, napad na HVO Sarajevo. S obzirom da nismo uspjeli spriječiti akciju, vodstvo HVO-a je pripremilo predaju želeći izbjeći oružani sukob u čemu se potpuno uspjelo jer prilikom zauzimanja naših položaja od strane ABiH i MUP-a BiH nije sa naše strane ispaljen niti jedan metak niti je itko stradao.
Riječ: Kako poslije razoružavanja djeluju bojovnici i njihove obitelji.
Zelić: Posljedice ovog nezakonitog i nepotrebnog napada su bile teške i dugotrajne po sarajevske Hrvate.
Zapovjedništvo HVO-a je bilo zatočeno i suđeno, a dvije satnije su se zbog neprihvaćanja novih okolnosti preko Miljacke predali Srbima. Bili su zatočeni 6 mjeseci u zatvoru na Kuli, izvodili najteže radove pri čemu su trojica poginula, 11 ranjena, a 75 su ostali trajni invalidi. Među sarajevskim Hrvatima je zbog izostanka bilo kakve fizičke zaštite zavladao strah i nesigurnost. Mnogi su na sve načine pokušavali napustiti Grad
Poanta cijelog sukoba,gdje su bošnjaci etnički čišćeni sa područja kojaje kontrolirao HVO do početka hrvatsko bošnjačkog sukoba? Nigdje.
Da li je po vojnim efektivima,snazi ,mogućnostima HVO to bio u stanju uraditi jer se za rat pripremio puno prije Bošnjaka? Da
Da li postoji bar jedna većinski hrvatska općina ili grad koji je obranila Armija te ga ostavila Hrvatima kao što je HVO Žepča obranio Maglaj te ga ostavio Bošnjacima?
HVO na zamolbu bošnjačke općine Maglaj branila tu bošnjačku općinu od srba.
http://www.zaslike.com/files/33dlbetyni1gyffbmxu.jpg
i to je trajalo dok treća strana nije ojačala pa otkazala branjenje jer je imala neke druge planove
http://www.zaslike.com/files/ilwaidiphnddtmrn681.jpg