Proizvodnja vina seže daleko u povijest, nekih 5-6 tisuća godina prije Krista, na područje Bliskog Istoka i Egipta. Na Mediteranu su je popularizirali stari Grci i Rimljani, koji su, ne budi lijeni, sadili vinograde po svojim kolonijama. Tako su se vinogradi zahvaljujući Rimljanima proširili i sjevernije, u današnju Njemačku, Austriju a i Hrvatsku.
U Novi svijet prenijeli su ih španjolski osvajači, a u Australiju i Novi Zeland Englezi. Nizozemci su pak vinovu lozu odnijeli na jug Afrike.
Propast Rimskog carstva nije upropastila vinograde i vino, dapače. Proizvodnju su preuzeli redovnici jer je vino i sastavni dio kršćanskih obreda. Sigurno ste čuli za Dom(a) Perignon(a). E, pa to vam je katolički redovnik, benediktinac koji je usavršio proizvodnju šampanjca i čije ime nosi naslavniji od slavnih.
Zašto vam ovo pišem? Pišem u nadi da je naš dežurni znalac u blizini, jer hitno trebam pouzdanu informaciju.
Pred sobom imam bocu rajnskog rizlinga vinara Tomšića iz Štrigove, pa sam u svojevrsnoj hamletovskoj dilemi - piti ili ne piti.
Grunfek, pomozi mi da odlučim, ovi su ti takorekuć susjedi. Da otvorim bocu ili da je proslijedim?