+ Odgovori na temu
Stranica 17 od 17 PrviPrvi ... 7 15 16 17
Prikaz rezultata str. 321/332

Tema: Dogodilo se na današnji dan

  1. #321
    Neprijateljska emigracija Puntar2.0 avatar
    Datum registracije
    Sep 2016
    Poruke
    9,007
    ‘Pauci’ – junaci za sva vremena: 28. obljetnica osnutka legendarne Četvrte gardijske brigade



    Četvrta gardijska brigada osnovana je 28. travnja 1991. godine u jeku priprema za ustrojavanje ZNG-a, nakon samog početka agresije na Republiku Hrvatsku. Brigada je bila sastavljena od skupine mladih redarstvenika (njih 130) koji su izašli iz središta za izobrazbu postrojbi za posebne namjene MUP-a PJP Kumrovec u Split su stigli 30. svibnja 1991. godine u Hotel Split. Većina je bila iz Livna, zatim iz Tomislavgrada, Kupresa, Širokog Brijega, Trebižata, Ljubuškog, Stoca i Bugojna. Prva baza (30. svibnja 1991.) im je bila hotel Split (nekoliko dana), a zatim se sele u hotel Resnik u Resniku.

    Dvadeset i osma godišnjica osnivanja slavne Četvrte gardijske brigade, koja je začeta u Splitu 28. travnja 1991. godine, bit će obilježena bogatim programom događanja.

    Okupljanju prvih pripadnika brigade prethodili su u travnju 1991. tajni sastanci sekretara za obranu s područja Dalmacije i planiranje stvaranja postrojbi Zbora narodne garde.

    Posljednje okupljanje bilo je 28. travnja 1991. u Vili Dalmacija pod splitskim Marjanom, kojim je rukovodio general Tomislav Biondić.

    Planom stvaranja postrojbi bilo je predviđeno ustrojavanje profesionalne brigade, označene kao Četvrta brigada ZNG, te pet pričuvnih brigada (12. Zadar, 13. Šibenik, 14. Split, 15. Imotski i 16. Dubrovnik). U sastavu Četvrte brigade trebalo je biti pet bojni sa sjedištem u Splitu, Dubrovniku, Imotskom, Šibeniku i Zadru koje su zbog nedostatka ljudstva i opreme razvijane kao satnije.

    Za prvog zapovjednika brigade imenovan je Ivo Jelić, a većina sudionika skupa od trinaest dalmatinskih sekretara za obranu ulazi u sastav zapovjedništva brigade na raznim dužnostima.

    Zapovjedništvo brigade smješteno je u Domu “Ina-vinila” u Kaštel Sućurcu, a pripadnici 1. bojne smješteni su u Poljoprivrednoj školi. Ukupno je prvih pripadnika brigade bilo 1973, a zapovjedništvo se ubrzano ustrojava u Vili Dalmacija u Splitu.

    Početkom srpnja Zapovjedništvo brigade organizira i sudjeluje u oduzimanju najveće do tada pristigle količine naoružanja u akciji “Zbrojovka”, iznenadnom akcijom u Luci Ploče zarobljeno je dvije tisuće automatskih pušaka Zbrojovka i 125 tona streljiva.

    Dio ovog naoružanja i streljiva podijeljen je postrojbama u Dalmaciji i diljem Hrvatske, dok je polovica kontingenta ostala u brigadi, čime su, uz sačuvana sredstva i opremu Teritorijalne obrane, stvoreni temeljni uvjeti za razvoj svih postrojbi brigade.

    Od lipnja do listopada 1991. godine ubrzano su stvarane pristožerne postrojbe i pješačke bojne: Vod veze, Izvidnički vod, Inženjerijski vod, Diverzantski vod, Vod PZO-a, NKBO-a te Logistika.
    Zadarsko zaleđe

    Nakon kratkotrajnog smještanja u hotelu “Split”, u kampu “Resnik” tekao je razvoj pješačkih bojni: 1. bojne u Splitu, 2. bojne na području Sinja, 3. bojne na području Imotskog, 4. bojne na području Drniša. Ustrojeni su potom i Interventni vod, Zrakoplovni vod i Vod Vojne policije, te dvije samostalne satnije.

    U nevjerojatna tri mjeseca brigada je ustrojena i popunjena s oko 1100 pripadnika, što je ipak bilo ispod predviđenog plana uz opremljenost samo osobnim naoružanjem.

    No, već krajem srpnja pripadnici brigade upućeni su u zadarsko zaleđe za pripreme borbenih aktivnosti na oslobađanju prostora koji su na području Obrovac – Benkovac blokirali pobunjeni Srbi.

    Prve borbene zadaće započele su na području Kruševa početkom kolovoza 1991. godine, što je ujedno zabilježeno i kao početak rata u Dalmaciji.

    Od tih dana pa do kraja rata, 11. i 12. listopada 1995., a što je obilježila pogibija jednog od najznamenitijih časnika, zamjenika zapovjednika brigade Andrije Matijaša Pauka, Četvrta brigada rasla je u ratnim okolnostima do najmoćnije udarne sile Hrvatske vojske, u neprobojan i nesavladiv bedem juga Hrvatske.

    Četvrta je brigada od prvih akcija kod Kruševa sudjelovala u akcijama Zelena tabla – Male bare kod Ploča, u obrani Zadra i Šibenika, na drniškom i sinjskom bojištu, na južnom bojištu i obrani Dubrovnika i Stona.
    Operacija ‘Oluja’

    Slijedi akcija “Maslenica” u siječnju 1993., potom “Zima ’94”, “Skok-1”, “Skok-2”, “Ljeto ’95”, kojom je ovladano prostorom Bosanskoga Grahova, čime je pripremljen teren za oslobodilačku operaciju “Oluja”, koja je počela 4. kolovoza 1995. godine, i u kojoj je Četvrta brigada uz Sedmu brigadu oslobodila Knin.

    Slijedile su akcije “Maestral”, za prodor do Drvara, i “Južni potez”, u kojoj je ovladano širim prostorom Mrkonjić Grada.

    Četvrta gardijska brigada, kojom su zapovijedali Ivo Jelić, Mirko Šundov, Damir Krstičević i Ante Kotromanović, u Domovinskom je ratu položila stotinu devedeset i tri žrtve, uz četvoricu nestalih, a oko 1600 njezinih pripadnika ranjeno je ili je na drugi način stradalo.
    Svečani program: Od mimohoda i ‘Krila Oluje’ do skoka padobranaca

    Dvadeset i osma obljetnica osnivanja Četvrte gardijske brigade obilježit će se svečanim programom u nedjelju, 28. travnja.

    – U 9 sati je polaganje vijenaca na spomen-ploči u Vili Dalmaciji. Na splitskoj Rivi je od 9 do 19 sati razgledanje taktičko-tehničkog zbora naoružanja te opreme postrojbi OS RH.

    – U podne je mimohod svečanog ešalona gradom te prelet akrobatske grupe “Krila Oluje” HRZ-a. – Na Dračevcu u Vojarni “Sveti Križ” u 14.15 je defile Moto-kluba veterana 4. GBR, u 15 sati je polaganje vijenaca, a u 15.45 misa za, nestale i umrle pripadnike brigade.

    – U 16.30 je doskok padobranaca sa stjegovima, u 16.45 prisega novih pripadnika 3. mehanizirane bojne “Pauci”. – U 17.20 je snimanje milenijske fotografije.

    – U 18.30 je svečana akademija i promocija poštanske marke u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika.

    – U prostorijama Udruge veterana 4. GBR u subotu, 27. travnja, u 18 sati je večer domoljubne poezije, a u 20 sati projekcija dokumentarnog filma “A plastic Ocean”.

    Start biciklijade “Putevima 4. gardijske brigade” je 4. svibnja iz Vojarne “Sveti Križ”, a završetak biciklijade je 5. svibnja u 17 sati u Kninu.

    http://kamenjar.com/pauci-junaci-za-...ijske-brigade/
    Za dom spremni i Slava Ukrajini

  2. #322
    Dogodilo se na jucerasnji dan... ovakve dogadjaje jer su zabiljezene kamerom, nikada se ne smiju zaboraviti u svjetlu pranja obraza istocnih barbara bar pokusaja pranja i zaborava... i za ovo oni naravno kazu da je "podmetnuto Srbima" ali na njihovu zalost istina je drugacija.
    Jos jedna stranica njihovog ludila.

    https://youtu.be/YFcngF_9w0M

  3. #323
    2006. - Skupština Crne Gore je proglasila nezavisnost i od tada Srbija i Crna Gora više ne postoji.

  4. #324
    Super ugledni član kiler avatar
    Datum registracije
    Aug 2013
    Lokacija
    Ulica Rajkovačića i Čalušića bb
    Poruke
    1,184
    DA SE NE ZABORAVI


    Operacija Hrvatskih snaga kodnog naziva: Čagalj-Lipanjske zore


    7. lipnja u ranim jutarnjim satima krenula je vojno-redastvena operacija ''Čagalj-lipanjske zore'' kojom je zapovjedao, zapovjednik Južnog bojišta General Zbora Janko Bobetko

    Akcijom je oslobođena dolina Neretve, Dubrovačko zaleđe, te grad Mostar. Povodom 27 obljetnice Vojno redarstvene operacije Lipanjske zore-Čagalj, Udruga Organizatora otpora HVO-a u Bosni i Hercegovini, želi čestitati svim Zapovjednicima, pripadnicima HVO-a, koji su sudjelovali u zadaći osobađanja Doline Neretve, te grada Mostara, a posebno se zahvaljujemo

    Obiteljima poginulih branitelja koji su sudjelovali u oslobodilačkoj operaciji, kojih se posebno sjećamo i odajemo počast u operaciji koja je promjenila tok ratovanja.
    Dana 7. lipnja 1992. godine pod zapovjedništvom generala Janka Bobetka, zapovjednika Južnog bojišta i zapovjednika Općinskog stožera HVO-a Mostar pukovnika Jasmina Jaganjca, počela je operacija Čagalj.

    U ovoj akciji je diverzantski vod bojne Grude i diverzantski vod bojne Čitluk probio neprijateljske bunkere u Ševaš Polju i potisnuo agresora prema Gubavici i Domanovićima.Akcija je potpomognuta postrojbama brigada Knez Domagoj Čapljina, pukovnija Kralj Tomislav, 7. bojna, 8. bojna i 9. bojna Općinskog stožera HVO-a Mostar, bojna Stolac, bojna Neum, satnija Ravno, bojna Ljubuški, bojna Čitluk i bojna Imotski.

    Hrvatski vojnici u osvojenom selu Klepci

    Postrojbe Hrvatske vojske napadaju glavnim smjerom iz Metkovića prema selima Klepci i Prebilovci i pomoćnim smjerovima iz sela Dretelj prema selima Počitelj i Hotanj, te prema Prebilovcima. Spajanje borbenih skupina BG 1 i BG 2 bilo je u selu Hotanj. Od šest diverzantskih grupa na pravcima djelovanja, njih pet uspjele su se neopaženo primaknuti protivniku i izvršiti sve zadaće. Već u 8 sati ujutro probijena je obrana sela Klepci, pa su u 10 sati samo selo i okolne dominantne kote Klepešnica i Šunja Glava bile u rukama HV, a pri čemu najveće zasluge ima postrojba Hrvatskih obrambenih snaga koja je svladala strojnička i snajperska gnijezda na Klepešnici. Prvog dana poginuo je jedan pripadnik HOS-a, a pet ih je ranjeno. Uništen je i jedan hrvatski tenk. Jedna izviđačka skupina nije na vrijeme osvojila Crni vrh i na taj način zatvorila dolinu rijeke Bregave pa su se tamo uspjele izvući neke četničke snage. Ipak na dan napada do popodnevnih sati, Hrvatska vojska je kontrolirala šire područje oko rijeke Bregave. Sljedeći dan oslobođeni su Tasovčići i Prebilovci s okolnim zaselcima: Grlići, Hotanj, Kuline i Loznica. U Prebilovcima je zarobljen jedan VBR, više topova i minobacača, a u tim borbama zarobljen je i jedan tenk.

    Ukupno tijekom prvih dva dana poginulo je 10 pripadnika HV-a. Gubitci protivnika nisu poznati. 8. lipnja 1992. od srpskog je agresora oslobođeno područje Čapljine u čemu posebnu zaslugu imaju postrojbe HVO-a iz Čitluka, Gruda, Ljubuškog i Čapljine te vojnici 4. gardijske brigade HV-a i 156. brigade HV-a.

    Oslobađanje desne obale rijeke Neretve kreće 11. lipnja 1992. godine. HVO potpomognut 4. Splitskom brigadom HV-a kreće iz šest pravaca, a od postrojbi HVO-a u akciji sudjeluju Kažnjenička bojna, Poskok bojna, dvije postrojbe HVO-a iz Čitluka i Ljubuškog, 5. ilićka bojna HVO-a Mostar, 4. bojna HVO-a Mostar, te satnija 2. bojne rudničke HVO-a Mostar te pripadnici civilne i vojne policije. U Mostaru su u to vrijeme bile Vojna policija, civilna policija, dio 2. bojne HVO-a Mostar i Samostalni mostarski bataljun. Prvo je oslobođeno područje Kruševa i brda Orlovac, a zatim brdo Hum i zapadni dio grada Mostara.

    Podizanje hrvatske trobojnice na vrhu Huma, kao bitne kote za nadzor Mostara, navjestilo je oslobađanje i istočnog dijela grada Mostara. Toga 11. lipnja hrvatske su snage ušle u Vojarnu "Stanislav Baja Kraljević" i naselja Rodoč i Jasenica te u krug razorene tvornice Aluminij svladavši žilav neprijateljski otpor. U tim borbama, uništena su dva tenka JNA T-34, koja su se nalazila na brdu iznad Jasenice. U samo jednom danu oslobođena je čitava desna obala rijeke Neretve. Tijekom 12. i 13. lipnja oslobođeno je područje Stoca, a 5 dana kasnije hrvatske snage su izbile na Ošanjiće, današnju međuentitetsku granicu.

    U noći s 13. na 14. lipnja 1992. godine general Slobodan Praljak donosi odluku da se krene u oslobađanje lijeve obale rijeke Neretve. U Općinskom stožeru HVO-a u Mostaru zapovjednici postrojbi dobivaju zapovijedi prema kojima Neretvu treba početi prelaziti rano ujutro 14. lipnja i tako iznenaditi srpsko-crnogorskog agresora. Plan je bio, u tri sata ujutro započeti prelazak preko Neretve. Vojnici su morali čamcima prijeći Neretvu u samom gradu Mostaru na tri mjesta, a jedan dio je trebao prijeći preko tada još uvjetnog Starog mosta. Prijelaz Neretve s čamcima bio je na Buni.

    Uz tenkovsku potporu Četvrte gardijske brigade HV-a iz Splita i topničku potporu Širokobrijeških slavuja, združene snage Izdvojenog zapovjednog mjesta Vrdi i Raška Gora pod zapovjedništvom legendarnog pukovnika Tvrtka Miloša i zapovjednika 3. bojne cimske Ilije Vrljića te postrojbe 1. bojne bjelopoljske i 5. bojne ilićke Općinskog stožera Hrvatskog vijeća obrane Mostar i Specijalne policije Policijske stanice Mostar prelaze na lijevu obalu te nakon žestokog okršaja kod Samostana školskih sestara franjevaka, počinju oslobađati prostor od Jasenjana do Vrapčića.

    Operacija Lipanjske zore

    U Cernici rijeku prelazi četvrta satnija Cernica Samostalnog mostarskog bataljuna HVO-a, predvođena zapovjednikom Karlom Džebom, a Druga bojna rudnička HVO-a Mostar dolazi iz Raštana uz stalnu potporu Vojne policije. Prema prvotnom planu, rijeku je Džeba trebao prijeći na Bunuru kod Doma izviđača, no rijeku je prešao na gotovo nemogućem mjestu, ispod srušenoga mosta na Musali i to kajakom. Džeba je preveslao na lijevu obalu rijeke te pomoću konopa uvezao mostobran i tako se, uključujući i njega, malim gumenim čamcima prebacilo dvadeset i sedam ljudi. Bio je to, ispostavit će se kasnije, ključni trenutak u oslobađanju istočnog dijela Mostara. Okupatorske snage su bile dobro obaviještene o namjerama HVO-a. O tome najbolje svjedoči podatak da je točno u 03:02, dok je Džeba u kajaku bio na sredini rijeke, nekih 200 metara iza njegovih leđa, točno na mjestu gdje je njegova postrojba po prvotnom planu trebala prijeći Neretvu, ispaljena svjetleća raketa. Ostali vojnici nisu uspjeli na dogovorenim mjestima prijeći rijeku jer su neprijatelji bili obavješteni o njihovom dolasku. Nekoliko ljudi je pri pokušajima prelaska poginulo, tako da su se sve ostale hrvatske snage povukle. Jedino je Džebina satnija prešla, upravo zahvaljujući odabranom mjestu za prelazak. Na tom mjestu je vidljivost mala, uvjeti za prelazak su skoro nikakvi, čime su u potpunosti iznenadili neprijatelja. Po izlasku iz korita rijeke, naišavši na žestok otpor, četvorica Džebinih suboraca bila su teško ranjena. Već oko 6 sati ujutro, pristiže veliki broj vojnika koji nisu prešli na drugim planiranim mjestima, Vojna policija HVO-a i snage HOS-a.

    Vode se žestoke bitke, a snage HVO-a zauzimaju položaje oko Ulice Maršala Tita u istočnom dijelu Mostara. Oko podneva 14. lipnja, kada su se stekli uvjeti da se prijeđe preko Starog mosta, pristiže još hrvatskih snaga. Tu noć su hrvatski vojnici ostali na zauzetim položajima oko Ulice Maršala Tita. Sutra se nastavljaju borbe te se u sklopu združene akcije, korak po korak oslobođa cijeli niz naselja i mjesta na lijevoj obali Neretve. Toga 15. lipnja, snage HVO ovladavaju strateški važnim Sjevernim logorom (IV. bojna HVO "Tihomir Mišić" potpomognuta sa nekoliko boraca iz Bjelovara). Tada je oslobođen istočni dio grada Mostara te naselja Blagaj i Buna. Područje od Jasenjana do Vrapčića, čiji veći dio zauzima kotlina Bijelo Polje (naselja na lijevoj obali Neretve: Potoci, Željuša, Salakovac, Kutilivač, Podgorani, Humilišani, Prigrađani), oslobođeno je 19. lipnja 1992. godine. Tijekom akcije, 21. lipnja, uhićeno je nekoliko časnika Jugoslavenske narodne armije na Merdžan glavi i osvojena je vojarna na brdu Fortica iznad Mostara, s velikim količinama naoružanja.

    Pri povlačenju digli su u zrak sve mostove, osim Starog mosta, jer je hrvatski snajperist ubio srpskog vojnika koji je imao zapovijed i taj most srušiti. HVO, odmah po oslobođenju istočnog dijela grada Mostara, okiva Stari most debelim daskama i gumama da bi ga zaštitio od granata. U čast briljantne pobjede i oslobođenja Mostara, sa Starog mosta u rijeku Neretvu zajedno skaču dvojica mladića, jedan s hrvatskom, a drugi s bošnjačkom zastavom u ruci. Tjeranje agresora nastavlja se predma Podveležju, Vrapčićima i Bijelom Polju, a 26. lipnja smatra se danom oslobođenja mostarske općine, tada je Kažnjenička bojna potpomognuta topništvom i ostalim potrojbama Općinskog stožera HVO-a Mostar neprijatelja odgurnula s releja na Veležu prema Nevesinju.

    Rezultat operacije

    Hercegovina nakon akcije Lipanjske zore i akcije oslobođenja Ravnog

    Združene hrvatske snage (HVO, HV i HOS) operacijom Lipanjske zore su oslobodile dolinu rijeke Neretve odnosno općine Mostar, Čapljina i Stolac. Oslobođeno je područje od oko 1.800 četvornih kilometara s gradovima Mostar, Čapljina i Stolac te njihovom okolicom, a nekim mjestima (poput Ošanića kod Stoca) hrvatske snage su izbile današnju međuentitetsku crtu razgraničenja.

    Tom odlučnom akcijom dijelom su spriječeni napadi srpskog agresora na Južnu Dalmaciju, a u potpunosti na Srednju Dalmaciju što je u potpunosti spasilo Dalmaciju od katastrofe. Lipanjske zore su ujedno i prvi poraz JNA u ratu u Bosni i Hercegovini. Veličina pobjede je još veća jer je na području koje je oslobođeno bila iznimno velika koncentracija postrojbi JNA, njihovog naoružanja i objekata.

    U vojnom smislu, taktički poduzete radnje mogu biti predmetom izučavanja za neke buduće ratove. Te radnje se ne mogu podvesti ni pod jedne metode dotad poznatih doktrina ratovanja. Drugim riječima kazano, veliki dio je bila improvizacija, a aktivnih vojnih osoba s praktičnim znanjem bilo jako malo. Osobito uspješan i poseban dio akcije je oslobođenje dijela Bijelog Polja (naselja: Potoci, Željuša, Salakovac, Kutilivač, Podgorani, Humilišani, Prigrađani). Veliki značaj u operaciji je imala izrazita usklađenost rada i međusobna potpora vojnih jedinica: HVO-a, HOS-a, HV-a i policije te samog pučanstva.

    Predsjednik Udruge Organizatora otpora HVO-a u Bosni i Hercegovini

    Jadran Topić, Brigadir HVO-a

    Petar Zelenika, Brigadir HVO-a



    Dnevnik.ba



    https://www.dnevnik.ba/vijesti/operacij ... njske-zore
    Vuk dlaku mijenja, ćud nikada.

    Glas za HDZ jeste glas za Voju Stanimirovića.

  5. #325

    24. srpnja 1992. - Briševo obrisano s lica Zemlje



    Dana 24. srpnja 1992. oko 9 sati, pripadnici 5. kozaračke brigade iz Prijedora i 6. krajiške brigade iz Sanskog Mosta, potpomognuti lokalnim srpskim snagama iz obližnjih prijedorskih sela, izveli su topnički udar nakon čega su otpočeli napad na selo.

    Briševo je postalo mučilište i pakao za hrvatski puk.

    Dvodnevna srpska brutalnost rezultirala je do tada neviđenim strahotama: brutalno je ubijeno preko 70 Hrvata, mještana sela, razne dobi i spola – od mladih do staraca.
    Zapaljeno je i teže oštećeno oko 65 obiteljskih kuća i mjesna rimokatolička crkva.
    Ubijanja su se događala isključivo danju, gdje god su krvnici na koga naišli, pa je razmjerno velik broj masovnih grobnica koje su žrtve čak same kopale. Nerijetko su zajedno zakapani i životinje i ljudi.
    Ovome svemu valja dodati da su u Briševu stradale četiri kompletne obitelji: Matanović, Atlija, Dimač, i Barišić. Najmlađa žrtva bio je 14-godišnji Ervin Matanović, a najstarija 81-godišnji Stipo Dimač. Nikada nitko izvan Briševa nije čuo za te stradalnike i mučenike. Ti ljudi nikada nisu bili tema u top terminima televizijskih kuća ili vodećih tiskovina.


    https://narod.hr/kultura/video-24-sr...ostao-nepoznat

  6. #326
    [URL="https://www.vitez.info/foto-u-usori-svecano-obiljezena-26-obljetnica-3-gardijske-brigade-hvo-jastrebovi/"]


    Ne znam jesam li odabrao odgovarajuću temu, pa ako je za teme vijesti iz HrHB molim Inkvija da prebaci

    U Usori obilježena 26. obljetnica utemeljenja 3. GMTBR HVO-a Jastrebovi.
    Organizator je bila udruga veterana brigade.
    Bio sam sudionik čitavog programa obilježavanja i ne sjećam se kad je nešto u Usori bilo bolje organizirano i popraćeno od običnih gardista.
    Par bivših pripadnika je došlo iz Njemačke, Austrije, Zagreba da bi se družili sa svojim suborcima.
    Ostao sam pozitivno iznenađen koliko je bivših pripadnika i dalje ostalo i svoj život nastavilo da izgrađuje na rodnoj grudi.
    Nadahnuta propovijed svećenika, puna crkva običnih momaka koji su se došli pomoliti za poginule suborce.
    Dobar govor generala Nakića i zapovjednika usorske satnije, kasnije puna dvorana za vrijeme svečane akademije, domjenak uz druženje, a sve to uz minimalan broj političara, već za one koji su najzaslužniji za obranu usorskog kraja.
    Dinamo Zagreb, 29 + - 20

  7. #327
    Super ugledni član kiler avatar
    Datum registracije
    Aug 2013
    Lokacija
    Ulica Rajkovačića i Čalušića bb
    Poruke
    1,184
    Operacija Cincar-Oslobođeni Kupres i Kupreško polje

    03.11.1994-03.11.2020

    https://www.youtube.com/watch?v=Rnjdf_mXxMc

    Vuk dlaku mijenja, ćud nikada.

    Glas za HDZ jeste glas za Voju Stanimirovića.

  8. #328
    Citiraj Prvotno napisano od kiler Vidi poruku
    Operacija Cincar-Oslobođeni Kupres i Kupreško polje

    03.11.1994-03.11.2020

    https://www.youtube.com/watch?v=Rnjdf_mXxMc¸



    Bio sam nazočan. nitko nije mogao pretpostaviti da će se ući u Kupres. Muslimanske snage su razbile srpsku 7-mu motoriziranu brigadu u Koprivnici ali su na kupreškim vratima imali veće gubitke i nisu se smjeli spustiti na ravnicu jer je 7-ma imala 20 tenkova od čega tri 84-ke.

    je li postojao dogovor sa Srbima. To se vjerojatno nikad neće saznati. Mi smo išli preko Ravna, bager je naišao na protutenkovski minu, zasipali su naši VBR-ovi, preko Ravna i Vukovskog kroz šumu ležali su mrtvi srpski vojnici. otjerali smo nekog tipa koji je htio s nekim papirom da kupi stoku koje je bilo nevjerojatno puno. Ovce, svinje su hodali po ulicama, taman utovljene. Sve je ostalo. Muslimanski vojnici su kupili krave i vukli ih gore uz stožer dok naša komanda nije zabranila. Srbi su ih stalno gađali tenkovima na onom golom vrhu stožera. Naša dva čovjeka su sa džipom uletjele među Srbe. Jedan se vratio živ, drugi nije, pok Ćavar. tenkista, bio je zgodan ko filmski glumac, umro/ubijen je u logoru Kamenica kod Drvara.
    Posljednje uređivanje od Inkvizitor : 04-11-2020 at 00:11
    Slava Ukrajini-Herojima slava


    Zbog Eline i bokala vina
    zapalit ću Krajinu do Krima

    Zapalit ću dva-tri ruska štaba
    da ja nisam dolazio džaba

  9. #329
    Super ugledni član kiler avatar
    Datum registracije
    Aug 2013
    Lokacija
    Ulica Rajkovačića i Čalušića bb
    Poruke
    1,184
    Danas se navršava tužnih 20 godina od pogibije hrvatskog pjevača ljubavnih i domoljubnih pjesama,Zagvožđanina Joška Tomičića...

    8.12.2000-8.12.2020

    https://www.youtube.com/watch?v=TjfzRXRcHiQ

    https://www.youtube.com/watch?v=ZvcZvBnC5sg
    Vuk dlaku mijenja, ćud nikada.

    Glas za HDZ jeste glas za Voju Stanimirovića.

  10. #330
    Na današnji dan 13.12.1999. pogreb prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana. https://www.youtube.com/watch?v=pwfPCk1qSxk

    Falite nam Predsjedniče, falite puno!
    Posljednje uređivanje od Gelsey Azalea : 13-12-2020 at 03:11
    "My country, right or wrong; if right, to be kept right; and if wrong, to be set right.” (Carl Schurz)

    "Šta će mi život ako Hrvatska nije slobodna". (Nikola Antonac)

  11. #331

  12. #332
    Na današnji dan,prije 30 godina,je poginuo Mario Hrkać-Ćikota.Jedan od najboljih boraca i zapovjednika u Kažnjeničkoj bojnoj.

+ Odgovori na temu

Pravila pisanja poruke

  • Ne možeš otvoriti novu temu
  • Ne možeš ostaviti odgovor
  • Ne možeš stavljati dodatke
  • Ne možeš uređivati svoje postove