Bošnjački sabor iz 1993. - Izlazak na more i vojni nadzor nad središnjom Bosnom prioritetni strateški ciljevi (Video)

Da je hrvatsko-bošnjački ratni sukob vođen zbog različitih političkih gledišta na unutarnje uređenje BiH a ne zbog navodne izvanjske agresije, svjedoče i govori muslimanskih čelnika izrečani na Muslimanskom saboru, održanom u Sarajevu 27. rujnu 1993.



-Što borba duže traje sve su veće šanse da se ostvari pobjeda, kazao je jedan od sabornika - izravno potvrđujući razlog zbog čega je bošnjačko političko vodstvo odbilo Carington-Cutilierov, Vance-Oven i Owen-Stoltenbergov mirovni sporazum i pribjeglo ratnoj opciji.



Tko je bio uzor Armiji BiH u odbijanju ponuđenih mirovnih sporazuma i definiranja ratne opcije kao cilja, pokazuje i govor sabornika Hasiba Kape.

- Mi bi vas podsjetili da je cijeli svijet radio na tome da zaustavi zaustaviti afganistanski džihad - pregovorima, pritiscima i slično, prije nego što mudžahidi ostvare svoj cilj. Toga su vođe afganistanskog džihada bile svjesne i nisu nasjedale na taj trik. I oni su imali svoga Galija, Owena i druge ali su išli do kraja i slomili su vanjskog i unutarnjeg neprijatelja. Tamo je borba trajala 14 godina i mužahidi na kraju pobijediše - kazao je Hasib Kapo, jedan od izlagača na Bošnjačkom saboru.



-Citirat ću gospodina Izetbegovića. On nam je na prošlom klubu poslanika rekao nešto što je meni jako teško palo ali sam sad shvatio da je to naša neminovnost - Bosna i Hercegovina je sredstvo a ne cilj - kazao je Ejup Topić, zastupnik SDA iz Bihaća.



Suad Rešidbegović iz Tuzle otvoreno je definirao bošnjačke strateške ciljeve.

- Moja zadaća je da ovdje kažem da je minimum strateških interesa muslimana u području BiH determiniran izlaskom na more, kontrolom dolina Neretve i Save, kontrolom Rijeke Drine od Janje do Foče, centralna Bosna sa Jajcem i Cazinska krajina, gdje muslimanski narod živi u većini - kazao je Rešidbegović.



Kada se javno spomenuti ciljevi analiziraju, dolazi se do zaključka o stvarnim uzrocima hrvatsko-bošnjačkog sukoba ali i do spoznaje zbog čega je taj sukob vođen upravo u Središnjoj Bosni i dolini Neretve.

Podsjetimo, zastupnici su tijekom zasjedanja donijeli Deklaraciju o jeziku i Deklaraciju o narodu. Tim dokumentima službeno su proglasili bošnjački jezik i bošnjački narod.

http://hrsvijet.net