• Treći 'veliki' dan: Velika subota - dan tišine i molitve



    Velika subota je obilježena blagoslovom ognja u kojem se zapali guba koja se nosi kući i baca u vatru. Kada se oglase crkvena zvona, svi poljube zemlju da se ne bi bojali grmljavine. U noći od Velike subote na Uskrs obavljaju se pripreme za uskrsni krijes. Važnu ulogu ima zgarište vuzmenice preko kojega se tjera stoka, kako bi bila zdrava i čvrsta, ugarci se stavljaju na njive i vrtove da štite rodnost bilja. Velika subota je dan Kristova otpočinka u grobu i drugi dan vazmenog trodnevlja. Po starom običaju, iako više nije propisano, Velika subota je i dan posta. Crkva u molitvi kod groba čeka Gospodina: vjernici, pojedinačno ili roditelji s djecom dolaze preko dana, u slobodno vrijeme, posjetiti "Isusov grob". Oltar ostaje simbolično nepokriven, misa se ne slavi niti se pričešćuje. U obiteljima se mirno sprema za uskrsnu svetkovinu i svaki vjernik nađe vremena da u tijeku dana pohodi svečano urešeni Isusov grob u crkvi. Tako Crkva ulazi u vazmeno bdjenje koje počinje u subotu navečer.

    Uskrs – velika subota dan kad se u kući pripremala hrana. Obvezatno se kuhala šunka ili suho meso, jaja, klala živad i pekli kolači od oraha, maka i sira, tanka ili posna gibanica. Uskršnji kruh vrtanj (od crnog pšeničnog brašna i mlijeka; okruglog oblika s rupom u sredini, premazan jajetom i išaran vilicom). Uskršnja peciva (okruglog oblika od bijelog ili miješanog / bijelo pomiješano s kukuruznim / brašna) bila su poznata i kao leb kruh ili vrganja (oblik puža). Kuglov z grozdjecima (kolač u koji se stavlja mnogo jaja tako da je žut). Kuhana jaja, lijepe žute boje ili crvenkaste, bojili su u vodi od luka črlenca ili u vodi od crvenog graha. Sve do drugog svjetskog rata seljanke su nosile pisanice Na “plac” i prodavale građanima.

    www.tinolovka-news.com