Hrvatska se nije jeftinije zadužila zbog vladinih reformi već zbog poplave dolara koje je natiskao SAD

Upravo u poplavi jeftinih dolara, kojim je SAD preplavio prvenstveno američko pa i svjetska tržišta leži odgovor na pitanje kako je moguće da se Hrvatska s kreditnim statusom 'junk' uspjela zadužiti po kamati od 5,6 posto. Nikakve reforme, kojih uzgred rečeno nitko još nije vidio, nisu za to zaslužne, kako nam to želi 'prodati' ministar Maras.



- Naravno da ne veseli novo zaduživanje, no uvjeti pod kojima smo se zadužili pokazuju pozitivan trend. To je signal tržišta da investitori vjeruju u reforme koje radimo u Hrvatskoj. Što je manje kamata, manji je i rizik od povrata - komentirao je za Media servis ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras nakon što je Linić na američkom tržištu uspio plasirati desetogodišnju obveznicu u vrijednosti 1,5 milijardi milijuna dolara, uz kamatnu stopu od 5,6 posto.

Svojim komentarom ministar Maras je pokazao dvije stvari. Ili je potpuno neupućen u okolnosti koje trenutno vladaju na svjetskom financijskom tržištu ili svjesno govori neistinu nastojeći u nedostatku ikakvih postignuća, čak i novi kredit, kojeg će 'krvavo' otplaćivati hrvatski građani, prikazati kao uspjeh ove Vlade.

Natiskali toliko novca da ga nemaju gdje uložiti

Nije naime neobično to što je Linić izabrao upravo SAD kao zemlju za plasman hrvatskih obveznica. Svjetski mediji već mjesecima izvještavaju kako ne pronalazeći put iz krize sve više zemalja jednostavno tiska novac a u tome prednjači američki FED (središnja banka). Još od početka krize Fed nudi novac praktično bez ikakve kamate. Izmislili su čak i novi, elegantni pojam umjesto omražene riječi 'inflacija' do koje neminovno dolazi kada se na tržištu znatno poveća količina novca - 'kvantitativno labavljenje' (quantitative easing).

Upravo u poplavi jeftinih dolara, kojim je SAD preplavio prvenstveno američko pa i svjetska tržišta leži odgovor na pitanje kako je moguće da se Hrvatska s kreditnim statusom 'junk' (smeće) uspjela dobiti novac po kamati od 5,6 posto, što za je zemlju poput naše uistinu dosta dobro. Nikakve reforme, kojih uzgred rečeno nitko još nije vidio, nisu za to zaslužne, kako nam to želi 'prodati' ministar Maras.

Na jeftinom dolaru bazira se i takozvani gospodarski oporavak SAD-a o kojem u posljednje vrijeme pričaju neupućeni analitičari.

- Svi misle kako je to sigurna igra jer Amerika može tiskati novac beskonačno. No, problem je što Vlade mogu bankrotirati na dva načina: ili prestanu plaćati kamate i onda se ide na restrukturiranje duga ili plaćaju samo kamate i to u valuti koja sve manje vrijedi. Ovo drugo je američki slučaj - kaže analitičar Marc Faber.

Čitav će sustav doživjeti kolaps, kriza će biti gora nego 2008.

Faber tvrdi kako globalnoj ekonomiji jednostavno treba novi početak. Tiskanjem novca problem će se samo odgađati, ne i riješiti, uvjeren je.

- Iduća kriza bit će gora nego 2008. godine. Čitav sustav će doživjeti kolaps - pesimističan je Faber.

Najgore je što su nakon amerikanaca tiskanje novca kao izlazak iz krize pokrenule i brojne druge zemlje poput Japana, Kine, Brazila...

Zato je s jednog od najvećih i najuglednijih svjetskih ekonomskih skupova, onog u švicarskom Davosu, poslana je poruka upozorenja vladama i središnjim bankama da se prikoči s tiskanjem novca u obuzdavanju recesije, jer bi negativni učinci takve politike mogli nadmašiti pozitivne. Poruka dolazi iz Banke za međunarodna poravnanja (BIS), a odaslao ju je njezin izvršni direktor Jaime Caruana, u razgovoru za televiziju Reuters Insider.

Bliži se trenutak, kazao je Caruana, u kojem bi štetne posljedice tiskanja novca koje su pokrenule brojne središnje banke diljem svijeta mogle nadmašiti blagotvorne učinke takvih mjera.

No, do tada, Hrvatske Vlade će unatoč kreditnom rejtingu 'smeće' moći relativno jeftino zaduživati državu. Problem će nastati tek kad novi globalni financijski balon pukne.

Foto: Pixsell
www.dnevno.hr