Ciparski građani su na udaru europskog financijskog fašizma, isto čeka i Hrvatsku

-Zvuči nevjerojatno da su moguća takva rješenja u EU koja se diči svojim visokim demokratskim i inim standardima. Nezamislivo je da bi se to moglo dogoditi Njemačkoj, Francuskoj ili bilo kojoj drugoj zemlji. Posljedice će biti, bez sumlje, tragične - komentira Guste Santini odluku EU koja kao uvijet za financijsku pomoć traži jednokratno oporezivanje štednje građana Cipra.



Ciparski parlament odgodio je za utorak glasovanje o svojevrsnoj ucjeni Europske unije koja je financijsku pomoć toj zemlji uvjetovala jednokratnim oporezivanjem štednje koju građani drže u bankama.

Time je razotkriven način djelovanja tzv. Europskog stabilizacijskog mehanizma koji je napravljen kako bi 'pomagao' prezaduženim članicama eurozone. Da bi spasila posrnule Ciparske banke, EMS je donio odluku bez presedana. Za kreditnu liniju od 10 milijardi eura vlada u Nikoziji mora izvršiti jednokratno oporezivanje štednje građana od 6,75 posto za depozite do 100.000 eura, te 9,9 posto za depozite koji prelaze tu cifru.
To je, očekivano izazvalo neviđeni revolt među stanovništvom čiji je novac 'zamrznut' do donošenja odluke. Banke na Cipru su u ponedjeljak bile zatvorene zbog praznika.

- Naprosto zvuči nevjerojatno da su moguća takva rješenja u EU koja se diči svojim visokim demokratskim i inim standardima. Također je nezamislivo da bi se to moglo dogoditi Njemačkoj, Francuskoj ili bilo kojoj drugoj zemlji. Posljedice će biti, bez sumnje, tragične po financijski, posebice bankarski sustav Cipra. Jasno je ko dan da će depozitari napustiti ciparske banke što bi moglo izazvati kaos neslućenih razmjera. U tom slučaju kreditna linija od 10 milijardi čini mi se nedostatnim iznosom da bi amortizirao negativne učinke koje će izazvati navedena mjera. Bankarski sustav je zasnovan na povjerenju, pa se postavlja pitanje tko će u narednom razdoblju svoja sredstva deponirati u ciparskim bankama. Još više iznenađuje izjava predstavnika britanske vlade kako će biti nadoknađen iznos koji će se oduzeti britanskim državljanima s boravištem u Cipru - ističe ekonomist dr. Guste Santini.

Dio analitičara međutim smatra kako je ovaj presedan napravljen namjerno s ciljem da se novac s Cipra prelije u banke u državame jezgre EU-a.
-Tko može jamčiti da se isto neće dogoditi i Hrvatskoj kada uđe u eurozonu?- upozorava analitičar Fran Marović.

Među ostalim zanimljivostima koje okružuju ovaj euro-cirkus zanimljiva je i glasina da su Njemačka i MMF navodno tražili da se na štediše udari drakonskim porezom od čak 40 posto.

Na taj se način navodno željelo spriječiti pranje novca za što Ruskim mafijašima navodno služe ciparske banke. Ruski predsjednik Vladimir Putin je ocijenio nepravednim i opasnim porez na bankovnu štednju koji će teško pogoditi bogatije ruske štediše koji drže novac u ciparskim bankama, rekao je u ponedjeljak njegov glasnogovornik.

- Putin je poručio da će ta odluka, ako se prihvati, biti nepravedna, neprofesionalna i opasna - rekao je Dmitrij Peskov, a prenijele su ruske agencije.
Stručnjaci misle da je vrijednost ruske imovine na Cipru barem 20 milijarda dolara, puno više od nekih procjena.

Sporazum mora potvrditi ciparski parlament, a vladajuća stranka Demokratski savez ima samo 20 od 56 mjesta u parlamentu i treba joj pomoć ostalih stranaka da izglasuje dogovor. Predsjednik države Nikos Anastasiades izjavio je da je dogovor 'bolan', ali nužan.

Cipar je najmanja država EU-a. Pravi je problem bankarski sektor jer je nekoliko puta veći od ciparskoga gospodarstva. Cipar je pomoć zatražio u lipnju 2012., kad su tamošnje banke desetkovane gubitcima koje je stvorio grčki dug. Zato je kreditiranje prestalo, a gospodarstvo ušlo u duboku recesiju. Prošle je godine BDP pao za 2,4 posto. Prema prognozama, ove i iduće godine i dalje će padati.

www.dnevno.hr