• Rubrika Čitatelj-Perspektiva reforme političkog sistema u BiH



    Reforma političkog sistema u BiH, zavisi od domaćih političkih faktora, ali i od međunarodnih političkih faktora. Zbog toga bi za nju bilo potrebno postići vrlo širok konsenzus. U ovom trenutku, postoji samo konsenszus oko vrlo uopštenog stava da su promene, odnosno reforme, potrebne da bi zemlja krenula putem demokratskog i svakog drugog razvoja. Konsenzusu nedostaje veći sadržaj koji bi uključivao saglasnost oko cilja reformi, kao i oko izgleda novog reformisanog sistema.

    Kada se razmatra mogućnost reformi, u obzir se mora uzeti snaga svakog od pojedinačnih faktora koji odlučuju o najvažnijim političkim pitanjima u BiH. A njihova snaga nije ista niti im isti instrumenti stoje na raspolaganju. Međunarodna zajednica raspolaže mehanizmima uticaja na političke elite u BiH, i ovi mehanizmi uključuju podršku zahtevima koji putem lobiranja dolaze iz elita; pritisak na političke elite koji može biti diplomatski, ekonomski, pa i vojni. Političke elite u BiH imaju na raspolaganju mogućnost da preko diplomatije i lobiranja privole pojedine članove MZ da dobiju podršku, imaju mogućnost obezbeđivanja podrške u stanovništvu. Takođe, političke elite raspolažu mogućnostima delovanja u institucijama, ali ne u istoj meri, budući da hrvatska zajednica nema jednake institucionalne kapacitete zaštite svojih interesa u meri u kojoj to imaju sprska i bošnjačka zajednica. S druge strane, srpska, i u manjoj meri hrvatska zajednica , mogu da se oslone na logističku podršku matičnih zemalja u susedstvu, dok bošnjacka zajednica više nego srpska, i mnogo više nego hrvatska, može da se osloni na svoju brojnost kao političku snagu.

    Kada je reč o slabostima, Međunarodna zajednica je opterećena sopstvenim podelama i smanjenom zainteresovanošću za problem BiH (u odnosu na raniji period). Od različitih faktora u MZ dolaze različite političke poruke u BiH. Glavno ograničenje političkih elita u BiH je institucionalno ograničenje, jer kroz postojeće procedure one ne mogu sprovesti do kraja svoje ciljeve, osim ako se ne slože oko konkretne politike promene institucionalnog aranžamana u BiH. Na smanjenu sposobnost političkih elita utiču i opšti društveni problemi, kao što je ekonomska kriza i korupcija.

    Uzimajući u obzir postojeće okolnosti do reforme političkog sistema u BiH moguće je doći uz snažnu intervencionističku politiku MZ, za čije potrebe na prvom mestu MZ mora da se unutar sebe saglasi, ili uz postizanje konsenzusa među bosanskohercegovačkim nacionalnim elitama. U obzir svakako treba uzeti i mogućnost veće krize koja bi dovela do socijalnih nemira, a u takvoj situaciji politički sistem je suočen sa pretnjom nedostatka legitimiteta, i pretnjom sopstvenog nestanka i urušavanja.

    Aleksa-gost iz Republike Srbije

    NAPOMENA: "Rubrika čitatelj" prenosi tekstove i misli čitateljstva portala, koji se ne moraju nužno slagati sa stavovima uredništva".
    This article was originally published in blog: Perspektiva reforme političkog sistema u BiH Pokrenuo Aleksa
    Komentara 1 Komentar
    1. sagitarius avatar
      Prije svega iskrene čestitke uredništvu Portala na uvođenju ove rubrike - "Rubrika čitatelj", čime se na nalovnicu postavljaju uradci članstva Portala.
      Aleksin rad kojeg imamo priliku danas čitati na naslovnici je znakovito korektno urađen, elokventno i standardno za ovog izuzetnog i cijenjenog forumaša, sjajnog diskutanta i izuzetnog retorika.
      Ne bih na ovom mjestu polemizirao o dosta uopćenim stavovima s kojim nas je Aleksa počastio u svom uradku, ali bih svakako primijetio stanovit sukus o zbivanjima u BiH, koji sudeći po Aleksinom radu, cirkulira u Srbiji.
      Pojednostavljen pregled Aleksinog viđenja stanja u BiH možda kuliminira u odvojenom definirianju prepreka koje stoje na putu reformi u BiH, kao nesloge u MZ i onda različitim interesima domaćih elita, predstavnika nacionalnih korpusa.
      Nije jasno vidljivo iz njegovih razmišljanja da je rješenje BiH krize u sinergiji domaćih i inozemnih čimbenika, uz prethodno definiranje domaćih prioriteta, koji u pojedinim korpusima nisu izravno na fonu euroatlanskih integracija, o čemu sam ranije nešto više pisao, a što je možda i prva ozbiljnija prepreka u cijeloj BiH prići, koja nesumnjivo ima više "poglavlja".
      S druge strane Aleksa definitivno precijenjuje uticaje susjednih država na njihove narode u BiH, radi čega se lako može steći dojam da Srbija i Hrvatska i danas kroje politiku BiH, što je daleko od realnosti, iako se ne mogu osporiti specijalne veze i odnosi, koje imaju kulturni, pa i stanovit nacionalni naboj u prvom planu, a politički upliv tek u jednom malom dijelu, jer je BiH stanje izuzetno komplicirano i koliko da se zna da politiku Sarajeva Banjaluke i Mostara ne kroje ni Dacić ni Nikolić, jednako kao niti Milanović ili Josipović, jer su njihovi kapaciteti daleko ispod zahtjevne i jako bremenite i složene situacije u BiH.
      U svakom slučaju Aleksa nam je dao svoje viđenje stanja u BiH na jedan lagan i pojednostavljen način, u kojem u biti osobno ne vidim ničega lošeg, dapače.