• Sklon vrimenu svakom u nesklono vrime
    ne vraćaj se, imenjače, iz naše Priče
    bolje ti Oluja, u Sahari potop.
    Ne javljaj se nimoj gluhači što viče
    crvenoj krmači što ždere svoj okot.
    Sa zida Zidari brišu naše ime.

    Znaj, dok Šimić spava, izdaja ne spava
    izpod svake riči drima sklupčan Garac;
    ne daj im se, bolan, produži mi muku.
    Tvoj je strpljiv narod Isusov magarac
    priko kog se danas bisni konji tuku.
    Što skuplji glavari, jeftinija glava.

    Ne idi, Radiću, gűdi koja gúdī,
    ne odlazi, Petre, u Novigrad jurve
    ne daj nas, Stipane, Fatihu na pladnju.
    Mužkare su to, istospolci i kurve
    oštri berači što priespavaše sadnju.
    Za vas Sudac moli, al sudija sudi.

    Danas Gospin kip je krvlju proplakao
    mrtvi će nam opet ostati bez glave.
    Al sotonskoj svići doć će zora kraja:
    mi gorimo dok se prvi pivci jave
    i razprše kurve iz zemaljskog raja.
    Osuđeni na raj prođu kroz pakao.


    Ante Kraljević

  • Zadnji komentari

    Puntar2.0

    http://www.youtube.com/watch?v=2hkpJAgZE8c Idi na posljednju poruku

    Operacija Lipanjske zore

    Puntar2.0 on 12-06-2018
  • Zadnji postovi na forumu

    Grunf

    Da, navodno je teški mesar, ali meni je dobro napravila, imal sam sreće.

    Demografska kretanja Hrvata u BiH

    Grunf Danas, 09:32 Idi na posljednju poruku
    Inkvizitor

    Aj je tak a nije ovak , onda je Ok dobro si prešel..

    Demografska kretanja Hrvata u BiH

    Inkvizitor Danas, 09:29 Idi na posljednju poruku
    Grunf

    U 45 godina SFRJ je izgrađeno oko 250 km autocesta u Hrvatskoj. U dvije godine, 2003. i 2004., izgrađeno je 330 km autocesta u Hrvatskoj.

    Istina o Jugoslaviji-hrvatske zablude

    Grunf Danas, 09:16 Idi na posljednju poruku
    kiša

    kod nas zapravo i nije ništa novo, pregovori dogovori raspodjele naravno o čemu drugo nego o foteljama i vlasti. U HNŽ je dogovoren premijer, ostaje

    Mostar

    kiša Danas, 08:52 Idi na posljednju poruku
    Grunf

    Hehe, nisam još nikad, ali budem.



    Je, sredil sam zube kod nje.

    Demografska kretanja Hrvata u BiH

    Grunf Danas, 08:44 Idi na posljednju poruku
  • Zadnje teme na forumu

    Grunf

    Primjeri financiranja velikosrpske/četničke propagande hrvatskim novcem

    Začetnik teme: Grunf

    Tema u kojoj ćemo imati sve na jednom mjestu.











    19-04-2019, 10:55 od crni bombarder Idi na posljednju poruku
    Grunf

    Srpsko-hrvatsko "savezništvo" u BiH

    Začetnik teme: Grunf

    Kako izgleda "savezništvo" u praksi. Srpske općinske vlasti u Drvaru u hrvatskoj županiji ne daju građevinsku dozvolu za izgradnju

    16-04-2019, 13:57 od Grunf Idi na posljednju poruku
    Grunf

    Kineski novi put svile i Hrvatska na tom putu

    Začetnik teme: Grunf



    U Hrvatsku je doputovao kineski premijer, jučer je bio u Zagrebu, danas je u Dubrovniku na dvodnevnom poslovnom skupu 16 država srednje

    16-04-2019, 17:32 od Inkvizitor Idi na posljednju poruku
    Inkvizitor

    Kupres 92-ge

    Začetnik teme: Inkvizitor

    Možda ja ne vidim dobro ali ne mogu naći temu o ratnim dešavanjima na Kupresu a siguran sam da je bila.

    naime na današnji

    20-04-2019, 11:03 od Inkvizitor Idi na posljednju poruku
    Grunf

    Manifestacije ludila svetosavske sekte SPC-a u Hrvatskoj i regiji

    Začetnik teme: Grunf

    Tema za ispade SPC-a.

    U Plaškoj pravoslavnoj crkvi su po naredbi episkopa Gerasima Popovića iz Karlovačke eparhije, popovi

    10-04-2019, 11:06 od Grunf Idi na posljednju poruku
  • Rubrika Čitatelj-Perspektiva reforme političkog sistema u BiH



    Reforma političkog sistema u BiH, zavisi od domaćih političkih faktora, ali i od međunarodnih političkih faktora. Zbog toga bi za nju bilo potrebno postići vrlo širok konsenzus. U ovom trenutku, postoji samo konsenszus oko vrlo uopštenog stava da su promene, odnosno reforme, potrebne da bi zemlja krenula putem demokratskog i svakog drugog razvoja. Konsenzusu nedostaje veći sadržaj koji bi uključivao saglasnost oko cilja reformi, kao i oko izgleda novog reformisanog sistema.

    Kada se razmatra mogućnost reformi, u obzir se mora uzeti snaga svakog od pojedinačnih faktora koji odlučuju o najvažnijim političkim pitanjima u BiH. A njihova snaga nije ista niti im isti instrumenti stoje na raspolaganju. Međunarodna zajednica raspolaže mehanizmima uticaja na političke elite u BiH, i ovi mehanizmi uključuju podršku zahtevima koji putem lobiranja dolaze iz elita; pritisak na političke elite koji može biti diplomatski, ekonomski, pa i vojni. Političke elite u BiH imaju na raspolaganju mogućnost da preko diplomatije i lobiranja privole pojedine članove MZ da dobiju podršku, imaju mogućnost obezbeđivanja podrške u stanovništvu. Takođe, političke elite raspolažu mogućnostima delovanja u institucijama, ali ne u istoj meri, budući da hrvatska zajednica nema jednake institucionalne kapacitete zaštite svojih interesa u meri u kojoj to imaju sprska i bošnjačka zajednica. S druge strane, srpska, i u manjoj meri hrvatska zajednica , mogu da se oslone na logističku podršku matičnih zemalja u susedstvu, dok bošnjacka zajednica više nego srpska, i mnogo više nego hrvatska, može da se osloni na svoju brojnost kao političku snagu.

    Kada je reč o slabostima, Međunarodna zajednica je opterećena sopstvenim podelama i smanjenom zainteresovanošću za problem BiH (u odnosu na raniji period). Od različitih faktora u MZ dolaze različite političke poruke u BiH. Glavno ograničenje političkih elita u BiH je institucionalno ograničenje, jer kroz postojeće procedure one ne mogu sprovesti do kraja svoje ciljeve, osim ako se ne slože oko konkretne politike promene institucionalnog aranžamana u BiH. Na smanjenu sposobnost političkih elita utiču i opšti društveni problemi, kao što je ekonomska kriza i korupcija.

    Uzimajući u obzir postojeće okolnosti do reforme političkog sistema u BiH moguće je doći uz snažnu intervencionističku politiku MZ, za čije potrebe na prvom mestu MZ mora da se unutar sebe saglasi, ili uz postizanje konsenzusa među bosanskohercegovačkim nacionalnim elitama. U obzir svakako treba uzeti i mogućnost veće krize koja bi dovela do socijalnih nemira, a u takvoj situaciji politički sistem je suočen sa pretnjom nedostatka legitimiteta, i pretnjom sopstvenog nestanka i urušavanja.

    Aleksa-gost iz Republike Srbije

    NAPOMENA: "Rubrika čitatelj" prenosi tekstove i misli čitateljstva portala, koji se ne moraju nužno slagati sa stavovima uredništva".
    This article was originally published in blog: Perspektiva reforme političkog sistema u BiH Pokrenuo Aleksa
    Komentara 1 Komentar
    1. sagitarius avatar
      Prije svega iskrene čestitke uredništvu Portala na uvođenju ove rubrike - "Rubrika čitatelj", čime se na nalovnicu postavljaju uradci članstva Portala.
      Aleksin rad kojeg imamo priliku danas čitati na naslovnici je znakovito korektno urađen, elokventno i standardno za ovog izuzetnog i cijenjenog forumaša, sjajnog diskutanta i izuzetnog retorika.
      Ne bih na ovom mjestu polemizirao o dosta uopćenim stavovima s kojim nas je Aleksa počastio u svom uradku, ali bih svakako primijetio stanovit sukus o zbivanjima u BiH, koji sudeći po Aleksinom radu, cirkulira u Srbiji.
      Pojednostavljen pregled Aleksinog viđenja stanja u BiH možda kuliminira u odvojenom definirianju prepreka koje stoje na putu reformi u BiH, kao nesloge u MZ i onda različitim interesima domaćih elita, predstavnika nacionalnih korpusa.
      Nije jasno vidljivo iz njegovih razmišljanja da je rješenje BiH krize u sinergiji domaćih i inozemnih čimbenika, uz prethodno definiranje domaćih prioriteta, koji u pojedinim korpusima nisu izravno na fonu euroatlanskih integracija, o čemu sam ranije nešto više pisao, a što je možda i prva ozbiljnija prepreka u cijeloj BiH prići, koja nesumnjivo ima više "poglavlja".
      S druge strane Aleksa definitivno precijenjuje uticaje susjednih država na njihove narode u BiH, radi čega se lako može steći dojam da Srbija i Hrvatska i danas kroje politiku BiH, što je daleko od realnosti, iako se ne mogu osporiti specijalne veze i odnosi, koje imaju kulturni, pa i stanovit nacionalni naboj u prvom planu, a politički upliv tek u jednom malom dijelu, jer je BiH stanje izuzetno komplicirano i koliko da se zna da politiku Sarajeva Banjaluke i Mostara ne kroje ni Dacić ni Nikolić, jednako kao niti Milanović ili Josipović, jer su njihovi kapaciteti daleko ispod zahtjevne i jako bremenite i složene situacije u BiH.
      U svakom slučaju Aleksa nam je dao svoje viđenje stanja u BiH na jedan lagan i pojednostavljen način, u kojem u biti osobno ne vidim ničega lošeg, dapače.