• EU im 'došla glave': Isplati li Slovenija staru deviznu štednju, suočit će se s financijskim slomom

    - Isplati li Slovenija staru deviznu štednju štedišama Ljubljanske banke, rejting zemlje bit će srušen na razinu 'smeća', a Nova Ljubljanska banka će najvjerojatnije otići u stečaj - izjavio je za portal Dnevno profesor Matijaž Družbovnik, suradnik ljubljanskog Fakulteta za družbene vede povodom presude Europskog suda za ljudska prava (ECHR), po kojoj je Slovenija odgovorna za neisplaćenu staru deviznu štednju štediša s prostora bivše SFRJ.



    Svoj strah Družbovnik temelji na najavi agencije Standard & Poor's, koja je još prije presude suda istaknula mogućnost dodatnog smanjivanja kreditnog rejtinga države zbog političke neizvjesnosti koja prijeti reformama slovenske vlade. Kad se tome pridoda procijenjeni dug Ljubljanske banke od 420 milijuna eura (od čega je Hrvatska u svoj javni dug ipak preuzela 260 milijuna eura), kojeg treba isplatiti hrvatskim štedišama, rejting zemlje mogao bi biti strmoglavljen direktno na razinu 'smeća'.

    Slovenija pred zidom

    Da stvar bude gora, Slovenija prema procjenama analitičara treba 3 do 3,5 milijarde eura za dokapitalizaciju banaka koje su previše izložene rizičnim projektima, odnosno imaju previše tzv. 'loših kredita'.

    Najgora je situacija upravo u Novoj ljubljanskoj banci, koja je već dokapitalizirana s 381 milijunom eura, što je pokrila slovenska vlada jer manjinski vlasnik, belgijska banka KBC, nije bila u stanju to učiniti. Međutim, i nakon te dokapitalizacije NLB treba još najmanje 500 milijuna eura, iznos koji slovenska država jednostavno nema. Uz to je sada 'izniknuo' i dug starih štediša. Zbog toga je već gotovo sigurno da će Slovenija postati šesta zemlja eurozone koja nije u stanju popuniti svoje financijske rupe i zbog toga će morati zatražiti pomoć EU-a.

    Slovensko Delo navodi kako će presuda Europskog suda za ljudska prava imati velike posljedice za slovenski državni proračun ako veliko vijeće ECHR-a ne prihvati već najavljenu pritužbu. Pravne i financijske posljedice presude još se proučavaju, a mogle bi biti strašne. Razumljivo je stoga da će tamošnji političari učiniti sve kako do isplate stare devizne štednje ne bi došlo.

    Šamar iz Strasbourga

    - Sud je donio presudu bez ikakvih dokaza. Kad bi postojao dokaz da su Slovenija ili Ljubljanska banka uzele taj novac, onda bi Sloveniju već davno bile tužile druge države-slijednice - rekao je za slovenske medije predstavnik slovenske vlade za pitanja sukcesije Rudi Gabrovec.

    Delo navodi i da je jučerašnja presuda iz Strasbourga 'prijeteći šamar' Sloveniji, koja je do sada tvrdila kako devizni štediše moraju biti namireni po teritorijalnom načelu u državama u kojima žive i u kojima su djelovale podružnice Ljubljanske banke, te da se radi o sukcesijskom problemu između država slijednica bivše SFRJ, što je presudom osporeno.

    Bivši premijer Borut Pahor, kojem predizborne ankete većinom prognoziraju drugi krug skorašnjih predsjedničkih izbora, rekao je da ne sumnja da će odluka na drugom stupnju suda u Strasbourgu nakon žalbe i iznesenih argumenata biti drugačija, te da je stara devizna štednja 'sukcesijsko' pitanje. Ukoliko ne bude tako, Slovenija će se zasigurno naći u velikim financijskim problemima.

    Europa je Sloveniji 'došla glave'
    Problem stare devizne štednje hrvatskih štediša u Ljubljanskoj banci otvoreni je problem između Hrvatske i Slovenije još od raspada bivše SFRJ, piše Hina.

    Po podacima s kojima raspolaže Hrvatska narodna banka, kada se radi o prenesenoj deviznoj štednji hrvatskih građana u Ljubljanskoj banci riječ je o iznosu od oko 545 milijuna tadašnjih njemačkih maraka, a neprenesena štednja iznosi približno 312 milijuna maraka (glavnice, a koliko to iznosi kada se pribroje kamate ovisi o odredbama svakog pojedinog ugovora, odnosno valuti i visini kamatne stope).

    Presuda Europskog suda za ljudska prava bitna je za štediše koje imaju neprenijetu štednju, dok je problem prenesene devizne štednje, za koju je hrvatska država dala punomoć Zagrebačkoj i Privrednoj banci Zagreb za tužbu protiv Ljubljanske banke, problem za koji rješenje pokušavaju naći hrvatski i slovenski financijski stručnjaci Zdravko Rogić i Franc Arhar. Sa svog zadnjeg sastanka početkom listopada njih su dvojica predložila ministrima vanjskih poslova Hrvatske i Slovenije da se Banci za međunarodna poravnanja u Baselu zajedno pošalje pismo u kojima će tu instituciju obje strane zamoliti za suradnju u traženju rješenja za pitanje stare devizne štednje Ljubljanske banke, te najavili da će u međuvremenu razgovarati i o mogućem bilateralnom rješenju.

    Autor: Damir Grund
    Photo: Borut Pahor
    http://www.dnevno.hr