• Sklon vrimenu svakom u nesklono vrime
    ne vraćaj se, imenjače, iz naše Priče
    bolje ti Oluja, u Sahari potop.
    Ne javljaj se nimoj gluhači što viče
    crvenoj krmači što ždere svoj okot.
    Sa zida Zidari brišu naše ime.

    Znaj, dok Šimić spava, izdaja ne spava
    izpod svake riči drima sklupčan Garac;
    ne daj im se, bolan, produži mi muku.
    Tvoj je strpljiv narod Isusov magarac
    priko kog se danas bisni konji tuku.
    Što skuplji glavari, jeftinija glava.

    Ne idi, Radiću, gűdi koja gúdī,
    ne odlazi, Petre, u Novigrad jurve
    ne daj nas, Stipane, Fatihu na pladnju.
    Mužkare su to, istospolci i kurve
    oštri berači što priespavaše sadnju.
    Za vas Sudac moli, al sudija sudi.

    Danas Gospin kip je krvlju proplakao
    mrtvi će nam opet ostati bez glave.
    Al sotonskoj svići doć će zora kraja:
    mi gorimo dok se prvi pivci jave
    i razprše kurve iz zemaljskog raja.
    Osuđeni na raj prođu kroz pakao.


    Ante Kraljević

  • Zadnji komentari

    Sarafina

    Pogreška u startu. Sellam Želji iz Praga! I Ne možeš pozdravljati "Sa Allahimanet". Nego to ti dođe... Idi na posljednju poruku

    Pismo Želji

    Sarafina on 20-11-2019
    kiler

    Jooooooooooj,nisam imao vremena ovih dana,a mogao sam i ja ovakav jedan tekst turiti...:cry
    Bio bi... Idi na posljednju poruku

    Pismo Želji

    kiler on 19-11-2019
    Bobani

    http://otporas.com/10-razloga-zasto-ne-glasovati-za-skoru-kaze-hrvatska-hercegovka-danijela-skegro/ Idi na posljednju poruku

    Za dom spremni

    Bobani on 11-09-2019
  • Zadnji postovi na forumu

    skater

    To je problem brojnih razvijenih zemalja, dobiš to jest dostupno ti je skoro sve na pladnju. Više se nema niti običaj popravljati stvari, kupiš novo.

    Mjere za poboljšanje i ozdravljenje Hrvatske - Idealna Hrvatska

    skater Danas, 17:25 Idi na posljednju poruku
    skater

    S čim onda ima veze? Nisu se ni Židovi u Izraelu nešto pomogli sa ženama u borbenim jedinicama, ako na to aludiraš, ali razumljivi

    Mjere za poboljšanje i ozdravljenje Hrvatske - Idealna Hrvatska

    skater Danas, 17:23 Idi na posljednju poruku
    DzoniBG

    Seseljitis

    Moram priznati da imas zanimljiv stil...rece da se bavis jezikom...dobro je to...

    Ususret predsjedničkim izborima 2019.

    DzoniBG Danas, 17:05 Idi na posljednju poruku
    DzoniBG

    Ovo drugo sam rekao, ovo prvo nisam... sto bi to sad lagao, boli me uvo...

    Ima nekih tu izjava u zaru diskusije, ali onog mucenika nisam

    Ususret predsjedničkim izborima 2019.

    DzoniBG Danas, 17:03 Idi na posljednju poruku
    Yaya

    Pa onda učinite nešto po tom pitanju. Voji brnjica i kućni pritvor. A nećete nista slično jer ga očito previše vas podržava i

    Ususret predsjedničkim izborima 2019.

    Yaya Danas, 16:36 Idi na posljednju poruku
  • Zadnje teme na forumu

    Grunf

    Mjere za poboljšanje i ozdravljenje Hrvatske - Idealna Hrvatska

    Začetnik teme: Grunf

    Malo sam razmišljal o ovome. Država nam je u banani, tu se svi slažemo jer stalno kukamo. No, koji su to potezi, mjere, koji bi promijenili

    Danas, 17:25 od skater Idi na posljednju poruku
    Grunf

    Pretpremijera filma Neplanirano - Zagreb 21. i 22.11.2019.

    Začetnik teme: Grunf





    narod.hr

    21-11-2019, 13:50 od Grunf Idi na posljednju poruku
    Inkvizitor

    Blok za Hrvatsku

    Začetnik teme: Inkvizitor

    Po medijima tako će se zvati nova stranka Zlatka Hasanbegovića nakon što je po meni, za nečiji račun htio u uništiti NHR.

    18-11-2019, 20:19 od Puntar2.0 Idi na posljednju poruku
    Puntar2.0

    Hrvatski mazohizam

    Začetnik teme: Puntar2.0


    Dnevna doza hrvatskog ludila.

    11-11-2019, 23:28 od Puntar2.0 Idi na posljednju poruku
    mirv

    Hrvati izumitelji i znanstvenici svjetskoga glasa

    Začetnik teme: mirv

    Povodom izgradnje Pelješkog mosta čiju konstrukciju je osmislio Faust Vrančić te hrvatskog doprinosa gradnji eksperimentalnog fuzijskog

    03-11-2019, 21:01 od mirv Idi na posljednju poruku
  • EU im 'došla glave': Isplati li Slovenija staru deviznu štednju, suočit će se s financijskim slomom

    - Isplati li Slovenija staru deviznu štednju štedišama Ljubljanske banke, rejting zemlje bit će srušen na razinu 'smeća', a Nova Ljubljanska banka će najvjerojatnije otići u stečaj - izjavio je za portal Dnevno profesor Matijaž Družbovnik, suradnik ljubljanskog Fakulteta za družbene vede povodom presude Europskog suda za ljudska prava (ECHR), po kojoj je Slovenija odgovorna za neisplaćenu staru deviznu štednju štediša s prostora bivše SFRJ.



    Svoj strah Družbovnik temelji na najavi agencije Standard & Poor's, koja je još prije presude suda istaknula mogućnost dodatnog smanjivanja kreditnog rejtinga države zbog političke neizvjesnosti koja prijeti reformama slovenske vlade. Kad se tome pridoda procijenjeni dug Ljubljanske banke od 420 milijuna eura (od čega je Hrvatska u svoj javni dug ipak preuzela 260 milijuna eura), kojeg treba isplatiti hrvatskim štedišama, rejting zemlje mogao bi biti strmoglavljen direktno na razinu 'smeća'.

    Slovenija pred zidom

    Da stvar bude gora, Slovenija prema procjenama analitičara treba 3 do 3,5 milijarde eura za dokapitalizaciju banaka koje su previše izložene rizičnim projektima, odnosno imaju previše tzv. 'loših kredita'.

    Najgora je situacija upravo u Novoj ljubljanskoj banci, koja je već dokapitalizirana s 381 milijunom eura, što je pokrila slovenska vlada jer manjinski vlasnik, belgijska banka KBC, nije bila u stanju to učiniti. Međutim, i nakon te dokapitalizacije NLB treba još najmanje 500 milijuna eura, iznos koji slovenska država jednostavno nema. Uz to je sada 'izniknuo' i dug starih štediša. Zbog toga je već gotovo sigurno da će Slovenija postati šesta zemlja eurozone koja nije u stanju popuniti svoje financijske rupe i zbog toga će morati zatražiti pomoć EU-a.

    Slovensko Delo navodi kako će presuda Europskog suda za ljudska prava imati velike posljedice za slovenski državni proračun ako veliko vijeće ECHR-a ne prihvati već najavljenu pritužbu. Pravne i financijske posljedice presude još se proučavaju, a mogle bi biti strašne. Razumljivo je stoga da će tamošnji političari učiniti sve kako do isplate stare devizne štednje ne bi došlo.

    Šamar iz Strasbourga

    - Sud je donio presudu bez ikakvih dokaza. Kad bi postojao dokaz da su Slovenija ili Ljubljanska banka uzele taj novac, onda bi Sloveniju već davno bile tužile druge države-slijednice - rekao je za slovenske medije predstavnik slovenske vlade za pitanja sukcesije Rudi Gabrovec.

    Delo navodi i da je jučerašnja presuda iz Strasbourga 'prijeteći šamar' Sloveniji, koja je do sada tvrdila kako devizni štediše moraju biti namireni po teritorijalnom načelu u državama u kojima žive i u kojima su djelovale podružnice Ljubljanske banke, te da se radi o sukcesijskom problemu između država slijednica bivše SFRJ, što je presudom osporeno.

    Bivši premijer Borut Pahor, kojem predizborne ankete većinom prognoziraju drugi krug skorašnjih predsjedničkih izbora, rekao je da ne sumnja da će odluka na drugom stupnju suda u Strasbourgu nakon žalbe i iznesenih argumenata biti drugačija, te da je stara devizna štednja 'sukcesijsko' pitanje. Ukoliko ne bude tako, Slovenija će se zasigurno naći u velikim financijskim problemima.

    Europa je Sloveniji 'došla glave'
    Problem stare devizne štednje hrvatskih štediša u Ljubljanskoj banci otvoreni je problem između Hrvatske i Slovenije još od raspada bivše SFRJ, piše Hina.

    Po podacima s kojima raspolaže Hrvatska narodna banka, kada se radi o prenesenoj deviznoj štednji hrvatskih građana u Ljubljanskoj banci riječ je o iznosu od oko 545 milijuna tadašnjih njemačkih maraka, a neprenesena štednja iznosi približno 312 milijuna maraka (glavnice, a koliko to iznosi kada se pribroje kamate ovisi o odredbama svakog pojedinog ugovora, odnosno valuti i visini kamatne stope).

    Presuda Europskog suda za ljudska prava bitna je za štediše koje imaju neprenijetu štednju, dok je problem prenesene devizne štednje, za koju je hrvatska država dala punomoć Zagrebačkoj i Privrednoj banci Zagreb za tužbu protiv Ljubljanske banke, problem za koji rješenje pokušavaju naći hrvatski i slovenski financijski stručnjaci Zdravko Rogić i Franc Arhar. Sa svog zadnjeg sastanka početkom listopada njih su dvojica predložila ministrima vanjskih poslova Hrvatske i Slovenije da se Banci za međunarodna poravnanja u Baselu zajedno pošalje pismo u kojima će tu instituciju obje strane zamoliti za suradnju u traženju rješenja za pitanje stare devizne štednje Ljubljanske banke, te najavili da će u međuvremenu razgovarati i o mogućem bilateralnom rješenju.

    Autor: Damir Grund
    Photo: Borut Pahor
    http://www.dnevno.hr