Nakon Å¡to u medijima svjedočite seksu uživo NemeÅ¡a i Marijane, latinskim izrekama Ave Karabatić, pjesmi naziva 'Siso lažljiva', engleskom jeziku Jadranke Kosor, vicevima Stipe Mesića i sličnim groteksnim oblicima medijskog izričaja, pomislite kako ste vidjeli doista sve i kako vas viÅ¡e niÅ¡ta ne može Å¡okirati. No ipak, vijest koju sam ove dane imala priliku pročitati umalo me je ostavila bez teksta.
Studenti Fakulteta političkih znanosti SveučiliÅ¡ta u Zagrebu jako su ljuti. U redu, samo po sebi to i nije tako čudno – mladi su, u tim godina prirodno je da se bune i osjećaju revolt. Konkretan razlog njihove ljutnje je činjenica da je fakultet na sjednici fakultetskog vijeća održanoj 20. rujna 2012. godine izglasao odluku prema kojoj se 130 apsolvenata studija politologije i novinarstva, koji joÅ¡ uvijek studiraju prema starom programu koji je bio na snazi prije uvođenja Bologne, prebacuje na bolonjski program. Sukladno toj odluci, upravo spomenuti apsolventi imaju mogućnost tijekom nadolazeće akademske godine polagati razlikovne ispite, a tek onda prijaviti diplomski studij.
Ipak, ono Å¡to apsolvente najviÅ¡e boli jest – novčanik. Naime, upis jedne apsolventske godine na Fakultetu političkih znanosti SveučiliÅ¡ta u Zagrebu plaćali su 1.650 kuna dok jedna godina po Bologni koÅ¡ta čak 4.100 kuna po godini. Kako je većini tih studenata koji joÅ¡ studiraju po starom sustavu ostao jedan do dva ispita, jednostavnom računicom da se zaključiti da su sada de facto obvezni izlazak na jedan ispit platiti 4.100 kuna.
Pitate se Å¡to je ovdje toliko Å¡okantno? Za početak, dovoljno će biti malo elementarne matematike. Studiranje u skladu s Bolonjskom deklaracijom u Republici Hrvatskoj uvedeno je 2005. godine. To znači da je posljednja generacija studenata koji su upisali studije politologije i novinarstva na Fakultetu političkih znanosti po starom programu započela svoje studiranje najkasnije 2004. godine. Njihov studij trebao je trajati četiri godine Å¡to znači da su ga trebali okončati najranije 2008. u slučaju redovnog ispunjavanja svojih obveza. Sada je 2012. Å¡to znači da dotičnim apsolventima nije bilo dovoljno ni – minimalno! – osam godina kako bi zavrÅ¡ili studij koji normalno traje četiri. Ali svejedno imaju obraz debeo poput đona i usude se buniti kada im fakultet indirektno poÅ¡alje poruku: 'Dosta nam vas je. Izvolite se sabrati i zavrÅ¡ite svoj studij!'
Kažu: 'Ali mi istovremeno studiramo i radimo.' Da, i? Gospodo, ako slučajno ovo čitate, imajte na umu da je na zapadu praksa istovremenog studiranja i zarađivanja novca vlastitim radom uobičajena praksa te da svojim izigravanjem žrtvi nećete impresionirati nikoga tko njeguje zapadnjački sustav vrijednosti. Å*toviÅ¡e, u druÅ¡tvu sa zdravim vrijednostima ne samo Å¡to će vam se nasmijati u lice zbog drskosti jer se nakon punih osam godina studiranja usuđujete tražiti nekakve privilegije – u vidu joÅ¡ jednog produženja roka studiranja! – i ne samo Å¡to neće pasti na vaÅ¡e žalopojke o izbijanju dodatnog novca iz džepa već bi čak vrlo lako od vas mogli tražiti da sami vratite onaj novac koji je do sada uložen u vaÅ¡e Å¡kolovanje jer je evidentno da povjerenje druÅ¡tva niste zaslužili.
Takvom druÅ¡tvu evidentno ne pripadaju novinari duÅ¡ebrižničkog portala net.hr koji se, eto, čudom čude, jer jadni apsolventi moraju platiti 4.100 kuna i ne mogu odugovlačiti svoj studij do besvijesti, a također se pitaju kako je moguće da siročići nisu dobili titulu prvostupnika mada su rijeÅ¡ili viÅ¡e od tri godine fakulteta. Gospoda iz net.hr-a prvo bi trebala shvatiti da se titula prvostupnika ne dodjeljuje nekome naprosto zato jer je položio tri godine ispita već zato jer je uspjeÅ¡no zavrÅ¡io preddiplomski studijski program u cjelosti – bez obzira na njegovo trajanje. Istina, takav program u praksi obično doista traje tri godine no jednako tako su prisutni slučajevi gdje isti traje četiri godine, kao na primjer, na Ekonomskom fakultetu SveučiliÅ¡ta u Zagrebu, na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji na SveučiliÅ¡tu u Rijeci, i - zamislite samo ovo – na studiju politologije Fakulteta političkih znanosti SveučiliÅ¡ta u Zagrebu! Da, dobro ste pročitali – vrsni borci za pravdu u net.hr-u bune se zaÅ¡to se titula prvostupnika nije dala kandidatima koji su položili tri godine, za studijski program koji traje – četiri. Konačno, slijedi viÅ¡njica koju se dodaje na vrhu Å¡laga – titula prvostupnika dodjeljuje se samo kandidatima koji zavrÅ¡avaju svoje studijske programe, na bilo kojem visokom učiliÅ¡tu, po bolonjskom programu, a ne onim studentima koji su upisali visoko učiliÅ¡te po starom sustavu, poput gore spomenutih apsolvenata.
No ni ovdje nije kraj 'biserima' novinara net.hr-a. Također se zgražaju jer dotični apsolventi moraju čekati sljedeću godinu kako bi upisali diplomski studij. Razumijemo da pojmovi kao Å¡to su 'red', 'organizacija' i 'rokovi upisa' ne postoje kada diplomu kupujete po partijskoj direktivi ili kod nekakvog Hase na Å¡tandu u Bihaću, ali u civiliziranom svijetu oni su u potpunosti uobičajeni. Fakultet političkih znanosti SveučiliÅ¡ta u Zagrebu ima svoj rok za prijavu studijskih programa, kao i za same upise. Konkretno, upisi na diplomske studije na tom visokom učiliÅ¡tu traju od 9. do 12. listopada. Net.hr-ovim duÅ¡ebrižnicima očito nije jasno da osoba koja nije podmirila svoje obveze na preddiplomskom studijskom programu nipoÅ¡to ne može upisati diplomski studij. Ali zato znaju, u tipično patetičnom kmetovsko-kalimerovskom stilu, vikati: 'To je nepravda, to je nepravda!' zato jer netko mora platiti to Å¡to mu se dozvoljava studirati punih osam godina i zato jer je dekan Fakulteta političkih znanosti SveučiliÅ¡ta u Zagrebu, Nenad ZakoÅ¡ek, bio toliko uviđajan da je već viÅ¡e puta spominjanim apsolventima odobrio čak jedan dodatan ispitni rok krajem rujna kako bi mogli Å¡to prije ispuniti svoje obveze prema fakultetu. Ali očito je lakÅ¡e kukati i izigravati žrtvu nego se uhvatiti knjige.
Opravdanog razloga za kukanje imaju, doduÅ¡e, studenti Građevinskog fakulteta SveučiliÅ¡ta u Zagrebu. Svoje obveze ispunjavaju redovno i upisali su fakultet u dobroj vjeri, prihvativÅ¡i time sve uvjete studiranja koji uključuju i podmirivanje novog, viÅ¡eg iznosa troÅ¡kova studiranja. Slažemo se da doista nije u redu promijeniti iznos troÅ¡kova studiranja ac hoc i na taj način svoje studente dovesti u nezgodnu novčanu situaciju, tim viÅ¡e jer su potonji sada prisiljeni pronaći dodatna financijska sredstva u svega dva dana – upisi na Građevinskom fakultetu SveučiliÅ¡ta u Zagrebu, traju, naime, joÅ¡ samo dva dana od trenutka pisanja ovog teksta. Ovdje doista treba naglasiti da je sam fakultet učinio propust ne samo donoÅ¡enjem ad hoc odluke već i time Å¡to nije iskoristi priliku – kakvu su, recimo, iskoristili Pravni, Prirodoslovno-matematički ili Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet SveučiliÅ¡ta u Zagrebu – koji su iskoristili pravo odobrenja prijelaznog razdoblja od godine dana za primjenu novog modela financiranja studija kojeg je uveo Senat SveučiliÅ¡ta u Zagrebu 11. rujna 2012. Da stvar bude bolja, Građevinski fakultet SveučiliÅ¡ta u Zagrebu je prvo tražio odgodu primjene novog modela financiranja studija da bi potom povukao zahtjev nakon održanog sastanka s ostalim fakultetima SveučiliÅ¡ta iz tehničke grupacije znanosti, koji su prihvatili odluku Senata.
Sve to sada se obilo o leđa studenata Građevinskog fakulteta u Zagrebu koji sada imaju itekako opravdan razlog za bijes za razliku od svojih kolega s Fakulteta političkih znanosti istog sveučiliÅ¡ta. Sirota Ana Benačić, s već spominjanog net.hr-a, nekako uspijeva shvatiti da 'građevinci' ovdje čak i imaju pravo ali svaki njen pokuÅ¡aj suvisle argumentacije brzo pada u vodu i zamjenjuje ga jedan prilično nesuvisao zbir komentara koji su uvelike posvađani kako sa zdravom pameću tako i s činjenicama.
Recimo, gospođica Benačić ne može doći k sebi zbog toga jer na Ekonomskom fakultetu u Splitu brucoÅ¡i trebaju platiti godiÅ¡nju Å¡kolarinu u iznosu do 10.000 kuna čak i ako su prethodno već negdje studirali. Od dotične gospođice baÅ¡ ne očekujemo Pulitzera ili nalaženje lijeka za neku vrstu karcinoma ali vjerujemo da nije previÅ¡e od nje očekivati da provjeri osnovne činjenice vezane uz materiju o kojoj piÅ¡e. Naime, da je to učinila, tada bi shvatila da u Republici Hrvatskoj jednostavno nije dozvoljeno paralelno redovno studiranje na dva studijska programa. Drugim riječima, ako negdje već studirate redovno i paralelno upiÅ¡ete drugi fakultet, ne možete očekivati da će porezni obveznici podmiriti i troÅ¡ak tog drugog studija. Studenti Ekonomskog fakulteta u Splitu kažu da su to saznali tek nakon objave rang lista. Zvuči prilično nezgodno no istina je sljedeća – da su se potrudili bolje informirati sve bi saznali mnogo ranije. Uostalom, pravilo o nemogućnosti besplatnog studiranja na dva studijska programa postoji tako reći od samog početka uvođenja Bologne u Republici Hrvatskoj.
Bez brige, gospođica Benačić počastila nas je joÅ¡ jednim 'biserom.' U svom tekstu ironično ističe kako se roditelji bune jer 'Ministarstvo obrazovanja njihovoj djeci prijeti penalima ako se ne upiÅ¡u iako su upali na faks jer zauzimaju mjesto.' Mi smo o ovome već pisali neposredno prije objave rezultata upisnog postupka za ljetni upisni rok ove godine. Podsjetimo, tada smo naveli da su kandidati obvezni upisati onaj studijski program za koji su dobili pravo upisa 'kako ne bi nedolaskom na upis oduzeli mjesto nekom kandidati 'ispod crte' te da 'u slučaju nedolaska na upis postoji mogućnost plaćanja novčane kazne u iznosu od čak 50.000 kuna.' Spomenutu kaznu – točnije rečeno, oportunitetne troÅ¡kove - naplaćuje sam fakultet i sam odlučuje hoće li je primijeniti ili ne. Drugim riječima, ta odluka nema nikakve veze s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta, kako tvrdi gospođica Benačić.
Jednako tako, gospođica Benačić trebala se potruditi saznati da Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta također nije nadležno za praćenje postupka upisa na visoka učiliÅ¡ta u Republici Hrvatskoj već je to Agencija za znanost i visoko obrazovanje, samostalna institucija pravno potpuno neovisna od Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Ali čemu se zamarati sitnicama? Gospođici Benačić je, valjda, sve to isto – bit će zato jer se obje institucije nalaze u istoj zgradi. Očekivati da razumije složen Nacionalni informacijski sustav prijava na visoka učiliÅ¡ta (NISpVU) koji se u točno određenom trenutku bespovratno zaključava i time onemogućuje naknadno upisivanje onih kandidata koji su ostali 'ispod crte' bilo bi možda ipak previÅ¡e. Ipak se Ana Å¡kolovala besplatno.
G.M.
http://fizzit.net