• Kolumna G.M.-Kninjani, Lustig i vježbanje tolerancije



    Znači li vam što ime Peter Ginz? Ukoliko je odgovor na ovo pitanje niječan, ne bojte se, niste sami. Kada je prvi izraelski astronaut u povijesti, Ilan Ramon, krenuo na svoj prvi let u svemir, 16. siječnja 2003. godine sa sobom je ponio kopiju svete židovske knjige Tore na mikrofišu koju mu je poklonio izraelski predsjednik Moshe Katsav, minijaturni svitak Tore, inače poklon profesora Yehoyachina Josefa, jednog od preživjelih u nacističkom koncentracionom logoru Bergen Belsen i crtež Krajolik Mjeseca kojeg je nacrtao Petr Ginz, 16-godišnji dječak koji je svoj tragičan kraj doživio u ozloglašenom koncentracionom logoru Auschwitz.

    Ramovo prvo putovanje u svemir bilo je ujedno i njegovo posljednje. Svemirska letjelica Columbia zapalila se i eksplodirala 1. veljače te iste godine tijekom povratka u atmosferu, a ljudima diljem svijeta tada je prvi put, nakon dugih godina šutnje, otkrivena priča o Peteru Ginzu. Osam godina kasnije inspirirala je redateljski par Sandru Dickson i Churchilla Roberta koji su režirali dokumentarni film Posljednji let Petra Ginza kojim odaju počast ovom talentiranom dječaku koji je, osim što se bavio crtanjem, do svoje 14. godine napisao čak nekoliko romana.

    Kako dokumentarci, ma koliko kvalitetno neki od njih bili napravljeni, ipak nisu razni Vitezovi tame, Osvetnici ili James Bondovi, njihova razina popularnosti obično ih ostavlja negdje na marginama filmskog stvaralaštva. Kako bi pomogao u promociji filma, a time i prenošenju priče o Holokaustu koja stoji u njegovoj pozadini, poznati filmski producent Branko Lustig, Oscarom nagrađen za filmove Schindlerova lista i Gladijator, krenuo je na turneju Hrvatskom na kojoj film prikazuje osnovnoškolcima u raznim hrvatskim gradovima pritom držeći prigodne govore o stradanjima Židova u Holokaustu, iznoseći i svoje osobno iskustvo kao jedan od preživjelih u Auschwitzu.

    Čitava priča vjerojatno bi ostala na razini usputnog članka u medijima da nije došlo do svojevrsnog skandala u Kninu. Lustiga je tamo, naime, dočekalo neočekivano neugodno iznenađenje. Na projekciji filma pojavila su se samo dvojica učenika, a čak i oni su ubrzo otišli pa se tako poznati producent morao suočiti s praznom dvoranom. Pretpostavlja se da je bojkot uzrokovan događajima u Zadru do kojih je došlo dan prije. Tamo je Lustig prikazao film što je potaklo jednu od učenica u publici na komentar kako ju je taj celuloidni uradak uvrijedio jer je u njemu prikazana negativna strana katoličke crkve kroz križarske ratove. Sam Lustig uvažio je primjedbu učenice i odlučio kako će se umjesto gore spominjanog filma prikazivati neki drugi no dolio je sol na ranu sljedećom izjavom:
    - Bog za mene ne postoji, ja u njega ne vjerujem. Da postoji, ne bi dozvolio Holokaust, strašna mučenja i ubijanja Židova u nacističkim logorima, kao u logoru Auschwitz gdje sam dospio kao dječak od 11 godina. Ne bi dozvolio ni pokolj u Srebrenici koji se dogodio u ovom ratu, devedesetih.

    Dovoljno da u Kninu uvredljivu frknu nosom i ne dođu na njegovo predavanje. Ovime je zapravo od promocije jednog u nizu brojnih filmova na temu Holokausta ovo zapravo postalo pričom o toleranciji u kojoj su zakazali – svi njeni akteri.

    Krenimo od Lustiga i njegove izjave koja je podignula toliku buru. Ima li on pravo ne vjerovati u Boga? Ima. Vjera je osobna stvar pojedinca i nikome ne bi trebala biti nametnuta. Jednako tako, u demokraciji svi imaju pravo na slobodu govora pa tako i Branko Lustig koji, u skladu s tobom slobodom, smije javno reći da u Boga ne vjeruje. Republika Hrvatska je sekularno društvo i stoga i svojom legislativom i moralnom osudom ne bi trebala proganjati one koji iz ovih ili onih razloga u sebi ne nalaze vjeru. Lustig je sada razočaran i rezignirano kaže:
    - Ako u svojoj zemlji ne mogu govoriti što mislim, onda jebeš demokraciju.

    I ima pravo. Kninjani su, zalupivši mu vrata u nos, ovdje zapravo pali test tolerancije.

    No jednako tako pao ga je i on. Naime, jednako kao što je Lustigovo demokratsko pravo ne vjerovati u Boga i to javno reći tako je demokratsko pravo Kninjana i njihove djece u Boga vjerovati i svoju reakciju na Lustigov iskaz demonstrirati bojkotom njegovog filma. Lustig ovdje postupa licemjerno i dok se s jedne strane poput lava bori za svoje demokratsko pravo da govori o Bogu i Holokaustu, s druge strane Kninjanima oduzima jednako tako demokratsko pravo na reakciju koja nužno ne mora biti povoljna.

    Holivudski producent pozivajući se na demokraciju zaboravlja da ona kao poredak poziva na ravnopravnost svih uvjerenja ne čineći one koji su percipirani kao 'pametniji' ili 'osvješteniji' jednakijima među jednakima. Drugim riječima, demokracija, u svom podilaženju masama neizbježno klizi u mediokritetstvo, a ponekad čak i ultimativnu glupost do koje dovodi neukost masa koje o nekom pitanju odlučuju. Ukratko rečeno, ne možete istovremeno imati demokraciju, dakle dati ravnopravnu mogućnost odlučivanja svima, a onda očekivati da će sve odluke biti pametne i smislene. Prema tome, čak i ako prihvatimo tezu da su Kninjani u svojoj reakciji pretjerali, kao i da neće biti ništa manje Hrvati i katolici ako pogledaju sporan film i čuju Lustigov govor, pa čak i ako otvoreno kažemo da je njihov postupak besmislen, to im i dalje apsolutno ni na koji način ne osporava njihovo demokratsko pravo na takvu vrstu reakcije. Lustig to ne razumije – ili odbija razumjeti – i time on pada na svom testu tolerancije jednako kao i oni zaboravljajući da ni on neće biti ništa manje Židov i da žrtva poginulih u Holokaustu nije ništa manje sveta zato jer neka djeca u Kninu nisu došla u kino gdje je trebao držati predavanje. Kninjani su slobodno nakon svega ovoga mogli reći:
    - Ako u svojoj zemlji ne možemo odlučiti koji film želimo gledati i koje predavanje želimo poslušati, jebeš demokraciju.

    Uz demokraciju neizbježno ide i ovdje već spominjan koncept tolerancije. Tolerancija kao pojam danas se često nalazi na vrhu jezika mnogima no čini se da je sve manje onih koji istinski razumiju što ona zapravo znači. Od svakodnevnih interakcija s ljudima na osobnoj, privatnoj razini pa sve do ovakvih medijski eksponiranih sukoba s političkom pozadinom nerijetko možemo opaziti nerazumijevanje pojmova kao što 'odobravanje' i 'tolerancija.' Ako vaš susjed sluša glasnu glazbu, vi u toj glazbi uživate, a i sami ste skloni odvrtanju volumena svog audio uređaja na višu razinu, tada vi jednostavno odobravate njegovo slušanje glasne glazbe. Jednako tako, ako kao i Lustig ne vjerujete u Boga, tada, dijeleći s njim mišljenje o postojanju vrhovnog kršćanskog božanstva, odobravate njegovo pravo na ateizam.

    No da bi prema nečijem stavu iskazali toleranciju, nužno je da prethodno taj stav ne odobravate. Dakle, ako se grozite glasne glazbe, a dozvoljavate svom susjedu da si da oduška i odvrne svoj radio 'do daske', vi ste prema njemu tolerantni. Tolerancija, dakle, podrazumijeva, stoičko prihvaćanje onoga čime se inače ne slažete, onoga što vam smeta, onoga što inače ne odobravate i onoga što inače ne odgovara vašem osobnom sustavu vrijednosti. U suprotnom to nije tolerancija već odobravanje, odnosno obično slaganje s nekim koje ni na koji način ne bi trebalo izazivati nekakav poseban respekt.

    Drugim riječima, Kninjani bi pokazali toleranciju prema Branku Lustigu da su mirno prihvatili njegovo pravo da javno kaže da za njega Bog ne postoji te da su ga jednako tako mirno podržali u njegovom pravu prikazivanja filma Posljednji let Petra Ginza i držanju svog govora o Holokaustu. Lustig bi, pak, svoju toleranciju prema Kninjanima pokazao da nije nakon njihovog bojkota krenuo cendrati poput uvrijeđene frajle i da je mirno prihvatio njihovo pravo da se na njegove izjave uvrijede i ne dođu mu na predavanje. Hej, ako netko ima pravo odlučiti da neće pogledati jednog Gladijatora, zašto ne bi imao pravo odlučiti da neće pogledati Posljednji let Petra Ginza?

    Sve u svemu, licemjerno je pozivati se na demokraciju, a onda to pravo na istu šutnuti u stranu poput prljave stare krpe praveći se da ona ne postoji kada nije u skladu s dogmom koju zastupate. Mnogi današnji neoliberali danas će, kako bi poduprli ovaj argument, pozivati se na nekadašnju politiku katoličke crkve pa će tako, recimo, na vidjelo izbiti već klišeizirana priča o spaljivanju Giordana Bruna koji se svojom teorijom o heliocentričnom sustavu suprotstavio dogmi Crkve o Zemlji kao središtu svemira. Slažemo, crkva je ovdje oduzela Giordanu Bruno njegovo demokratsko pravo iskazivanja i branjenja svoje znanstvene teorije.

    No kao što već znamo, svaki priča ima dvije strane pa tako i ova. Naime, danas je već prilično učestalo raširen mit da je Bruno spaljen zbog toga jer je vjerovao da je Zemlja okrugla, a Crkva to nije htjela prihvatiti, što je potpuno pogrešno. Ipak, oni kojima je u interesu pokrenuti javnu difamaciju katoličke Crkve perfidno će šutjeti ostavljajući neuke mase u lažnom uvjerenju da je Crkva nekome branila reći da je Zemlja okrugla – kako bi održali svoju dogmu. U čemu su onda oni bolji? Umjesto demokracije i tolerancije kao jednog od njenih temeljnih obilježja zapravo dobivamo potpuno infantilnu situaciju u kojoj se dvije suprotstavljene grupacije međusobno nadmudruju trikovima koji se mogu svesti na jedan pseudoargument: 'Moja dogma je veća od dvoje dogme.'

    Kao što Kninjane vrijeđa to što se Lustig javno suprotstavio katoličkoj dogmi koju oni štuju pa stoga reagiraju bojkotom, tako se i Lustig vrijeđa jer su se tamo nekakva djeca iz Knina – ili bolje rečeno, njihovi roditelji i nastavnici koji iza svega stoje – usudili poljuljati njegove jednako tako dogmatske stavove.

    I što na kraju zaključiti? Kninjani će se morati malo više potruditi u vježbanju tolerancije no isto to će morati učiniti i Lustig. Veli on kako bi bilo loše zaboraviti na stradanja žrtava Holokausta jer se neznanje može pokazati kobnim. Apsolutno se slažemo da je neznanje vrlo opasno i podržavamo njegov stav no ovdje mu jednako tako poručujemo da, u skladu s vlastitim propagiranjem ideje o dobrobiti učenja i stjecanja novih spoznaja, pročita djela Augustina od Hippa i Tome Akvinskog u kojima se pokušava odgovoriti upravo na pitanje svrsishodnosti Boga koje njega toliko muči. Da je to učinio, možda do njegove izjave koja je izazvala toliko kontroverzi ne bi uopće ni došlo. Nisu samo Kninjani oni koji ovdje moraju učiti.

    Usput, zna li netko u kojeg Boga vjeruju djeca u Palestini?


    G.M.

    http://fizzit.net
    Komentara 10 Komentara
    1. mholjevac avatar
      Kolumna je G.M.

      nije moja...

      Iako ne bi bila puno drukčija da je.
    1. caporegime avatar
      ups......sad ćemo ispraviti
    1. Grunf avatar
      Gledanje njegovog filma nije obvezno. Svi koji ne dođu na njegov film ne bi trebali biti podvrgnuti hajci, a pogotovo ne djeca Knina i Zadra. Film mu je očajan, nek se pomiri s time. I on i krvoločni novinari koji nemaju drugog posla nego dizati tenzije.
    1. sagitarius avatar
      Lustig promovira film koji govori o holokaustu, dakle kao jevrejin govori o pogromu svoga naroda i strašnoj pogibelji od nacista, koji su se predstavljali kršćanima, mada nacizam s kršćanstvom nema nikakve veze i crkva se od tog zločinačkog režima Adolfa Hitlera veoma jasno i debelo ogradila.
      Lustig je jevrejin i kao takav nevjeruje u Isusa, to je jasno, jer crkva je Kristova i on očima dječaka kritizira tu crkvu , sugerirajuči da je nacizam jednako katoličanstvo i tog "boga", koji je dozvolio da se to nešto zlo dogodi, što film ne precizira, ali precizira Lustig svojom diskusijom.
      Lustig je u pravu sa jevrejskog religijsakog aspekta kada kaže da nevjeruje u Boga, jer Isus za njega nije Bog, samim time on nije negirao da je i jevrejin i da u biti ne vjeruje u Boga u kojeg nevjeruje ni njegov narod i koji po njima nije Isus iz Nazareta...
      O svom Bogu ne govori, govori o katoličkom Bogu ovapločenog u liku Isusa u kojeg nevjeruje i tu je poenta Lustigovog licemjerja...
      To nije demokracija nego religijski sukob izrečen kroz prizmu ateiste koji to u biti nije, jer to bi uistinu i bio da nije obrezan, da nije prošao jevrejsku inicijaciju, da nije bio počest "posjetitelj" raznih sinagoga o Pesahu i da konačno o svom ateizmu govori na promociji tog filma u Izraelu.
      Lustig je pretjerao i čudi se na reakcije, što je u kršćanskim sredinama pokušao nametnuti svoj "ateizam" i huliti na Boga u kojeg on zaista i nevjeruje, radi čega je jedino i utoliko ateista...
      Gospodine Branko, sretni smo radi tvojih filmskih ostvarenja, ali bolji si iza kamere jednako koliko si slab ispred nje.
    1. ljuta trava avatar
      Sračunata provokacija s ciljem , a medijska prašina koja se podigla oko svega je samo dokaz da je tome tako .

      Sagi je lijepo napisao :-,,Gospodine Branko, sretni smo radi tvojih filmskih ostvarenja, ali bolji si iza kamere jednako koliko si slab ispred nje.,,

      Dobar producent a loš glumac .
    1. Stiliana avatar
      Citiraj Prvotno napisano od sagitarius Vidi poruku
      Lustig promovira film koji govori o holokaustu, dakle kao jevrejin govori o pogromu svoga naroda i strašnoj pogibelji od nacista, koji su se predstavljali kršćanima, mada nacizam s kršćanstvom nema nikakve veze i crkva se od tog zločinačkog režima Adolfa Hitlera veoma jasno i debelo ogradila.
      Lustig je jevrejin i kao takav nevjeruje u Isusa, to je jasno, jer crkva je Kristova i on očima dječaka kritizira tu crkvu , sugerirajuči da je nacizam jednako katoličanstvo i tog "boga", koji je dozvolio da se to nešto zlo dogodi, što film ne precizira, ali precizira Lustig svojom diskusijom.
      Lustig je u pravu sa jevrejskog religijsakog aspekta kada kaže da nevjeruje u Boga, jer Isus za njega nije Bog, samim time on nije negirao da je i jevrejin i da u biti ne vjeruje u Boga u kojeg nevjeruje ni njegov narod i koji po njima nije Isus iz Nazareta...
      O svom Bogu ne govori, govori o katoličkom Bogu ovapločenog u liku Isusa u kojeg nevjeruje i tu je poenta Lustigovog licemjerja...
      To nije demokracija nego religijski sukob izrečen kroz prizmu ateiste koji to u biti nije, jer to bi uistinu i bio da nije obrezan, da nije prošao jevrejsku inicijaciju, da nije bio počest "posjetitelj" raznih sinagoga o Pesahu i da konačno o svom ateizmu govori na promociji tog filma u Izraelu.
      Lustig je pretjerao i čudi se na reakcije, što je u kršćanskim sredinama pokušao nametnuti svoj "ateizam" i huliti na Boga u kojeg on zaista i nevjeruje, radi čega je jedino i utoliko ateista...
      Gospodine Branko, sretni smo radi tvojih filmskih ostvarenja, ali bolji si iza kamere jednako koliko si slab ispred nje.
      S ovim se nikako ne mogu složit. Niti je Lustig kao novorođenče birao da li će biti obrezan ili neće, niti je igdje diferencirao 'katoličkog boga' od 'židovskog'. Niti ta razlika, zapravo, postoji.
    1. sagitarius avatar
      Citiraj Prvotno napisano od Stiliana Vidi poruku
      S ovim se nikako ne mogu složit. Niti je Lustig kao novorođenče birao da li će biti obrezan ili neće, niti je igdje diferencirao 'katoličkog boga' od 'židovskog'. Niti ta razlika, zapravo, postoji.
      Ako Lustig danas prića jedno, a u biti radi drugo - kontekstira holokaust sa crkvom dovodeći je na taj način bukvalno u ravan sa nacizmom, a onda negirajući boga iz crkve, jasno iz svog kuta, s tim osuđujućim pogledom dječaka u katoličku svetinju, onda da, ti si u pravu, jer razlika u jedinom Bogu nepostoji no za Lustiga postoji i on se jasno distancira od tog Boga u toj lijepoj sjajnoj crkvi iz čijih sjajnih zidova su ljudi koji čine to nečuveno zlo, pa to i sam kaže, a zaključci se dalje sami nameću.
      Slažem se s tobom, nije birao svoje rođenje kao ni sve ono što mu se događalo poslije, pa je na kraju danas izabrao, ali očigledno ovo o čemu ja govorim - da bude uvrijeđen nedemokracijom "zadrtih katolika", koje je on pokriven semitizmom propisno uvrijedio... i nikom ništa, to je demokracija...
      Napad na Lustigov postupak stoga ne treba po defaultu izjednačavati sa antisemitizmom ili revanšizmom bilo koje vrste (ovo za svaki slučaj, da ne bi bilo krivih interpretacija), jer nije cilj na uvredu odgovoriti uvredom, dapače - demokracija je ista, nego stvar samo treba nazvati pravim imenom - idiotizam...
    1. sagitarius avatar
      Na koncu, do kada će katolici više tolerirati da se sa katoličkom vjerom šprda svatko kome se "navije"...
      Dosta više.
      Zabranio bih uvaženom Lustigu da dalje vrijeđa nečija vjerska ubjeđenja, jer to nije demokracija to je uvreda vjere i vjernika, to bi se moralo shvatiti.
    1. Stiliana avatar
      Citiraj Prvotno napisano od sagitarius Vidi poruku
      Ako Lustig danas prića jedno, a u biti radi drugo - kontekstira holokaust sa crkvom dovodeći je na taj način bukvalno u ravan sa nacizmom, a onda negirajući boga iz crkve, jasno iz svog kuta, s tim osuđujućim pogledom dječaka u katoličku svetinju, onda da, ti si u pravu, jer razlika u jedinom Bogu nepostoji no za Lustiga postoji i on se jasno distancira od tog Boga u toj lijepoj sjajnoj crkvi iz čijih sjajnih zidova su ljudi koji čine to nečuveno zlo, pa to i sam kaže, a zaključci se dalje sami nameću.
      Slažem se s tobom, nije birao svoje rođenje kao ni sve ono što mu se događalo poslije, pa je na kraju danas izabrao, ali očigledno ovo o čemu ja govorim - da bude uvrijeđen nedemokracijom "zadrtih katolika", koje je on pokriven semitizmom propisno uvrijedio... i nikom ništa, to je demokracija...
      Napad na Lustigov postupak stoga ne treba po defaultu izjednačavati sa antisemitizmom ili revanšizmom bilo koje vrste (ovo za svaki slučaj, da ne bi bilo krivih interpretacija), jer nije cilj na uvredu odgovoriti uvredom, dapače - demokracija je ista, nego stvar samo treba nazvati pravim imenom - idiotizam...
      Ljuti je stavio izvadak intervjua na drugoj temi o Lustigu iz kojeg se vidi da da se ne slaže s osuđivanjem kršćanstva. Jedno je što govore likovi u filmu (kojeg nitko od nas nije gledao) a drugo je što govori Lustig.
      Njega možda jest uvrijedio bojkot, ali rekla bih da je daleko od istine da je on vrijeđao katolike. Je li pritom pokriven semitizmom ili ne je sasvim nebitno...
    1. sagitarius avatar
      Definitivno je činjenica da je lik bojkotiran, što god dalje mi ovdje prićali i teoretizirali, i nije bojkotiran radi holokausta, to sigurno nije, nego radi toga što su ljudi smatrali da poruka filma i njegova diskusija nisu podobni kršćanskom odgoju njihove djece..., jer to je njihovo pravo.
      Nadam se da se s ovim slažemo.
      Dakle, Luistig nije želio nikoga uvrijediti, ali to je ipak učinio i to je vidlljivo i iz intervjua s njim, kojeg je Trava predočio na drugoj tamo temi, a i iz ovog uvodnog teksta, koji je svojevrsna vaga djela i motiva, radi čega mi se ovaj tekst i ne sviđa jer nema svog jasnog stava...
      No da, ne duljim da je kojim slučajem riječ o tome da je dječak iz filma pogledao u džamiju i cijela ona prića dalje, e tada bi Lustig dobio "fetvu" i zabio bi se u mišju rupu do smrti.
      To je dvostruki moral, lažna demokracija i to je ono što katolici sebi dozvoljavaju da im svatko sere po glavi...i nikomu ništa.
      Ma uostalom tko voli - nek izvoli...