• Priča o mučeniku: Fra Petar Sesar (1895.-1945.)



    Niti nakon skoro 70 godina nije poznato na koji je način ubijen niti gdje se nalaze posmrtni ostatci fra Petra Sesara. Ali je jedno sigurno, ubijen je iz razloga što je bio fratar što je nosio križ, iz razloga što je bio uz svoj narod do samog kraja ovozemaljskog života. Na bisti koja je postavljena ispred crkve u Čapljini ispisane su njegove riječi „Ja ću ostat s narodom ću biti, ako treba i krv ću proliti“.
    Nekoliko je verzija mučkog ubojstva fra Petra Sesara. Jedna od njih je da su ga partizani skupa sa s. Reginom Milas i preko stotinu katolika, početkom veljače 1945. odveli iz župne kuće u Čapljini preko Neretve i ubili na nepoznatom mjestu, u blizini Domanovića.
    To se dogodilo 4. veljače 1945. Ljudi su vidjeli kako ga partizani kundacima udaraju po glavi i odvode sa sobom preko Neretve, te ga okrvavljenog i vezanog žicom odvode na strijeljanje. To se dogodilo negdje između Čapljine i Domanovića. Ubijen je oko 6. veljače 1945. u 50. godini života, 31. godini redovništva i 24. godini svećeništva.

    Osnovni podaci o fra Petrovoj obitelji

    Fra Petar (krsno ime Marijan) Sesar rođen je 2. travnja 1895. na Kočerinu (zaseok Sesari). Fra Petar je bio drugo od sedmero djece od oca Ante i majke Kate rođ. Ćuk. Fra Petrova braća su Kažimir, Cvitan i Stanko, a sestre Iva, Anđa i Matija. Najstariji fra Petrov brat Kažimir je nestao u I. svjetskom ratu i bio je oženjen, ali nije imao djece. Sestra Iva je umrla u 4. godini života, brat Stanko nije bio oženjen i umro je u 51. godini života, brat Cvitan se oženio Ivom rođ. Mabić i imao je osmero djece (troje ih je umrlo nedugo nakon rođenja) od kojih je dvoje živih (Ante i Bože). Cvitan je umro u 70. godini života. Sestra Matija je živjela u Inđiji (Srbija) i nije bila udavana. Sestra Anđa, moja baka (žena Tomina), izrodila je šestero djece od kojih je dvoje živih (Ljuba i Drago). Anđa je rođena 1902., a umrla je 1966.

    Školovanje i ređenje

    Fra Petar Sesar je završio pučku školu 1909. u rodnom Kočerinu. Bio je među prvih 10 učenika u školi na Kočerinu koja je počela s radom 1905. Fra Petar Sesar je bio jedini među 10 kandidata koji su primljeni u Gimnaziju na Širokom Brijegu sa sadašnjeg područja cijele Općine Široki Brijeg.
    Naime, školske 1909./1910. godine profesorski zbor Gimnazije na Širokom Brijegu odredio je prijamno povjerenstvo koje provjerava znanje pridošlih kandidata, te na temelju preporuka njihovih župnika vrši odabir. U franjevački novicijat stupio je na Humcu 17. rujna 1914. Čin polaganja svečanih zavjeta prvih habiturijenata održan je 17. srpnja 1918. na Humcu.
    Fra Petar Sesar je bio među prvih 10 maturanata koji su maturirali u Velikoj franjevačkoj gimnaziji na Širokom Brijegu u jesenskom roku 1918., koja je te godine dobila pravo javnosti. Prve zavjete položio je na Humcu 17. rujna 1918. godine, a svečane zavjete u Mostaru 4. listopada 1918. Bogosloviju je završio u Mostaru (1918.-1920), Beču (1920./1921.) i Innsbrucku (1921./1922.). Subđakonat je primio u Beču 7. kolovoza, a đakonat 21. kolovoza 1921. Tjedan dana kasnije, 28. kolovoza 1921., također u Beču, zaredio ga je za svećenika apostolski nuncij nadbiskup Franciscus Marchetti-Selvaggiani. Mladu misu proslavio je u Münchenu 11. rujna 1921.

    Pastoralno djelovanje

    Pastoralno je djelovao kao kapelan na Širokom Brijegu (1922.-1925.), a potom je u istom samostanu bio vikar (1925.-1928.), te gvardijan i župnik (1928.-1931.). Potom je bio župnik u Tihaljini (1931.-1933.) i Gorici 1933.-1934.), te devet godina tajnik i ekonom Provincije u Mostaru (1934.-1943.). Definitor Provincije od 1943. i na kraju župnik u Čapljini od 1943. do mučeničke smrti 1945.

    Cijelokupnu biografiju hercegovačkog mučenika možete pročitati u pdf formatu na sljedećem linku: Fra Petar Sesar (1895.-1945.)

    Mr.sc. Drago Martinović