• Sklon vrimenu svakom u nesklono vrime
    ne vraćaj se, imenjače, iz naše Priče
    bolje ti Oluja, u Sahari potop.
    Ne javljaj se nimoj gluhači što viče
    crvenoj krmači što ždere svoj okot.
    Sa zida Zidari brišu naše ime.

    Znaj, dok Šimić spava, izdaja ne spava
    izpod svake riči drima sklupčan Garac;
    ne daj im se, bolan, produži mi muku.
    Tvoj je strpljiv narod Isusov magarac
    priko kog se danas bisni konji tuku.
    Što skuplji glavari, jeftinija glava.

    Ne idi, Radiću, gűdi koja gúdī,
    ne odlazi, Petre, u Novigrad jurve
    ne daj nas, Stipane, Fatihu na pladnju.
    Mužkare su to, istospolci i kurve
    oštri berači što priespavaše sadnju.
    Za vas Sudac moli, al sudija sudi.

    Danas Gospin kip je krvlju proplakao
    mrtvi će nam opet ostati bez glave.
    Al sotonskoj svići doć će zora kraja:
    mi gorimo dok se prvi pivci jave
    i razprše kurve iz zemaljskog raja.
    Osuđeni na raj prođu kroz pakao.


    Ante Kraljević

  • Zadnji komentari

    Puntar2.0

    http://www.youtube.com/watch?v=2hkpJAgZE8c Idi na posljednju poruku

    Operacija Lipanjske zore

    Puntar2.0 on 12-06-2018
  • Zadnji postovi na forumu

    crni bombarder

    Zadnja koja je kritizirala hidzab, pobjegla u Austriju od gradjanske raje. A njihova je.

    Jos je nisu ostavili na miru, takijaju da je postala

    Hercegovačke i duvanjske žene-to nije naš rat

    crni bombarder Danas, 17:18 Idi na posljednju poruku
    Inkvizitor

    Ne virujem da to Sejdi treba niti njega to zanima.

    Nego glavati Anadolac znači pravi viceve na račun Međugorja usred Čitluka.

    Hercegovačke i duvanjske žene-to nije naš rat

    Inkvizitor Danas, 16:55 Idi na posljednju poruku
    Puntar2.0

    Dobila otkaz dok izraelska ministrica pravosudja tvrdi da Izrael mora ostati etnicki zidovski, makar po cijenu da se krse ljudska prava.
    Toliko.

    Diplomacija Republike Hrvatske-bilanca

    Puntar2.0 Danas, 16:52 Idi na posljednju poruku
    crni bombarder

    Mozda dodju bolja vremena.

    Ali sta kaze Martinica, nisu joj kruh htjeli prodati pa morala u bjezaniju. Zamisljam Martinu u prosjecnoj sarajevskoj

    Hercegovačke i duvanjske žene-to nije naš rat

    crni bombarder Danas, 16:47 Idi na posljednju poruku
    Inkvizitor

    Bome smo postali otirač za noge Turcima i Srbima. A tko bi to rekao 90- tih.

    Hercegovačke i duvanjske žene-to nije naš rat

    Inkvizitor Danas, 16:40 Idi na posljednju poruku
  • Zadnje teme na forumu

    Grunf

    Film General u kinima

    Začetnik teme: Grunf

    Počel se prikazivati General od Vrdoljaka u kinima, o životu Ante Gotovine. Izašel je i foršpan, izgleda dobro:



    Jeste pogledali,

    08-08-2019, 12:35 od Inkvizitor Idi na posljednju poruku
    Grunf

    Festivali kulturnog Marksizma u Hrvatskoj

    Začetnik teme: Grunf

    https://narod.hr/kultura/video-kontr...ze-surogatstvo

    30-07-2019, 13:17 od crni bombarder Idi na posljednju poruku
    Inkvizitor

    Pojmovi i poštapalice koji su nam "ukradeni"

    Začetnik teme: Inkvizitor

    Bez lažne skromnosti navešću nekoliko pojmova kojima sam autor a koji su ušli u politički i medijski rječnik pa i s ovog

    25-07-2019, 16:55 od skater Idi na posljednju poruku
    Yaya

    Fenomen 22. lipnja

    Začetnik teme: Yaya

    Otvaram ovu temu potaknuta čestim, ne baš uljudnim raspravama koje su se zadnjih godina vodile na političkoj sceni, doduše prije svega

    23-06-2019, 16:56 od skater Idi na posljednju poruku
    st.anger

    Europa 2019/20

    Začetnik teme: st.anger

    LIGA PRVAKA:

    Prvo pretkolo (zdrijeb: 18.06.2019):
    prva tekma: 09–10.07.2019 / druga tekma: 16-17.07.2019


    Drugo pretkolo

    17-08-2019, 22:36 od Zela-Beg Idi na posljednju poruku
  • Povijesna baština: Poštanska markica HP Mostar posvećena Divi Grabovčevoj



    Hrvatska pošta Mostar izdala je prigodnu poštansku marku, žig i omotnicu prvoga dana „Mitovi i flora – Diva Grabovčeva i grab“. Autorica marke je Lana Šator, tiskana je u tiskari Zrinski u Čakovcu u bloku od jedne marke. Nominalna vrijednost marke je 3,00 KM i u poštanskom prometu koristi se od 22. svibnja 2012. godine, javlja Bljesak.info.

    Narodna predaja kaže da je na Kedžari, na obroncima planine Vran, pokopana mučenica Diva Grabovčeva, djevojka iz hrvatskog naroda, katoličke vjere, koja je živjela u vrijeme turske vladavine. Divino prezime Grabovac nastalo je po bjelogoričnom drvetu grab (Carpinus betulus) koje raste na prostoru Hercegovine i koje asocira na jačinu i žilavost.

    U narodu ovoga kraja uvijek se govorilo da na tom prostoru ne može ništa opstati osim zmije i graba, odnosno da to područje naseljavaju snažni ljudi kojima za život ne treba mnogo.

    U lijepu Ramkinju zaljubio se mladi Tahir-beg Kopčić iz Kupresa i htio je uzeti za ženu. Diva ga je odbila, a obitelj ju je, bojeći se osvete mladoga bega, pokušala skriti i poslala ju u planinu Vran sa stadom ovaca na ispašu. Tahir-beg Kopčić ipak je pronašao Divu i kad ga je ponovno odbila ubio ju je.Od tada pa do danas na njen grob dolazi mnoštvo hodočasnika koji joj iskazuju počast.

    Dr. Ćirlo Truhelka, arheolog i povjesničar umjetnosti, objavio je knjigu o Divi i njenom grobu.

    Početkom 20. stoljeća u Franjevački samostan na Šćitu pozvali su ga franjevci kao stručnjaka - arheologa da ocijeni i ispita grob. Pronašao je da je ondje pokopana djevojka od 16 ili 17 godina, čija je lubanja pravilna iz čega arheolog zaključuje da je bila izvanredne ljepote i nježnosti.

    Ćiro Truhelka tvrdi da mu je detalje o djevojci i njezinoj pogibiji ispričao Arslanaga Zukić, prijatelj i kum obitelji Grabovac, koji je osvetio Divinu smrt ubivši Tahir-bega Kopčića.

    O Divi Grabovčevoj pisao je i Ivan Aralica a ista tema obrađena je u poznatom glazbenom uratku Marka Perkovića Tompsona. (M.M.)

    HrSvijet.net
    Komentara 1 Komentar
    1. galija avatar
      Moj sinko, kako su meni moji pričali, legenda nije, već istina, živa
      istina. Ja ti mogu ispričat ako oćeš. E vako ti je to bilo. Živila ti u
      Varvari lipa cura, ma šta lipa, lipše nije bilo. Eto tako lipa da su svi
      momci oblićali oko nje. Oblićali oni, ali džaba. A Diva se zvala, to znaš.
      Zagledo ti se u nju i turski beg. Znaš, Turci su ti onda bili ovde. (Ne znam
      ti ja, sinko, kako mu je bilo ime. Znaš kako ti je, dušo moja, godine idu, a
      od ove dobi čovik ne postaje pametniji. Nego, opet ja ode od naše priče).
      Pa, zagledo ti se u nju beg, i vidi, draga, oće da je ženi. Diš ženit,
      jadna ti majka, di će katolička cura za Turčina. Ali on oće pa oće.
      Pripala se jadna Diva, pripala se jadna, ne zna šta bi. Moli ćaću da je ne
      da, a jadni ćaća ne zna šta bi, ko ni ona. Tako ti našu Divu snaje nevolja.
      A imo ti Luka, tako je bilo ime Divinom ćaći, nekog kuma Turčina. On ti
      se zvao Arslanaga. Je bio Turčin, ali pošten čovik. Nego, kaže ti on
      našem Luki da on njemu dadne svoju Divu, pa će je on sakrit. Tako Luka
      i uradi, a ovaj ti je popadne i odvede u Vran.
      Čuvala ti Diva gori ovce kumove i mislilo jadno dite da je pobigla
      begu. Ali zli duša ima svagdi, pa tako, i u planini. Vidili ti Divu drugi
      seljaci, Turci kažu i znaš kako je i svak bi volio sebi neg drugome, pa
      poletili begu ne će li dobit štogod od njega. Jesu li dobili, ne znam!
      Ali tako ti je beg znao di je sada Diva, i put pod noge pa u Vran, na
      Kedžaru. Našo je kako čuva ovce. Jadna Diva kad ga ugleda biž, ali beg
      brži. Stigne je ufatit, a jadno dite se brani, ali džaba. Beg oće pa oće.
      Mlati Diva i rukama i nogama da se ubrani. Kad joj više ništa nije mogo,
      beg izvadi nož i s njim u Divu. Ona jadno dite, ali srićom čista i
      neiskvarena.
      Kad je vidio šta je uradio, beg put pod noge. Biž! Kad je stigo kum
      Arslanaga, već je bilo kasno. Diva umrla. Prosvitli ga Bog da zna kako je
      zlo zlo, pa ko god ga napravio, Turčin ili Vlah. I krene ti kum za begom i
      ufati ga, fala Bogu. Probode kum njega baš ko on jadno dite. I et to ti je
      priča o našoj Divi, diki cile Rame. I da je bogdo svaka cura taka. E!
      Pokopali Divu di je i umrla, na Kedžari. Eee, kažu, nikad veće žalosti nisi
      vidio u Rami. A šta ćeš! Fala Bogu, pametno čeljade, pa rađe u smrt
      nego Turčinu. Od tad ti mlade cure iđu gori na zavit, da i Bog pomogne da budu ko ona. E, dao Bog, dao Bog! Kod nas se priča da je bila od ovi
      naši Grbavaca iz Šlimca, ali tko će ti znati


      pronašla sam ovo narodski prepričano i meni zanimljivo