• Federalne vlasti dvije godine blokiraju gradnju koridora Vc

    Privitak 329

    Autocesta na koridoru Vc žrtva je političkih igara i krajnje nestručnih manipulacija dijela sarajevske politike. Blokada izgradnje većeg dijela autoceste rezultat je ukupne politike koja se provodi u Federaciji, a cilj joj je dalje financijski oslabiti hrvatska područja u ovome entitetu. Resorni ministar prometa i veza Rudo Vidović smatra da je vrijeme za stručnu i argumentiranu raspravu.

    Koje su nadležnosti i uloga Ministarstva komunikacija i prometa BiH u pripremi za realiziranje autoceste na koridoru Vc?

    Autocesta na koridoru Vc je zasigurno najveći projekt prometne infrastrukture u BiH i jedan od najvažnijih u Jugoistočnoj Europi. Dužina autoceste kroz BiH od Svilaja do Bijače je 336 kilometara, od čega na Republiku Srpsku otpada 46 kilometara. Ovdje treba jasno kazati da je nadležnost nad pripremama za realiziranje ovog strateški najvećeg projekta zajednička i pojedinačna. Ministarstvo komunikacija i prometa, svoj temelj za poduzimanje aktivnosti na realiziranju Projekta “Autocesta na koridoru Vc” zasnovalo je u aktima najviših državnih tijela vlasti u Bosni i Hercegovini - Predsjedništva, Parlamentarne skupštine i Vijeća ministara. Važno je naglasiti da je projekt 7. ožujka 2006. godine Parlamentarna skupština BiH proglasila projektom od strateškog interesa za cijeli prostor Bosne i Hercegovine. Također, Predsjedništvo BiH svojim aktima naložilo je Vijeću ministara BiH da poduzme i ubrza sve aktivnosti na projektu. Uvažavajući nadležnosti Ministarstva komunikacija i prometa utvrđene člankom 10. Zakona o ministarstvima i drugim tijelima uprave Bosne i Hercegovine (nadležnost za međunarodni i međuentitetski promet i infrastrukturu), nositelj aktivnosti na realiziranju Projekta je ovo ministarstvo. Nesumnjivo, riječ je o međunarodnom projektu, s obzirom na to da se radi o autocesti na Paneuropskom koridoru Vc: Budimpešta-Osijek-Sarajevo-Ploče koji je utvrđen još u lipnju 1997. godine u Helsinkiju, kada su otvorene mogućnosti za ozbiljne pripreme za realiziranje ovog projekta. Nakon konstituiranja, Ministarstvo komunikacija i prometa je početkom 2003. godine poduzelo niz aktivnosti kako u međunarodnim tako i u nadležnim institucijama u BiH na pripremama za izgradnju autoceste. Predsjedništvo, Parlamentarna skupština i Vijeće ministara BiH od 2003. godine pa nadalje donijeli su više zaključaka i odluka koje se odnose na stvaranje uvjeta za izgradnju autoceste. Najmanje jedanput godišnje, Vijeće ministara i Parlamentarna skupština BiH razmatrali su izvješća o aktivnostima na realizaciji ovog projekta.

    NE PROPUSTITE
    Što mislite zbog čega još nemamo formirano novo Vijeće ministara?

    Jednogodišnje razdoblje u BiH nakon izbora obilježila je napetost i povremene ozbiljnije komplikacije u odnosima triju naroda i dominantnih političkih struktura. I mislim da zbog toga nemamo formirano novo Vijeće ministara. Ja sam više nego iznenađen kada sam čuo da SDP-SDA traže tri bošnjačke, jednu poziciju iz reda Hrvata i jednu iz reda ostalih u Vijeću ministara, što je upravo polovica od ukupno deset pozicija u Vijeću. To govori o dvije stvari. Ako dvije stranke koje predstavljaju većinu Bošnjaka, ne mogu prihvatiti činjenicu da stranke Srba i Hrvata ne mogu imati više od pet mjesta u Vijeću ministara, onda to govori o jednom dubokom nepovjerenju partnera s kojima se mora graditi BiH. S druge strane, može se iščitati i želja za dominacijom. Ni jedno ni drugo nije dobro iz mnogo razloga, u najmanju ruku što to nije ni moguće.

    Tko je krivac za zastoj?

    Krivi su oni koji ne uvažavaju realnost i duh BiH u kojoj žive tri konstitutivna naroda i birači koji biraju svoje predstavnike u vlasti. Dakle, na izborima su birači izabrali predstavnike svoga naroda, konkretno hrvatski birači su povjerenje u više od 90% dali bloku HDZ BiH-HDZ 1990, i svako drugo rješenje nema legitimitet i gura BiH u političku nestabilnost. Ipak, ja sam uvjeren u to da će predstavnici ovih blokova koji pregovaraju u konačnici kreirati Vijeće ministara jer je to jedino moguće.

    Mogu li Hrvati pristati na manje od ovoga što su sada dobili?

    Naravno da ne mogu, jer smatram da BiH može postati samoodrživa i da ima smisla samo kao država triju ravnopravnih ustavnih naroda, u kojoj će biti jamčena građanska prava svim njenim građanima, kako pripadnicima priznatih manjina, tako i svim ostalim građanima. Zato je potreban ustavni preustroj i novi izborni zakon, jer Hrvati ne mogu prihvatiti manje od ovoga što su do sada dobili budući da bi to vodilo u potpuno dekonstituiranje hrvatskog naroda.

    Što mislite o preustroju Federacije iz kuta srednje Bosne?

    Definitivno je nužan ustavni preustroj Federacije jer je svima jasno da BiH klizi prema labavoj konfederaciji dvaju entiteta, jednoga pod srpskom, a drugoga pod bošnjačkom dominacijom, što u konačnici ne može voditi do stabilnosti države niti njezina normalnog razvoja. No, na osnovi posljednjih događaja u Federaciji se može zaključiti da dio bošnjačke politike pokušava od Federacije stvoriti entitet pod bošnjačkom dominacijom. Ustav BiH je nekoherentan i već više od petnaest godina se pokazuje kao limitirajući faktor, zbog čega BiH nije ni funkcionalna niti politički stabilna. Razlog je taj što je on koncipiran na način da su jednostavno dva ratna entiteta – jedan u Palama 1992., a drugi u Washingtonu 1994. - u Dejtonu jednostavno slijepljena u jedan asimetričan i nekoherentan kompozit, s tim da je Federacija ustavno podijeljena na deset županija tada s dvije s posebnim režimom paritetnog upravljanja. Isto tako, dio bošnjačke politike zagovara takozvani građanski koncept, koji podrazumijeva da je građanin nositelj suvereniteta, što bi u ovom trenutku, s obzirom na stupanj demokratskog razvoja, danas značilo dominaciju većine konkretno u ŽSB nakon ukidanja pariteta, u entitetima, a sutra u čitavoj državi. Zato, mi iz središnje Bosne predlažemo i podržavamo rješenja za moguću BiH u kojoj će sva tri naroda imati jednak utjecaj u procesu izbora svojih legitimnih predstavnika i u odlučivanju na svim razinama čije se odluke odnose na ravnopravnost naroda i građana. Dakle, iz kuta središnje Bosne je prihvatljiv onaj preustroj koji odražava paritet i jednakopravnost bez dominacije.
    Koje su aktivnosti urađene na provedbi projekta autoceste na koridoru Vc i tko je zadužen za operacionalizaciju?

    U razdoblju od listopada 2004. do prosinca 2006. godine urađena je opsežna i složena plansko-studijska dokumentacija, čime je završen set od šest ugovora za izradu iste koju čine: Tehnička studija, Podloga za prostorno-plansku dokumentaciju, Idejno rješenje, Studija utjecaja na okoliš, Idejni projekt, Prometna studija, Prethodna studija izvodljivosti i Studija izvodljivosti. Studijama je predviđeno da se projekt realizira putem vlastitih sredstava BiH, kredita međunarodnih financijskih institucija, kao i putem dodjele koncesije, kroz model javno-privatnog partnerstva (JPP). S tim u svezi je i Vijeće ministara BiH na 114. sjednici, održanoj 3. travnja 2006. godine donijelo odluku kojom se Ministarstvo komunikacija i prometa BiH određuje za koncedenta. Vijeće ministara BiH dalo je suglasnost ovom ministarstvu, na temelju dodjele koncesije, da objavi prethodnu obavijest o namjeri izgradnje autoceste na koridoru Vc, naglašavam, kao poziv za izražavanje interesa. Dana 15. svibnja 2007. godine potpisan je Protokol o suradnji između Ministarstva komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine i Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka Republike Hrvatske. Na temelju izrađene studijske i projektne dokumentacije usuglašene su kontaktne točke na cestovnim koridorima i elaborati kontaktnih točaka kao sastavni dio protokola.

    U BiH, čini se, samo zna sjeverni i južni spoj, sve ostalo je ovisno o politici?!

    Usuglašene su točke:

    - sjeverna kontaktna točka na rijeci Savi kod Svilaja i

    - južna kontaktna točka na lokaciji Bijača.

    Također, nakon potpisivanja protokola pokrenuta je procedura usuglašavanja dva sporazuma između Vlade RH i Vijeća ministara BiH: Sporazum o izgradnji mosta preko rijeke Save kod Svilaja koji je potpisan 1. prosinca 2010., a ratificiran i objavljen u Službenom glasniku BiH 14. listopada 2011. godine, dok je Sporazum o izgradnji južnih graničnih dionica autoceste na koridoru Vc potpisan 3. studenoga 2011. godine, čija je ratifikacija u tijeku. Ministarstvo komunikacija i prometa BiH je 14.01.2008. godine osnovalo Jedinicu za provedbu projekta ‘’Autoceste na koridoru Vc’’ (Službeni glasnik BiH“ broj 11/08). Jedinica je zadužena za provedbu svih aktivnosti na izradi dokumentacije i pripremi osiguranja financijskih sredstava za izgradnju putem kredita, koncesivnog ulaganja i kombiniranog modela financiranja. Isto tako, Ministarstvo je 7. prosinca 2007. godine potpisalo ugovor za izradu glavnih projekata za 130 kilometara autoceste na koridoru Vc, i to za one dionice koje su, prema Studiji izvodljivosti, predviđene za gradnju u razdoblju od 2009. do 2012. godine. Financiranje izgradnje iz navedene dokumentacije osigurano je od strane Vijeća ministara BiH, točnije iz sredstava GSM licencija. Izbor konzultanata i projektanata izvršen je po proceduri međunarodnog javnog natječaja, sukladno Zakonu o javnim nabavama BiH, te naputcima i standardima dokumenata Svjetske banke, EBRD-a i EIB-a. Dakle, Ministarstvo komunikacija i prometa BiH je 7. prosinca 2007. i 11. siječnja 2008. godine potpisalo sedam ugovora za izradu glavnih projekata autoceste na koridoru Vc za prioritetne dionice po Studiji izvodljivosti, ukupne dužine 130 kilometara, od Svilaja do Vukosavlja (projekt završen 28. 12. 2010. godine), Vukosavlje-Johovac (projekt završen 30. 3. 2011. godine), Johovac-Doboj (projekt završen 30. 11. 2010. godine), Drivuša-Gračanica (projekt završen 5. 11. 2011. godine), Mostar sjever-Mostar jug (projekt završen 30. 9. 2010. godine), Mostar jug-Počitelj (projekt završen 30. 9. 2010. godine) i Počitelj- Bijača (projekt završen 28. 12. 2010. godine). Ti projekti su ugovoreni i plaćeni u iznosu od 35.138.376,25 KM. Svi projekti su predati JP Autoceste FBiH, koji je investitor u FBiH. Kao što se vidi urađen je i glavni projekt autoceste kroz Republiku Srpsku.

    Iz kojih sredstava će se financirati izgradnja odabranih dionica?

    Ministarstvo komunikacija i prometa izvršilo je više prezentacija Projekta međunarodnim organizacijama i financijskim institucijama, te izaslanstvima više zemalja i korporacija. Posebno je značajna prezentacija održana 15. 3.2007. godine u Bruxellesu, kada su Europska komisija, Svjetska banka, Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i Europska investicijska banka (EIB) izrazili snažnu potporu nastavku svih aktivnosti na izgradnji projekta. Vijeće ministara BiH imalo je vodeću ulogu u pripremi donošenja Zakona o trošarinama, po kojem je u svrhu razvitka mreže autocesta u BiH od 1. 7. 2009. godine počela naplata naknade od 0,10 KM od svake litre prodanog goriva na poseban račun Uprave za neizravno oporezivanje. Ovdje je, isto tako, potrebno istaknuti da su pregovori s EBRD-om i EIB-om rezultirali kreditnim aranžmanima, i to: s EBRD-om u iznosu od 180 milijuna eura i sa EIB-om u iznosu od 300 milijuna eura. Krediti se odnose na dionice Kakanj – Drivuša, 16,0 kilometara, Vlakovo – Tarčin, 19,0 kilometara, Svilaj – Odžak 11 kilometara, Počitelj-južna granica (Bijača), 21 kilometar. Ugovorima s EBRD-om i EIB-om je definirano da se uradi istodobna i ravnomjerna izgradnja sve 4 dionice na jednak način i omogući da se projekt svih kreditnih dionica autoceste završi do 31. 12. 2012. godine. Također, tim ugovorima je definiran osnutak Projektnog odbora koji je zadužen da prati, nadgleda i pospješuje realiziranje ovih ugovora, ali i ukupnog projekta izgradnje autoceste na koridoru Vc za dionice koje prolaze kroz Federaciju BiH.

    Izmišljaju li se problemi oko realizacije izgradnje dionica i time dinamike u realiziranju kredita?

    Napominjem da se realiziranje izgradnje dionica i kreditnih aranžmana odvijalo ugovornom dinamikom, sve do nastajanja slučajeva „Počitelja“, „Blagaja“, „Bijelog polja“ itd., zbog čega smo i danas ovdje gdje jesmo. Zapravo problemi „sporne lokacije trase kod Blagaja, a time i spojne ceste na čvor Mostar-jug, kao i položaj kod mosta Počitelja protežu se već pune 2 godine, zahtjevima lokalne zajednice Počitelj i Blagaja za izmjenu i usvojenog Idejnog projekta i izrađenih Glavnih projekata (Mostar jug-Počitelj i Počitelj-Bijača). I ovom prigodom podsjetit ću na zaključak Doma

    naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine: “Zadužuje se Vijeće ministara i Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine i Projektni odbor za nadzor realizacije projekta autoceste na koridoru Vc, da u suradnji s federalnim institucijama riješi spornu problematiku, kako bi se projekt nesmetano nastavio.” Tragom tog zaključka, Ministarstvo komunikacija i prometa BiH pripremilo je Informaciju o rješavanju pitanja spornih dijelova autoceste na koridoru Vc, sa zaključcima, koje je Vijeće ministara u cijelosti usvojilo i pojačalo sa zaključkom da se zadužuje MKP BiH i Ministarstvo financija i trezora BiH da osiguraju da se u potpunosti ispoštuju odredbe iz ugovora s EBRD-eom i EIB-om i zaključcima Projektnog odbora u pogledu definiranih dionica i istovremene i ravnomjerne izgradnje sve četiri dionice kako se u suprotnom ne bi dovelo u pitanje realiziranje ukupnih kreditnih aranžmana. Isto tako, 7. 6. 2011. godine Ministarstvo komunikacija i prometa BiH je o spornim pitanjima trase kod Počitelja i Blagaja dostavilo informaciju Predsjedništvu Federacije BiH, Vladi Federacije BiH i predsjedateljima Doma naroda i Zastupničkog doma FBiH. Ministarstvo komunikacija i prometa BiH i na ovaj način inzistira u federalnim institucijama na sagledavanju i pravodobnom rješavanju problema koji su prisutni i ne rješavaju se već pune dvije godine.

    I Komisija za promet i komunikacije Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH je 5. listopada 2011. godine organizirala javnu raspravu o temi “Projekt autoceste na koridoru Vc – intenziviranje realizacije planiranih aktivnosti”.

    I zaključci te komisije su u suglasnosti sa zaključcima Vijeća ministara BiH i traže od Vlade Federacije BiH i Odbora za nadzor realizacije projekta “Autocesta na koridoru Vc” aktivnosti na rješavanju otvorenih pitanja vezano za izgradnju Autoceste na koridoru Vc. I Projektni odbor za nadgledanje projekta, koji je definiran ugovorom o zajmu s EBRD-om, na svojoj sjednici održanoj 19. listopada 2011. godine, raspravljajući o informaciji koja se odnosi na dionicu Počitelj-Bijača, usvaja zaključak: “Potrebno je da se Vlada FBiH precizno odredi o problemima lokacije mosta kod Počitelja i trase kod Blagaja, kao i o dionicama realizacije sve četiri dionice koje su ugovorene s EBRD-om EIB-om.” S ciljem prevladavanja pobrojanih problema potrebno je organizirati raspravu u Mostaru sa predstavnicima svih institucija na ekspertnoj razini koje sudjeluju na realizaciji ovoga projekta od općinske do državne razine.

    Što je učinjeno na otklanjanju zastoja i realizaciji navedenih zaključaka?

    Ministarstvo komunikacija i prometa BiH je sukladno gore navedenim zaključcima poduzelo sve aktivnosti na otklanjanju zastoja. Tragom toga smo uzeli aktivno sudjelovanje na javnim raspravama o temi “Nacrt prostornog plana područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju BiH - autocesta na Koridoru Vc”, koje je organiziralo Ministarstvo za prostorno uređenje FBiH.

    Nažalost, Ministarstvo prostornog uređenja Federacije BiH nije organiziralo skup stručnjaka i ovlaštenih predstavnika grada Mostara, HN županije i projektanata sukladno zaključku Projektnoga odbora. Isto tako, s ciljem otklanjanja zastoja aktivno smo sudjelovali na sastanku koje su organizirali predstavnici Europske komisije na čelu sa specijalnim predstavnikom EU-a veleposlanikom Peterom Sorensenom.

    Na tom sastanku su izneseni različiti stavovi po pitanju problematičnih dionica na južnim dijelovima trase autoceste na koridoru Vc te je zaključeno da će „otvorena pitanja koja se tiču dionice ceste južno od Mostara biti razriješena u duhu suradnje i konsezusa zasnovanog na onom rješenju koje je u tehničkom smislu najpovoljnije“. Jedan od zaključaka sa tog sastanka jeste da će se uspostaviti specijalna radna skupina o koridoru Vc, sastavljena od svih ključnih aktera u ovom procesu, koji će definirati mandat i aktivnosti na realiziranju ukupnog projekta izgradnje autoceste na koridoru Vc.

    Ali čini se da su promjene idejnog i glavnih projekata zaista velike?!

    Ministarstvo za prostorno uređenje Federacije BiH ovim predloženim izmjenama idejnog projekta na autocesti od Konjica do Južne granice (Bijača) ima namjeru mijenjati preko 60 posto postojećeg idejnog projekta. Propisi i struka nalažu da je bilo potrebno uraditi prethodna istraživanju i stručne podloge istog nivoa da bi se mogla uraditi kvalitetna usporedba i tek na osnovi toga eventualno mijenjati idejni projekat.

    Zoran Krešić i Večernji List