PDA

Pogledaj Full Version : Gospodarska kretanja



caporegime
24-12-2010, 12:10
http://www.vecernji.hr/vijesti/u-trecem-tromjesecju-promet-turizmu-iznosio-8-2-milijarde-kuna-clanak-231720

vrlo zanimljivo.
prošle godine smo svjedočili upravo oduševljenom, skoro pred svršavanje, najavljivanju propasti turističke sezone i konačnom krahu gospodarstva kao naravnom jedino i ničije više, krivice aktualne vlasti.
u tome su prednjačili novinari eph grupe kao i lijevoanarhodebilnih portala al a index čiji su ekonomski "experti" uživali u najavama loših rezultata turističke sezone s naglaskom na krivnju (kao i u svemu drugome) hdz-ove vlasti.
prošlogodišnji porast broja turista kao optimističke brojke predmetni poluobrazovani novinarčići ću pokušali relativizirati zlogukim likovanjem kako veći broj turista ne znači i veću potrošnju te nastavili s bombardiranjem lošim brojkama koje bi trebale značiti konačni slom hrvatskog ugostiteljstva.

poučeni porastom broja gostiju prošle godine, sveznajuća piskarala slabe pameti i noskog obrazovanja, nisu se toliko osvrtali na brojke ljudi jer je bilo očihgledno da nam blagi rast slijedi i ove godine ali su se svim slilama bacili na svakodnevno inzistiranje na nikakvoj potrošnji i u novčanom smislu, podbačaju sezone.

predmetni članak pokazuje upravo suprotno (jasno, ukoliko su podaci istiniti), da je hrvatski turizam i u novčanom smislu, ugostiteljskoj potrošnji napravio pomak gore što i nije neki velik pomak ali u vrijeme krize, hvale vrijedan.

ipak, moje glavno razmišljanje i pitanje glasi; dokle ide nečija destuktivnost da u vidu borbe protiv svojim mrskih političkih protivnika zazivaju propast i neumorno filaju javnost zlogukim prognozama i neosnovanim analizama?
imaju li srama pokriti se po glavi i šutjeti ili ćemo dosadašnje "experte" za piskaranje i spavanje do podne imati prilike gledati i dalje kako nam besramno pametuju i uvjeravaju u nešto što se vidljivo kojsi sa zdravom logikom?

caporegime
04-01-2011, 14:17
http://www.vecernji.hr/biznis/gradi-se-rijecki-suhi-dok-250-milijuna-dugom-selu-clanak-234557

lijepe vijesti. nadajmo se što više ovakvih.

Inkvizitor
04-01-2011, 15:50
mene npr zanima jesu li to stavrno tolika ulaganja. jer masu puta se ima pročitati ulaganje od 200 mil eura. ulaganja od 100 miliona eura.

mislim to su veliki novci za malu zemlju..to mora dati zamah privredi..koliko se ja ali totalno laički u to kužim..

caporegime
04-01-2011, 16:08
teško da netko iskrca sve u komadu.
a dio se odnosi na ulaganja materijala ili kupnju materijala koji se opet dovozi iz vana.
šta znači npr. uuložiti u hotel 50 mil. eura kad od toga 30 mil. otpadne na uvoz namještaja.
tako da se i tu pogubi dosta toga.
inače, uvijek sam tvrdio da je prometni pravac i položaj koji hrvatska ima strateški, toliko da bi tu mogli sugurno bar 2-3- puta novca zarađivati.
davno sam govorio da bi trebalo ako treba koreancima, japancima ili kinezima, dat džaba prostor nek iskoriste luke, željeznice i riječni promet za distribuciju svoje robe po europi.
i to se skoro dogodilo.
a znaš đe je zapelo?
neki naši pametnjakovići su dali do znanj ada bi za takav projek bilo korisnoi malo zavući ruku u džep pa na brzinu dio sadržaja tog džepa preliti u džep našeg pametnjakovića.
koliko je tu prilika propušetno zbog takvih pametnjakovića, muka mi je i razmišljati.

caporegime
05-01-2011, 09:32
http://www.vecernji.hr/vijesti/napokon-zavrsila-recesija-ocekuje-se-rast-bdp-a-2-posto-clanak-235542
iako ovo nije posljedica neke proračunate politike nego više povlačenja za sobom hrvatske kao balvana na vodi uslijed europskog oporavka, ipak ljepše za čuti nego dosadašnje vijesti o padu, minusima, propadanju....

Graničar Jozo
05-01-2011, 10:54
al opet je sve to trgovina.

Graničar Jozo
05-01-2011, 10:57
i nadodao bih samo još nešto. ove izjave su najveće floskule koje postoje i od kojih mi se moja profesija gadi. naučiš par makroekonomskih fraza i ponavljaš kao papagaj. nitko od njih ne daje nikakav recept, osim onog prof. kukića, al i on je jedno 10-ak godina zakasnio. zanima me tko će dati nešto originalno od njih. jebiga, i ja bi mogao sa par fraza vrtit medije oko malog prsta.

caporegime
05-01-2011, 11:15
misliš li na možda na slavka kuLića?
i taj priča katastrofe same.
misli d a je nasposobniji um za ekonomiju trenutno škegro kakav god bio.
realan je i sposoban.

zaba1111
05-01-2011, 11:41
Meni najviše čudi ponašanje tih ekonomskih analitičara koji nisu u stanju predvidjeti ništa bar godinu dvi unaprijed, da ne govorim 5-10, dok su bili drugi gospodarski trendovi, oni su pričali potpuno druge priče, mislim ako nisu u stanju prepoznati globalna gospodarska kretanja prije nego što to bude na dnevniku ili bar predpostaviti što će biti ako se ekonomski trend nastavi, onda ne služe ničemu. Zaduživanje i rasprodaja se događaju 10 godina i posljedice toga nitko nije unaprijed vidio, oni su još prodavali drugu priču, da je nužna privaizacija, država je najlošiji gospodar, hr dug nije velik...,
Meni je to kao neekonomistu nejsano, je li to neznanje ili podkupljenost, najvejerovatnije je znanje površno,a a prodali su se trendovima.
S druge strane na forumima se moglo davno i argumentirano pročitati što slijedi u građevinarstvu, cijenama stanova, dionica, posljedicama zaduženosti, nepostajanja strategija...

caporegime
05-01-2011, 12:17
kao što u cilom društvu imamo inflaciju onih koji vole pametovati o onečemu o čemu malo znaju tako i u ekonomiji uglavnom gledamo iste likove koji zahvaljajući vezama s određenim medijima uvijek imaju prilike pojavljivati se na televiziji što i njima samima podiže cijenu a što oni iskorištavaju tako da pišu kolumnhe, neke članke, pojavljuju se na seminarima (što im je plaćeno)....
ppogledaj kakvi idioti s novinskih i portalskih strana pametuju o svemu kao kolumnisti pa će ti sve biti jasno.
ova plejada dežurnih ekonomista je samo pokazatelj da u ovom društvu postoji samo forma i fasada a da se sadržaj davno potišten otišao kući spavat.

Graničar Jozo
07-01-2011, 21:20
misliš li na možda na slavka kuLića?
i taj priča katastrofe same.
misli d a je nasposobniji um za ekonomiju trenutno škegro kakav god bio.
realan je i sposoban.

da to je onaj sa ekonomskog fakluteta u zagrebu. slažem s tim da se tu radi o površnom znanju. nastavno osoblje sa ekonomskih fakluteta više voli seminare i "reciklažu znanja" nego znastvene projekte od kojih bi netko imao koristi. zadnji od takvih znalaca je onaj šantić iz splitske banke.

caporegime
07-01-2011, 22:06
ha, pamtim ga iuz teretane u veslačkoj negdje tamo 98, 99.
ko bi rekak okako se probio.
nisma ljubitelj analitičara.
puno pametuju a praksa im je u banani.
narodni seoski ljudi koji su zgrnuli lovui, e to su profesori života.
ne mislim pri tome na one lijanoviće i ostale koji su po političkoj liniji došli do prve akumulacije pa čim nema te političke potpore, varajući i iskorištavajući ljude održavaju vlastitu komociju.
a što ti radip na netu.
pa došo si u zagreb u provod, 9 sati petak navečer......
ajde mi koji smo imali neke obveze pa sretni što ćemo u krevet ali ti..na odmoru.
ja da sam u splitu ne bi se vratio kući bez nekog trofeja

Graničar Jozo
07-01-2011, 22:09
ma malo predaha od điranja. danas samo od 10 do 5 non-stop hodali. moram sjest i odmorit par sati.

trofeja? :)

caporegime
07-01-2011, 22:30
pa ono znaš.....bar probaš.....
šalim se. meni je ionako odzvonilo što se tiče žena.:006

caporegime
09-01-2011, 22:04
http://www.vecernji.hr/biznis/izvoz-veci-16-6-posto-11-mjeseci-2010-odnosu-2009-godinu-clanak-236725

prije sam mišljenja da je hrvatsko gospodarstvo poput balvana nasukanog na obalu.
pod utjecajem plime gospodarskog oporavka europe i taj balvan se pomalo pokreće ali sve je to pasivno.

caporegime
11-01-2011, 20:34
http://www.vecernji.hr/vijesti/nagli-rast-hrana-svjetskom-trzistu-skuplja-nego-ikada-clanak-237995

e da su naši još odavno shvatili kako je proizvodnja hrane strateška grana i da je poticanje i razvoj proizvodnje za izvoz puno vrijednije od kokošarenja sa uvoznim lobijima......
ali za to je potrebna i državotvorna svijest koju očito ova generacija nema.

caporegime
12-01-2011, 13:40
http://www.vecernji.ba/vijesti/igh-dobio-posao-projektiranja-dionice-koridira-vc-bih-clanak-238254

građevinari su davno trebali shvatiti da nema prevelikog prosperiteta od građenja objekata u koje ulaže država.
građevina ne može biti pokretač gospodarskog zamaha nego se tek hvata ua zahuktali promet i daje svoju nadogradnju.
hrvatska je oduvijek imala dobre građevinare pa je izlazak na strana tržišta ne prilika nego nužda i obavezan smjer u djelovanju.

zaba1111
17-01-2011, 10:53
U protekoj godini Poreska uprava Federacije BiH naplatila je 3,4 milijarde KM prihoda, odnosno 185 miliona KM više nego u 2009. godini. Porasli su prihodi od poreza na dobit (173 miliona KM), kao i poreza na dohodak (209 miliona KM) a snažno je porasla i uplata doprinosa (2,26 milijardi KM).

Na drugoj strani, Uprava za indirektno oporezivanje u protekloj godini prikupila je 4,67 milijardi KM indirektnih poreza, što je za 314 miliona KM više nego u 2009. godini. To praktično znači da su ukupni poreski prihodi (indirektni i direktni porezi) u protekloj godini povećani za blizu 500 miliona KM!
http://www.biznis.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=131675&Itemid=59

zaba1111
17-01-2011, 10:57
Struja je glavni izvozni BiH proizvod .


U prvih 11 mjeseci 2010. godine izvoz BiH dostigao je iznos od 6,48 milijardi KM, što je 28,2 posto više nego u istom razdoblju protekle godine. Na drugoj strani, uvoz je također rastao, ali neuporedivo sporije (9,7 posto) i dostigao je iznos od 12,3 milijarde KM. Po svemu sudeći, prošlogodišnji izvoz zaustavit će se na iznosu od oko 7 milijardi KM, a uvoz na nekih 13 milijardi KM. Godinu ranije, izvoz je bio nepunih 5,6 a uvoz 12,5 milijardi KM.

U protekloj godini došlo je i do značajnih promjena na listi najvećih bh. izvoznika koju je proteklih godina tradicionalno predvodio Aluminijski kombinat Mostar. Aluminij je i dalje ostao u vrhu, no čelnu poziciju na listi izvoznika prvi put nakon rata preuzela je električna energija, čiji je izvoz dostigao rekordan iznos od 436,2 miliona KM, blizu 10 miliona KM više nego godinu ranije.

Izvoz aluminija pao je na drugu poziciju, ali su rezultati u ovom sektoru puno bolji nego u 2009. godini. U prošloj godini izvoz aluminija dostigao je iznos od 390 miliona KM, što je 150 miliona KM više nego u 2009. godini.

Treće mjesto na listi najvećih izvoznika zauzela je automobilska industrija, odnosno proizvodnja autodijelova, čiji je izvoz za godinu dana porastao za 91 milion KM - sa 210 u 2009. godini na 320 u 2010. godini.
http://www.biznis.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=131674&Itemid=59

caporegime
17-01-2011, 11:43
kad vidim ova dva posta.....znači li to da je krenulo na bolje?
brojke naime,tako kažu

caporegime
18-01-2011, 20:19
http://www.vecernji.hr/biznis/un-hrvatski-bdp-2011-raste-1-6-posto-a-2012-godine-2-7-posto-clanak-240896
najava nekog napretka ali sve je to sporo.
prema toj brzini tek ćemo u 2013 dostićii ono što smo imali 2008. godine

Graničar Jozo
18-01-2011, 20:27
ja bih volio da to bude i 2020. samo na dobrim temeljima. ako će se rast BDP-a opet temeljiti na državnoj potrošnji (graditeljstvo) i na financjskom sektoru jao si ga nama.

caporegime
18-01-2011, 20:29
Mislim da neće. barem u početku. ALi naš narod je čudan, čim malo prođe opasnost oni odmah zarone u kredite ponajviše da s malo više šuške u džepu zaborave na gladn godine u kojima su s morali odricati.
i ajmo jovo na novo.
zatvorem krug lošeg raspolaganja s novcem.

Graničar Jozo
10-02-2011, 10:16
Subvencije na kredite, za prvu nekretninu.

http://danas.net.hr/novac/page/2011/02/10/0029006.html?pos=n0

caporegime
10-02-2011, 10:37
http://danas.net.hr/hrvatska/page/2011/02/09/0262006.html

šta je ovo jebemu? prvenstveno obzirom na naslov kojega tekst ne opravdava.
predmetni portal jest politički obojen i pristran ali da će ovoliko ići na način da jedno naslovi a da se to ne vidi u tekstu, najviše govori o onima koji kupuju pamet kod takvih medija

Graničar Jozo
10-02-2011, 10:55
To potkrepljuju podaci o padu industrijske proizvodnje te građevinskog sektora

Zato su možda i krenuli sa subvencioniranjem kredita na prvu nekretninu. Ali pazi, samo na novogradnju. :)

caporegime
10-02-2011, 11:12
pa dobro, na taj način žele pomoći građevinarima, jer iako se radi o privatnicima, nije nikome ugodne da građevinska firma propadne i da dotadašnji radnici izgube posao.
ovo su ionako nenormalne mjere, koje se koriste tek kad je voda i grlo prešla.

Graničar Jozo
10-02-2011, 11:29
upravo to. samo što je kod nas manje više sve naslonjeno na javni sektor. rijetke su firme koje s državom/županijom/općinom nemaju veze.

teško je tu donijeti pametnu odluku. pustiti da sve ode u pm ili spašavati dok se može

Graničar Jozo
11-02-2011, 13:44
Red MMF-a, pa red Svjetske banke

http://hrsvijet.net/index.php?option=com_content&view=article&id=11515:svjetska-banka-hrvatskoj-ne-treba-mmf&catid=5:svijet&Itemid=72

Graničar Jozo
11-02-2011, 13:47
Aluminij dobio novu Upravu

http://www.seebiz.eu/hr/tvrtke/industrija/aluminij-dobio-novu-upravu,105009.html

the outfit
11-02-2011, 16:26
http://www.seebiz.eu/hr/tvrtke/transport/uljanik-dobit-u-2010.-uzletjela-gotovo-30-puta,105049.html

caporegime
11-02-2011, 16:38
dakle, u čemu je stvar.
nije to samo do brodogradnje kao granske industrije.
očito jedni mogu dok drugi šepaju.
je li itko analizirao ili dijagnosticirao probleme, al ne paušalno nego konkretno za svaki škver posebno.

Graničar Jozo
11-02-2011, 18:01
Očito je da se može.

Capo, ima priča čini mi se da se radi o brodotrogiru. imali su ogromne troškove vode i neka firma im je ponudila da sredi stanje sa potrošnjom vode za neku malu cijenu + provizija po kubiku vode. smanjenje potrošnje vode je bilo za oko 30 puta.

caporegime
11-02-2011, 19:13
upoznao sam neke ljude na moru pa neki od njih rade u splitskom škveru.
prema pričama o kakvom se kaubojluku tamo radi dobro da funkcionira uopće.
a što je najžalosnije znaju napraviti kvalitetan brod.

caporegime
15-02-2011, 12:28
http://www.vecernji.hr/biznis/bankari-uvede-li-se-madarski-porez-odlazimo-hrvatske-clanak-252678

Graničar Jozo
15-02-2011, 14:04
Naime, sama činjenica da je bankarski sustav stabilan i profitabilan svojevrsni je znak stabilnosti, tj. znak ulagačima da ulaze u sigurnu zemlju. A ako se drakonskim mjerama, kakve su primijenili Mađari, dovede banke-majke u situaciju da počnu razmišljati o odlasku iz Hrvatske, tada će Lijepa Naša imati puno veći problem od (pre)visokih kamata. Novca uopće neće biti.


A logike banaka. šta je sa štednjom? Koliko je milijardi kuna dano na štednju u hrvatske banke? ja navijam da se strane banke gone u tri p.m. odakle su i došle. kamo sreće da ona inicijativa cantona-e nije urodila plodom. banke treba ucjenjivati podizanjem štednje.

Graničar Jozo
17-02-2011, 16:24
Hrvatska među alternativnim turističkim odredištima Egiptu i Tunisu

http://www.seebiz.eu/hr/tvrtke/turizam/gfk-hrvatska-medu-alternativnim-turistickim-odredistima-egiptu-i-tunisu,105522.html

caporegime
18-02-2011, 11:07
http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/129697/Default.aspx

evo spasitelja B-)

Graničar Jozo
18-02-2011, 11:15
Dobar komentar sa slobodne :)


Bizu ovi Mubaracici iz Egipta na sve strane, pa je jedan i u nas zaluta.


zanimljivo, o dotičnom šeiku na googleu nema ništa, a njegova firma se oglašava priko žutih stranica jer nemaju svoj web.

Inače, ako je vjerovati pisanju onog blentana Margetića čudi me da nije još više ovakvih ulaganja iz islamskih zemalja.

Vepar
18-02-2011, 12:17
Dobar komentar sa slobodne :)





Inače, ako je vjerovati pisanju onog blentana Margetića čudi me da nije još više ovakvih ulaganja iz islamskih zemalja.

Ne smije se surađivati s Arapima, da se slučajno ne zamjerimo EU i Izraelu. :rolleyes:

caporegime
18-02-2011, 12:24
ja se sjećam 2002 godine propalo je 700 000 000 dolara poslova s iranom jer su ameri preporučili hrvatskoj da ne bi trebala poslovati sa sumnjivim režimima.
naravno, odlučni račan i ponosna sdp-ova vlast je...učinila što?
spustila glavu do dna i vjerojatno na koljenima upitala službujućeg poslanika prijenosnika vijesti; "jesu li gumbi ili šlic? da odmah pripremim prste za djelovanje".

Vepar
18-02-2011, 12:25
A oni sami onda uzimaju te poslove za sebe. I Ameri i EU. Slično je bilo i s Libijom.

Inkvizitor
18-02-2011, 13:13
To je i bio slučaj s Libijom. Moguće da je bio i s iranom a je se baš sjećam tog slučaja sa Libijom. Posao su čini mi se preuzeli Francuzi.

caporegime
18-02-2011, 14:01
s iranom 100%. znam jer se sjećam di sam bio i pšta sam radio te godine i povodom te vijesti držao "politička predavanja" na mjestu na kojem se politizirati po zakonu ne smije.

Graničar Jozo
21-02-2011, 12:26
Super vijest. A samo kad se vrati film nekoliko mjeseci unazad i osvrne na žalopojke kako je turizma podbacio.

http://www.seebiz.eu/hr/tvrtke/turizam/turizam-u-2010.-3%2c2%25-vise-gostiju-i-2%2c6%25-vise-nocenja,105781.html

zanimljive će biti i prognoze rasta za ovu godinu (ako nisu do sada napravljene), jer sigurno će hrvatska uzeti dio kolača i afričkom mediteranu.

http://www.seebiz.eu/hr/tvrtke/turizam/gfk-hrvatska-medu-alternativnim-turistickim-odredistima-egiptu-i-tunisu,105522.html

Ali u svemu tome je zabrinjavajuće


Domaći su turisti i prošle godine u Hrvatskoj nastavili bilježiti pad, pa je tako njihovih 1,49 milijuna dolazaka i 5,42 milijuna noćenja za 5,3 i 5,8 posto manje nego u godini prije.

Znači li to pad standarda hrvata?

caporegime
23-02-2011, 14:01
http://www.vecernji.hr/biznis/proracun-se-puni-dobro-kamata-tzv-modelu-a-oko-cetiri-posto-clanak-255757
mic po mic.....
dalićka je i mozak i snaga ali pitanje je koliko i nasposobniji ministatrf može učiniti ako se njegove vizije sukobljavaju s aktualnim političkim viđenjem kako dalje.

caporegime
11-03-2011, 11:56
http://www.vecernji.hr/biznis/todoric-osobno-predao-najbolju-ponudu-23-34-mercatora-clanak-263239
ajd da vidimo i ovo.
pročitah negdje neki članak kako bi veliki tgovački lanci vrlo lako progutali konzum ali mi nije jasno koliko bi to po toj logici trebale biti jeftiniji proizvodi da svi hrle tamo.
kao da već nemamo strane lance.

Ilirk@
11-03-2011, 12:11
http://www.fizzit.net/hr/posao-i-financije/posao-i-financije/1037-rohatinski-dio-rjesenja-ili-dio-problema

caporegime
11-03-2011, 13:31
vrlo zanimljiva analiza. zaslužuje objavu.

Ilirk@
11-03-2011, 13:36
aj ja ću objavit, da se ti ne mučiš

caporegime
11-03-2011, 13:39
aj ja ću objavit, da se ti ne mučiš

kad učiš od najboljih.........uhodaš se u minuti B-)
done!

Ilirk@
11-03-2011, 13:40
vrlo zanimljiva analiza. zaslužuje objavu.

ma ljudi pišu za desetku :)

naučili, godinama po forumima :D

budućnost portala u hrvatskoj su pod
a) neovisnost
b) autorski tekstovi

caporegime
05-04-2011, 09:45
http://www.vecernji.hr/biznis/todoricev-san-slovenci-su-mu-otvorili-vrata-mercatora-clanak-273043

e sad ćemo vidjeti šta će na kraju od svega biti.
agrokor je rastegnut ko žvaka i hoće li uspjeti izdržati tolika ulaganja?

Graničar Jozo
05-04-2011, 10:18
http://www.vecernji.hr/biznis/todoricev-san-slovenci-su-mu-otvorili-vrata-mercatora-clanak-273043

e sad ćemo vidjeti šta će na kraju od svega biti.
agrokor je rastegnut ko žvaka i hoće li uspjeti izdržati tolika ulaganja?

čini mi se da je za ovo potreban jako dobar cash flow. tj, među povezanim firmama ne bi smjelo biti kašnjenja u plaćanju. ostalo se sve da izdržati.

pitanje je kako će se to odraziti na odnos prema dobavljačima, jer agrokor s ovim samo učvršćuje svoju tržišnu poziciju i u stanju je uvjetovati još više nego prije.

caporegime
07-04-2011, 13:53
http://www.vecernji.hr/biznis/izvoz-njemacku-porastao-19-1-posto-a-sloveniju-cak-39-clanak-273634

Graničar Jozo
08-04-2011, 10:41
Šta je u pozadini sukoba Rohatinski-Vidošević?

caporegime
08-04-2011, 10:47
lova i interesi. sumnjam da su ženske.

Graničar Jozo
08-04-2011, 11:25
lova i interesi. sumnjam da su ženske.

:) dobra ova sa ženama

jasno mi je da su lova i interesi, nego što baš sada? jeli netko pretendira na mjesto predsjendika HGK-a ili netko iz nadanove ekipe pretendira na mjesto guvernera. u tom smislu nešto.

Graničar Jozo
13-04-2011, 10:42
Evo nešto na temu ovog sukoba vidošević-EPH (ili šta već)

http://hrsvijet.net/index.php?option=com_content&view=article&id=13093:mediji-banketodori-i-tedesci-kanjavaju-vidoevia-&catid=1:politika&Itemid=9

Vepar
26-04-2011, 15:39
:) dobra ova sa ženama

jasno mi je da su lova i interesi, nego što baš sada? jeli netko pretendira na mjesto predsjendika HGK-a ili netko iz nadanove ekipe pretendira na mjesto guvernera. u tom smislu nešto.

Iako ne volim tog Vidoševića i smatram da bi se već jednom trebao maknuti sa čela HGK, ovakav plan njegovog smjenjivanja zbog privatnih interesa tajkuna i uvozničkog lobija ne mogu nikako podržati (iako je moguće da je i on kao predsjednik Komore činio slično, tj. pogodovao firmi na čelu čije uprave se nalazi). A najgore od svega je da je u to upetljan Guverner središnje banke. Banana država.

caporegime
17-05-2011, 13:44
http://www.vecernji.hr/vijesti/varazdin-bolji-zagreba-istre-clanak-288331

ne znam zašto ali je činjenica da je najbolja poslovna klima u sjeverozapadnoj hrvatskoj a to i nije samo razlog činjenica da su bili pošteđeni ratnih razaranja.
je li to mentalnog sklopa ili tu postoje neke komparativne prednosti koje ih čine uspješnijima?
meni nije jasno kako jedan split nije najjači grad u hrvatskoj.
ima more, luku, turizam, željeznicu, autocestu, aerodrom, velika polja u zaleđu idealna za proizvodnju hrane....

caporegime
19-05-2011, 10:21
http://slobodnadalmacija.hr/Biznis/tabid/69/articleType/ArticleView/articleId/138200/Default.aspx

nije loše. žalosno je da netko čehe još uvijek doživljava stereotipno kao prije 15 godina.
čeh ako ima para potrošit će, ako nema, još uvijek će skuckat nešto pa doć na more.
najzanimljivije da su ih najviše pljuvali oni naši kvazielitaši koji bi zimovali na kredit pa nosili sarme sa sobom u gepeku, za podgrijavanje

zaba1111
22-05-2011, 21:44
Ne mogu naći onu raspravu o Rohatinskom i devalvaciji pa ovdje stavljam tekst sa bolga Nenada Bakića(hr inevsticijiski guru ) na kojem se inače može pročitati zanimljivih razmatranja i rasprava.

http://trzistakapitala.wordpress.com/

Ne mogu se oteti dojmu da je neprincipijelna koalicija protiv HNB sastavljena uglavnom od:
- ovisnika o državnom proračunu, odnosno onih koji se nadaju ušičariti od njega, smatrajući da su dovoljno blizu štampariji da od njene povećane vrtnje kratkoročno profitiraju (ne imajući na umu dugoročne posljedice)
- populista-kritizera (pod egidom: kad nekonstruktivno kritiziraš, možda javnost pomisli da bi ti to znao bolje)
- hokus-pokus managera i ekonomista (kako bi to TOČNO prosperirao izvoznik kojem je glavnina troška uvozna sirovina, ili sirovina koja ima globalnu cijenu, a od ostaloga najveći dio rad, koji valjda ne bi poskupio u spirali deprecijacije i inflacije)?



Samo ne pitaj i ne mijenjaj

U trećem ili četvrtom razredu osnovne, u Prirodi i društvu, učili smo najprije o agregatnim stanjima vode: na sto stupnjeva isparava, na nula se ledi itd. Nekoliko lekcija kasnije tema je bila Tok vode u prirodi: iz oblaka pada kiša, teče u rijeke, jezera i mora i odatle ponovo isparava u oblake. Pitao sam: ‘Kako voda isparava, kad u rijekama nikad nema sto stupnjeva?’. Odgovor, koji od riječi do riječi i danas pamtim je bio: ‘Bakić, sjedi, opet postavljaš glupa pitanja!’. I do danas me muči zapravo samo taj ‘opet’. Koja su to još bila glupa pitanja – više ih se ne sjećam – i dokle bih došao da moja pitanja nisu nekome bila glupa.

Generacije su odgajane tako, pa nije čudo da u Hrvatskoj nema previše pitanja koja propituju status quo, a još manje ima akcije koje nešto pokušavaju mijenjati. Odnosno svako djelovanje koje se protivi inerciji ili entropiji se snažno kritizira.
Najčešća kritika je ‘Bilo bi nam bolje po starom.’ Ovu kritiku treba čitati: ‘Bilo bi nam bolje po starom, da smo kvalitetni.’. Ali smo jako loši. Da smo kvalitetni, bilo bi bolje da nismo rasprodali banke. Ali budući da smo loši, bolje je da smo ih rasprodali.
Obveznim mirovinskim fondovima moglo bi se znatno bolje upravljati – od nedavnih događanja dovoljno se sjetiti slučaja INGRA – pa neki zaključuju: ‘Bilo bi bolje da smo ostali sa starim sustavom’. Ali stari sustav je bio neodrživ, a možete li i zamisliti kojim rizicima bi bili izloženi budući umirovljenici da ovise samo o njemu, s obzirom na našu kvalitetu upravljanja javnim novcem?

Slična je razumnost kritike ‘Zašto ići u EU, kad bi nam bilo bolje bez njih?’. Zato jer smo loši i trebaju nam da nas spase od nas samih, što zadnjih godina donekle uspješno i čine.

Ali najviše buke u zadnje vrijeme diže rasprava oko tečaja, uz poviku na HNB koji svojim akcijama navodno namjerno drži kunu jakom i tako pomaže uvoznicima. A u biti, tečaj je samo simptom jedne teške bolesti, sam po sebi opasna okolnost, koju HNB uspješno drži pod uzdama da ne uzrokuje još težu bolest. Za to svoje djelovanje često je kritiziran jer, navodno, bilo bi bolje da ne utječe na tečaj, ‘pusti ga’, kako bi omogućio konkurentnost izvoznicima.

Pa kako to u stvari izgleda?

Konkurentnost, što god to bilo, nema prave definicije. I sam pojam je vrlo diskutabilan, jer se i s malom produktivnošću može uspješno izvoziti, samo ako se pristane na vrlo male plaće i potrošnju. Ali recimo da najčešće u prijevodu znači: moći izvozom zaraditi dovoljno za (očekivanu) razinu potrošnje. Znači, problem je u očekivanoj razini potrošnje, a ona se može smanjiti, odnosno ‘konkurentnost’ povećati na dva načina: internom deflacijom, tj. direktnim smanjivanjem troškova u državi, pri čemu je glavni mehanizam smanjivanjem plaća, ali i troškova države, uključujući i manje zaposlenih u državi, ili deprecijacijom, odnosno devalvacijom.

Pobornici deprecijacije vole naglašavati kako veliki uvoz sam po sebi slabi kunu – da biste kupili robu u inozemstvu, trebate kupiti euro, odnosno prodati kunu, pa to slabi kunu – te smatraju kao HNB aktivnom politikom anulira taj utjecaj. Zaboravljaju, međutim, da zbog našeg jakog zaduživanja, ali i transfera imamo obratan proces: euri traže kune u koje bi se konvertirali. I nažalost, svih ovih godina u Hrvatsku ulazi više eura nego ih se traži, tako da je posao HNB-a najčešće obuzdavanje jačanja kune.

Poznato je, naš dodatni teret je visoka euriziranost ekonomije, a osim toga uvozimo mnogo sirovina, tako da deprecijacija ima ograničeni učinak. Još gore, u našim okvirima naznaka inflacije, odnosno deprecijacije, dovodi do samo-ispunjujućih očekivanja i nezaustavljive spirale.

Ali najgore, deprecijacija i inflacija su uvijek povezane, a inflacija znači na ovaj ili onaj način tiskanje novca, drugim riječima stavljanje dodatnog novca u opticaj. I sada dolazimo do krajnje, neugodne činjenice: deprecijacija kod nas ne bi mogla biti nego koruptivna. A to bi zaista bila eksplozivna kombinacija. Stoga je, osim dugoročne borbe protiv jačanja kune, jasan čvrst fokus HNB-a na ‘peglanju’ valutnih utjecaja pri šokovima. Jer naizgled mala deprecijacija, mogla bi otvoriti vrata nesagledivom klizanju koje bi zasigurno doveo do pucanja. A propos, devalvacija bi možda i bila dio rješenja, ali tek u slučaju defaulta, kad se ionako sve počinje iznova. Ali jednako tako ona može glavni uzrok problema, jer bi dovela do defaulta. Iako ima i onih koji tvrde da nemogućnost vraćanja kredita i ne bi bila tako loša stvar, zaboravljaju da takva situacija dovodi do velikih trauma, uništavanja ekonomskog i socijalnog tkiva društva i težak početak sa znatno nižih razina.
Na taj način, možemo reći i u ovom slučaju: HNB nas je spasio od nas samih. Ali kao i kod mirovinske reforme, pristupa EU i ovdje ga se često kritizira uspoređujući s alternativom koja bi možda bila bolja, da ne upravljamo državom tako nekvalitetno. Ali se zaboravlja koliko smo loši.

Ova će stvar s traženjem deprecijacije ionako uskoro prestati, jer su argumenti za nju loši. Nadam se samo da neće izroniti nova runda rasprave na naizgled sofisticiranijoj temi: trebamo li kejnezijanski pristup ekonomiji. Iako je ovo u našim uvjetima i u premisama – i prije rasprave – besmislica, mislim da postoje realne šanse da se takva rasprava rasplamsa. Ali u ovom slučaju mislim da možemo biti sigurni da će ju rasplamsavati uglavnom ovisnici o državnom proračunu, koji znaju da se kod nas gospodarstvo potiče ponajprije investicijama i potrošnjom uglavnom samo podobnim kanalima.

NorthStand
23-05-2011, 04:42
http://www.vecernji.hr/vijesti/varazdin-bolji-zagreba-istre-clanak-288331

ne znam zašto ali je činjenica da je najbolja poslovna klima u sjeverozapadnoj hrvatskoj a to i nije samo razlog činjenica da su bili pošteđeni ratnih razaranja.
je li to mentalnog sklopa ili tu postoje neke komparativne prednosti koje ih čine uspješnijima?
meni nije jasno kako jedan split nije najjači grad u hrvatskoj.
ima more, luku, turizam, željeznicu, autocestu, aerodrom, velika polja u zaleđu idealna za proizvodnju hrane....

Jedna riječ čini odgovor, fjaka. :rofl

Šalim se naravno, nemojte se odmah uvrijedit.

NorthStand
23-05-2011, 04:45
http://slobodnadalmacija.hr/Biznis/tabid/69/articleType/ArticleView/articleId/138200/Default.aspx

nije loše. žalosno je da netko čehe još uvijek doživljava stereotipno kao prije 15 godina.
čeh ako ima para potrošit će, ako nema, još uvijek će skuckat nešto pa doć na more.
najzanimljivije da su ih najviše pljuvali oni naši kvazielitaši koji bi zimovali na kredit pa nosili sarme sa sobom u gepeku, za podgrijavanje


Vrlo jednostavno, s dizanjem standarda, diže se i potrošnja građana. Prema tome ne treba generalizirat, česi nekad nisu imali para, danas ipak kud i kamo bolje stoje pa ih se više ni ne može svrstavat u neke loše turiste. Svatko potroši koliko može, a škrtih ljudi ima u svakom narodu, nijedan narod nije predodređen da u cijelini bude škrt ili ti ga šparan kad dođe negdje u turizam.

Graničar Jozo
23-05-2011, 09:28
http://www.vecernji.hr/vijesti/varazdin-bolji-zagreba-istre-clanak-288331

ne znam zašto ali je činjenica da je najbolja poslovna klima u sjeverozapadnoj hrvatskoj a to i nije samo razlog činjenica da su bili pošteđeni ratnih razaranja.
je li to mentalnog sklopa ili tu postoje neke komparativne prednosti koje ih čine uspješnijima?
meni nije jasno kako jedan split nije najjači grad u hrvatskoj.
ima more, luku, turizam, željeznicu, autocestu, aerodrom, velika polja u zaleđu idealna za proizvodnju hrane....

kolike su prosječne plaće u varaždinskoj županiji? sjećam se jedne emisije prije par godina gdje je grad morao organizirati prijevoz učenika jer si roditelji to nisu mogli priuštiti iako oboje rade.

Šta sve ulazi u "regionalni indeks konkurentnosti"? Koliko koja sastavnica tog izračuna ima težinu unutar rog izračuna idr.

A predispozicija razvoja je razvijeno okruženje. Razvijeno okruženje podrazumijeva know-how + razvijen/efikasan distributivni lanac, a to je za veliki dio industrijskih proizvoda prometna infrastruktura.

Split je u tome smislu prometno izoliran. Dobra veza sa otocima je nešto drugo. A da bi se pokrenuo značajniji rast i razvoj Dalmacije ona se mora povezivati sa unutrašnjosti.

caporegime
15-06-2011, 13:19
http://www.dnevno.hr/vijesti/novac/hrvatski_inozemni_dug_466_milijardi_eura_do_kraja_ mjeseca_najavljeno_novo_zaduzivanje/323403.html

kad kihnemo skroz, imate li svoju rezervnu varijantu?
vratićemo se svi poljoprivredi.

caporegime
07-07-2011, 11:27
http://slobodnadalmacija.hr/Biznis/tabid/69/articleType/ArticleView/articleId/142793/Default.aspx

jeli ovo znak nekih boljih vremena?
uglavnom, puno uspjeha u radu.

Graničar Jozo
19-07-2011, 11:24
Hrvatska može imati najbrže rastuću ekonomiju bez krvi, znoja i suza

http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/hrvatska_moze_imati_najbrze_rastucu_ekonomiju_bez_ krvi_znoja_i_suza/343928.html


Mogu reći da se približavamo PGS-u i Bloku umirovljenika, dok s drugima, poput dr. Josipa Kregara i don Grubišića zasad razgovaramo.

Ilirk@
19-07-2011, 14:52
Hrvatska može imati najbrže rastuću ekonomiju bez krvi, znoja i suza

http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/hrvatska_moze_imati_najbrze_rastucu_ekonomiju_bez_ krvi_znoja_i_suza/343928.html

jebote kretena!
kretena kretena kretena!
samo ću to reć za ovo sraćkalo nit-smrdi-nit-miriši kojeg dobro, dobro znam..

caporegime
19-07-2011, 15:01
obični teoretičar štreber koji veze nema s realnim životom.

Graničar Jozo
19-07-2011, 15:02
ja vjerujem da hrvatska može bez krvi i suza, ali pričom o 500.000!!!! radnih mjesta svrstao se u rang radimira čačića i vresne pusić. i gore od toga. i još da nadodaom ono što sam citirao u prošlom postu.

caporegime
11-10-2011, 14:15
http://www.vecernji.hr/biznis/poslovnjaci-teski-10-milijardi-usd-zagrebu-clanak-334733

kad od ovoga ne bude ništa ima li itk oideju ili procjenu kojim izlikama će vlada izaći pred ljude?
koju foru će prodat da objasni zašto nitko nije uložio ni dolatra?

Graničar Jozo
11-10-2011, 14:20
http://www.vecernji.hr/biznis/poslovnjaci-teski-10-milijardi-usd-zagrebu-clanak-334733

kad od ovoga ne bude ništa ima li itk oideju ili procjenu kojim izlikama će vlada izaći pred ljude?
koju foru će prodat da objasni zašto nitko nije uložio ni dolatra?

jeftinija radna snaga s istoka. kako to i obično biva.

međutim, zar nije pomalo postalo svima jasno da ova udbaška klika ništa nije učinila na porastu stranih izravnih ulaganja, a na tememlju toga su dobili izbore 2000-te? možda baš nitko neće s udbašima da ima posla? ako se malo bolje pogleda, strana ulaganja su išla u one zemlje u kojima je izvršena lustracija. malo je ovo poopćeno, ali primjer Češke, Slovačke i Poljske bi mogao biti dobar primjer.

caporegime
11-10-2011, 14:54
sumnjam da je jeftina radna snaga s istoka, kojom bi plašili nekoga iole vrijedan argument ako ga oni već žele potegnuti.
ako bi to bila radna snaga samo za greadnju nečega, ti gurbeti bi uskoro ionako otišli, kao i behtelovi turci sa autoceste.
a pravi školovani stručnjak svugdje košta.
i onaj s istoka bi morao biti plaćen, plus što ga moraš dovest ovamo i platiti mu smještaj.

meni se prije čini da nema ni planova, ni volje ali zato ima vučenja za rukav i davanja do znanja da može proći puno toga kao projekt ali....hm...pa ono...znaš....mala provizija....

Graničar Jozo
08-11-2011, 09:19
Luka Ploče zaradila 18 milijuna kuna (http://ploce.com.hr/gospodarstvo/2646-luka-ploe-zaradila-18-milijuna-kuna)

PODVUČENA CRTA ZA PRVIH DEVET MJESECI

Preko pločanske luke ostvaren je promet od 3,56 milijuna tona ili 15 posto više nego u lanjskom devetomjesečnom razdoblju. U strukturi ukupno prekrcanih tereta udio rasutih tereta i nadalje je prevladavajući s 82 posto.

Grupa Luka Ploče, unatoč lošim vijestima iz europskog i američkog gospodarstva i usporavanja rasta proizvodnje i potrošnje, nastavila je pozitivne trendove te u prvih devet mjeseci 2011. ostvarila neto dobit od gotovo 18 milijuna kuna ili gotovo trećinu više nego u istom razdoblju lani.

Porastao promet željeznih i aluminijskih proizvoda

Preko pločanske luke ostvaren je promet od 3,56 milijuna tona ili 15 posto više nego u lanjskom devetomjesečnom razdoblju. U strukturi ukupno prekrcanih tereta udio rasutih tereta i nadalje je prevladavajući s 82 posto. Alpiq iz Italije bilježi značajan porast prekrcaja zbog povećane dinamike dopreme ugljena iz Indonezije u trećemu kvartalu ove godine. Porast od 25 posto ostvario je i Arcelor Mittal, dok je nepovoljan odnos cijena metalurškog koksa u odnosu na cijene metalurškog ugljena za koksiranje negativno utjecao na proizvodnju GIKIL-a u Lukavcu.

Aluminij Mostar održava blagi trend porasta prekrcanog petrolkoksa, glinice i aluminijskih proizvoda, a Cemex bilježi smanjenje prometa preko luke Ploče za 21 posto zbog smanjenja aktivnosti u građevinarstvu. Značajan rast u segmentu rasutih tereta prisutan je u prekrcaju staroga željeza od čak 86 posto. Prekrcaj generalnih tereta pao je za tri posto. U samoj strukturi porastao je promet željeznih i aluminijskih proizvoda, dok je nastavljen pad prekrcaja drvene građe zbog nestabilne političke situacije u sjevernoj Africi, glavnom tržištu za ovu robu. Kontejnerski promet u prvih devet mjeseci zabilježio je porast od 12,5 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, dok je za 14 posto porastao prekrcaj tekućih tereta.

Većina prekrcaja za BiH

Zbog povećane dopreme energetskog ugljena za potrebe klijenta iz Italije, udio tržišta za EU narastao je na 32 posto. Domaće tržište održava konstantu od 11 posto, a glavnina prekrcaja tereta odnosi se na BiH (57 posto). Unatoč dobrim rezultatima, u luci Ploče smatraju da se zbog vidljivih poremećaja na globalnome tržištu u zadnjem kvartalu ove godine mogu očekivati određene stagnacije, moguće i pad prometa, u odnosu na zadnji kvartal prethodne godine.

KLJUČNI DOGAĐAJI U TREĆEM TROMJESEČJU 2011. GODINE

Uspješno je provedena dokapitalizacija izdavanjem 200.353 novih redovnih dionica nominalne vrijednosti od 400 kuna, čime se temeljni kapital Luke Ploče d. d. povećao s 89 milijuna kuna na preko 169 milijuna kuna te podijeljen na gotovo 423 tisuće redovnih dionica, što je u konačnici rezultiralo prikupljanjem više od 170 milijuna kuna. Održana je Skupština Društva i konstituirajuća sjednica Nadzornog odbora, podnesen je zahtjev za uvrštenje dionica u Službeno tržište Zagrebačke burze, a realiziran je i Ugovor o nabavci kontejnerske ST dizalice vrijednosti 3,3 milijuna eura. U kolovozu ove godine formirana je lista kvalificiranih ponuđača opreme za novi terminal rasutih tereta.

caporegime
10-11-2011, 10:00
http://www.vecernji.hr/vijesti/linic-stanje-placanjem-moze-se-stecajeve-rijesiti-6-mjeseci-clanak-344837

s.linić iliti poznat još i kao slavko stečajko na pravi socijaldemokratski način pokazuje svoju viziju ekonomskog gospodarenja.

caporegime
11-01-2012, 14:00
Unatoč crnim prognozama o novoj recesiji, ponovnom rastu nezaposlenosti na više od 300 tisuća te novom usporavanju hrvatskog izvoza, u gospodarskom sektoru, kad je riječ o najžilavijima i najhrabrijima, još uvijek ima razloga za optimizam.

Badel konačno u Kini

Google Oglasi
Nova ponuda MSGW računala
Računala sa drugom generacijom Intel® Core™ i3 procesora ! www.msgw.info
Tomu su ovih dana najbolja potvrda izvozni ugovori Eurocabel Groupa s austrijskom tvrtkom Meinhart Kabel i njemačkom Faber Kabel, vrijedni 70 milijuna eura. Eurocabelu bi to partnerstvo moglo osigurati prodaju gotovo ukupnih godišnjih proizvodnih kapaciteta, temeljem kojih su u 2012. predviđeni prihodi od milijardu kuna, priopćili su iz te kompanije.

Trljaju ruke i u Prelogu, Donjem Miholjcu i Bjelovaru, gdje su dogovoreni višemilijunski poslovi s cipelama, traktorima i prikolicama za konje koji će zaposliti više od 300 novih radnika. Badel 1862 u srijedu bi pak trebao potpisati ugovor o “joint venture” poduzeću s kineskom tvrtkom Tadee Holding Group Co. Ltd. kojim će se aktivno uključiti na kinesko tržište vinima i jakim alkoholnim pićima.

Stanovi za Iračane

Očekivana zarada je, naravno, velika. No iz Badela poručuju da je trenutačno teško govoriti o brojkama s obzirom na to da na golemom kineskom tržištu i najsitnija statistička pogreška može značiti posao stoljeća, kakvog su već dočekali u dubrovačkom Tramesu koji je za nadzor i projektiranje Bisera Sammare, potpuno novog grada u Iraku, potpisao ugovor na 200 mil. dolara. Na vrhuncu projekta tamo će raditi i 3000 naših građevinara, a unosne biznise podrazumijevaju i gradnja najveće hrvatske solarne farme u Orahovici, gradnja francuske tvornice cipela Arche u Koprivnici, francuski biznis Palme s ljesovima te Viaduktovi poslovi u Libiji teški više od 130 mil. eura.

Mali poljoprivredni traktori iz bjelovarske tvrtke Hittner obrađivat će iračku zemlju

Barem tisuću malih poljoprivrednih traktora proizvedenih u Bjelovaru uskoro bi trebalo obrađivati iračku zemlju. Rezultat je to dogovora između Abdula Rahmana, predstavnika iračke tvrtke, i Stjepana Hittnera, vlasnika poznate bjelovarske tvrtke Hittner, koja je 2005. počela proizvodnju malih traktora.

– S iračkim smo partnerima u kontaktu nekoliko mjeseci, a sada smo to i konkretizirali – ističe Stjepan Hittner. Naglašava da bi ugovor trebao biti potpisan u idućih mjesec dana. Ne otkrivajući sve detalje, bjelovarski poduzetnik ističe da vrijednost dogovorenog posla iznosi oko 10 milijuna eura.

– Prve isporuke trebale bi biti tri mjeseca nakon potpisivanja ugovora – ističe Hittner te dodaje da je posao s iračkim partnerima od velikog značenja za njegovu tvrtku. Dodaje kako će zbog toga morati proširiti sadašnje kapacitete i zaposliti dodatne ljude te da je to ujedno šansa i za nove kvalitetne kooperante.

Posao će, kaže, ponuditi tvrtkama u okruženju, a ako bude trebalo, tražit će ih i izvan Bjelovarsko-bilogorske županije. Irački partneri su, tvrdi, iskazali spremnost za dugoročnu suradnju te ponudili da se zbog manjih troškova dio proizvodnje ili finalno sklapanje organizira u samom Iraku, o čemu će još razgovarati. (zm/VLM)

Nove prikolice za konje putuju u Dubai

Predrag Banda, poduzetnik iz Donjeg Miholjca, s tvrtkom Europlast prošao je test. Njegove prikolice za prijevoz konja oduševile su policiju u Dubaiju pa se čekaju nove narudžbe.

– Za 12 dana na brod moram ukrcati još jedan novi, potpuno drukčiji model. Vijest mi je javio naš njemački partner, ali ne znam točno za koga ću ih u Dubaiju raditi, znam samo da nije policija – pohvalio se Banda, koji se u proizvodnju prikolica za konje upustio prije 12 godina. Od 120, koliko ih godišnje iziđe iz njegove radionice, ni jedna ne završi u Hrvatskoj.

Njihova je vrijednost između 17.000 i 25.000 eura. Najveći su kupci Švicarci, Belgijanci, Danci, Portugalci, Španjolci i Britanci. Kriza ovog proizvođača nije okrznula. Posljednjih godina opseg proizvodnje u Europlastu raste, a povećava se i broj zaposlenih i prihodi. Ove godine zaposlio je pet novih radnika, sad ih je ukupno 40.

– Naše prikolice najskuplje su u Europi, pripadaju u elitnu klasu. Riječ je najčešće o modelima za tri konja te prostorom za boravak njihova pratitelja – kaže ovaj Donjomiholjčanin. (ib/VLM)

Austrijanci izabrali Hrvatsku, ne žele Kinu

Najkasnije do 1. srpnja 2013. trebale bi izaći prve cipele iz nove tvornice obuće tvrtke Paul Green iz Salzburga u gospodarskoj zoni na sjeveru Preloga u Međimurskoj županiji. Austrijski investitori nadaju se dvostrukom slavlju – ulasku Hrvatske u EU i početku rada tvornice i logističkog centra, u koje će uložiti pet milijuna eura. Zaposlit će najmanje 200 ljudi, a sjever Hrvatske nije odabran slučajno.

– Ovdje je razvijena obućarska industrija. U Austriji nemamo dovoljno stručnog kadra, a ni mladi nisu zainteresirani za izučavanje obućarske profesije. Naša tvrtka dugo razmišlja o strateškom položaju u Europi jer nikad nismo improvizirali i proizvodili obuću u Kini ili na Bliskom istoku. Odlučili smo se za Hrvatsku – kazao je Bojan Rezonja, menadžer u Paul Greenu.

Tehnički direktor Guido Strebel dodaje da su dodatni motivi bili “izvrstan geografski položaj, dobro opremljena gospodarska zona u Prelogu i susretljiv gradonačelnik Dragutin Glavina”. Tvrtka će na 25.000 četvornih metara kupljenog zemljišta podići drugi logistički centar. Paul Green proizvodi dva milijuna pari ženske obuće godišnje uz promet oko 100 milijuna eura.

– Želimo zaposliti nove, mlade ljude i pomagati im u školovanju. To nam je jamstvo za budućnost – kazao je G. Strebel. (ibe/VLM)

NorthStand
11-01-2012, 15:14
http://www.dnevno.hr/vijesti/novac/hrvatski_inozemni_dug_466_milijardi_eura_do_kraja_ mjeseca_najavljeno_novo_zaduzivanje/323403.html

kad kihnemo skroz, imate li svoju rezervnu varijantu?
vratićemo se svi poljoprivredi.

Ja to već godinama govorim, treba iselit iz gradova, i vratit se na zapušteno selo, na kraju krajeva svi smo mi sa sela ljudi.

Graničar Jozo
12-01-2012, 10:17
http://hr.seebiz.eu/tvrtke/bruto-dobit-poduzetnika-u-devet-mjeseci-2011-254-milijarde-kune/ar-23013/

Bruto dobit poduzetnika u devet mjeseci 2011. 25,4 milijarde kune



A bruto dobit je razlika svih prihoda i svih rashoda poslovanja određenog razdoblja.

Bruto profit se naziva i dobit (profit) prije oporezivanja.


Poduzetnici u privatnom vlasništvu, njih 89.662, ostvarili su bruto dobit od 12,9 milijardi kuna, a ukupna bruto dobit 609 poduzetnika u mješovitom vlasništvu iznosila je 11,3 milijarde kuna.

Pozitivno su poslovali i poduzetnici u državnom vlasništvu - njih 748 ostvarilo je ukupnu bruto dobit od 1,2 milijarde, a 36 milijuna kuna bila je ukupna bruto dobit 588 poduzetnika u zadružnom vlasništvu.

U odnosu na prvih devet mjeseci 2010. godine, poduzetnici u mješovitom vlasništvu povećali su bruto dobit za 169,7 posto, u privatnom za dva posto dok su je poduzetnici u državnom vlasništvu smanjili za 14,6 posto. Oni u zadružnom vlasništvu puno su bolje poslovali u prvih devet mjeseci 2011. godine jer su ostvarili bruto dobit od 36 milijuna kuna, prema 12 milijuna kuna bruto gubitka u istom razdoblju 2010. godine.

Poduzetnici u zadružnom vlasništvu u prvih su devet mjeseci 2011. godine na uloženih 100 kuna ostvarili 102,53 kune prihoda, u državnom vlasništvu imali su 103,03 kuna, privatnom 103,97 kuna i mješovitom 115,04 kuna. Prosjek za sve poduzetnike bio je 105,76 kuna prihoda na 100 kuna rashoda.

Iako su ostvarili najveću ukupnu bruto dobit, zaposleni u privatnom sektoru nisu za to bili nagrađeni iznadprosječnim plaćama. Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom u privatnom sektoru bila je 4.314 kuna što je 7,7 posto ispod prosjeka Hrvatske od 4.673 kune.

Najbolje su uobičajeno bili plaćeni zaposleni u državnom sektoru, sa 6.003 kuna prosječne plaće, što je 28,5 posto iznad prosjeka.

Zaposleni kod poduzetnika u zadružnom vlasništvu primili su 3.652 kune prosječne mjesečne plaće, (21,8 posto ispod prosjeka), a kod poduzetnika u mješovitom vlasništvu 5.468 kuna ili 17 iznad prosjeka Hrvatske.

Analiza odnosa potraživanja od kupaca i obveza prema dobavljačima (stanje 30. rujna 2011.) kod poduzetnika Hrvatske pokazuje da su potraživanja za 4,4 milijardi kuna veća od obveza.

Kod poduzetnika u privatnom vlasništvu razlika u korist potraživanja iznosi 3,6 milijardi kuna, u državnom vlasništvu 2,3 milijardi kuna, a u ostalim oblicima vlasništva obveze prema dobavljačima veće su od potraživanja od kupaca, i to u zadružnom vlasništvu za 442 milijuna kuna i kod poduzetnika u mješovitom vlasništvu za 1,1 milijardu kuna.

Graničar Jozo
27-01-2012, 13:52
Ekonomist Željko Lovrinčević: Ovo što radi Vlada je jako rizično, možda će prouzrokovati novu recesiju!

Komentirajući Vladine proračunske smjernice za sinoćnji Dnevnik 3 HTV-a, ekonomski analitičar Željko Lovrinčević ocijenio je da su Vladini potezi vrlo rizični jer se baziraju na preoptimističnim projekcijama rasta BDP-a i investicijske potrošnje…

“Proračun je u suštini s prihodne strane objektivno postavljen. Ali treba objektivno reći, povećanje stope PDV-a sa 23 na 25 posto će samo jednim dijelom biti amortizirano povećanjem odbitnog dijela stope poreza na dohodak i uvođenjem međustope. Drugim riječima, po prosječnom kućanstvu ostat će potreba rasta računa negdje oko 100 kuna mjesečno, a amortiziranje koje će nastupiti uslijed promjena u sustavu poreza na dohodak iznosit će svega desetak posto. Dakle, 70 posto tog novog tereta koji će se pojaviti past će izravno na potrošnju hrvatskih kućanstava”, rekao je Željko Lovrinčević, ekonomist i analitičar.

Smanjenje doprinosa za zdravstveno osiguranje, ističe Lovrinčević, vrlo je rizičan potez. Dodaje da će teret smanjenja doprinosa sigurno pasti na građane, a neizvjesno je hoće li poduzetnici iskoristiti oslobođeni novac za investicije.

“Oko 1.200 kuna godišnje će u prosjeku platiti više svako hrvatsko kućanstvo da bi ostavilo novac gospodarstvu. To je jedan od poteza koji će imati svoje dobre i loše strane. Naime, doći će sigurno do obaranja domaće potrošnje, što bi moglo voditi cijeli sustav u recesiju ukoliko ne dođe do oporavka investicijske aktivnosti”, smatra Lovrinčević dajući do znanja da poduzeća mogu iskoristiti rasterećenje na različit način – za povećanje investicija, povećanje dobiti, a mogu je raspodijeliti i zaposlenicima.

“Dakle, s jedne strane, imate siguran pad prihoda, a s druge strane imate uvjetovan rast prihoda od PDV-a, ovisno kako će se ponašati potrošnja i hoće li jedan dio ljudi otići u sivu ekonomiju. To je vrlo rizična situacija na koju se Vlada odlučila i vjerojatno je zbog tog rizika odlučila da ovo očekivano smanjenje stope PDV-a za turizam prebaci u iduću godinu, kad vidi kako se uopće puni proračun”, ocjenjuje Lovrinčević.

Prema njegovim procjenama, projicirani rast BDP-a od 0,8 posto sigurno se neće ostvariti. “Bit će gospodarski pad vjerojatno oko jedan posto”, prognozira Lovrinčević.

Pritom ističe da će inflacija biti osjetno viša od projicirane u Vladinom dokumentu te zaključuje da bi u nominalnom iznosu Vlada mogla prikupiti planirani iznos prihoda, ali će zato realni pad standarda građana biti veći jer će biti veći rast cijena.

http://www.poslovnipuls.com/2012/01/27/zeljko-lovrincevic-kriza-recesija-vlada/

caporegime
02-02-2012, 14:08
– Unatoč percepciji koju vjerojatno imate u Hrvatskoj, stranim su kupcima atraktivnija druga, relativno nova tržišta, primjerice Turska pa čak i Albanija, a pogotovo Crna Gora koja ima izgrađen imidž visokoluksuzne destinacije, uz nju se vežu kraljevska i bogataška imena. Da, oni pohode i Hrvatsku, odnosno hrvatski Jadran, no Crna Gora ih je više iskoristila u stvaranju imidža poželjne destinacije – odgovara.

jel mi netko nešto stavio u kavu? jel se meni to pričinja?

Humphrey
02-02-2012, 19:39
jel mi netko nešto stavio u kavu? jel se meni to pričinja?

Pa, ne znam, i ja imam dojam da su crnogorci turizmu nekkao ozbiljnije prišli od nas. Možda je to sve samo neki krivi dojam iz medija jer ne znam brojke, ali bilo bi zanimljivo vidjeti kroz brojke smtraju li stranci crnu goru visokoluksuznom destinacijom.

Kako god bilo ovo je dobra vijest jer mi smo sigurni, neće nas pokupovati, to je jedna od većih fobija Hrvata. :rofl

caporegime
02-02-2012, 19:48
čekaj malo. da taj nije gledao jamesa bonda i casino royal pa zabrijao da je ono crna gora?
meni ekskluzivni turizam miriše na st tropez ili cannes a ne na ulcinj ili hercegnovi

Graničar Jozo
15-02-2012, 09:45
Deutsche Telekomu od HT-a stiže 925 milijuna kuna

Hrvatski telekom planira isplatiti predujam dividende za prošlu godinu koja ukupno iznosi 22,14 kune po dionici već 27. veljače. Tako će dioničari koji su kupili paket od 69 dionica u IPO-u krajem ovog mjeseca dobiti 763,83 kune, a drugu polovicu u svibnju kao i svake godine, najavio je u utorak na objavi godišnjih rezultata predsjednik Uprave Ivica Mudrinić. HT ima 221.000 dioničara, od kojih je najveći Deutsche Telekom koji će dobiti 924,6 milijuna kuna dividende, Fond hrvatskih branitelja 127 milijuna kuna i Umirovljenički fond koji može očekivati 63,5 milijuna kuna.

http://www.poslovni.hr/vijesti/deutsche-telekomu-od-hta-stize-925-milijuna-kuna-197054.aspx

DANKE DEUTSCHLAND

ljuta trava
15-02-2012, 10:23
Deutsche Telekomu od HT-a stiže 925 milijuna kuna

Hrvatski telekom planira isplatiti predujam dividende za prošlu godinu koja ukupno iznosi 22,14 kune po dionici već 27. veljače. Tako će dioničari koji su kupili paket od 69 dionica u IPO-u krajem ovog mjeseca dobiti 763,83 kune, a drugu polovicu u svibnju kao i svake godine, najavio je u utorak na objavi godišnjih rezultata predsjednik Uprave Ivica Mudrinić. HT ima 221.000 dioničara, od kojih je najveći Deutsche Telekom koji će dobiti 924,6 milijuna kuna dividende, Fond hrvatskih branitelja 127 milijuna kuna i Umirovljenički fond koji može očekivati 63,5 milijuna kuna.

http://www.poslovni.hr/vijesti/deutsche-telekomu-od-hta-stize-925-milijuna-kuna-197054.aspx

DANKE DEUTSCHLAND

-Vrlo zanimljivo , a po zakonu je T-COM dužan graditi dtk mrežu , ali i danas postoje cijeli kvartovi u Zagrebu bez mogućnosti priključenja na tlf , a o internetu mogu samo sanjati .Privatizacija HT je najveća pljačka u RH , možda čak veća od privatizacije PBZ i ZABA zajedno .

Graničar Jozo
12-03-2012, 13:16
Na otplatu kredita neki izdvajaju i preko 100% ukupnih mjesečnih prihoda kućanstva!

- Posebno je šokantan podatak da se kod 34% ispitanika dogodilo barem jednom da im je iznos rate kredita bio veći od mjesečnih primanja
- Oko trećine ispitanika pri podizanju kredita nije imalo izbor banke, niti valute kredita
- Banke imaju uvid u to da neki od klijenata nemaju od čega živjeti

11. ožujka 2012., Zagreb

Da krediti predstavljaju jedan od najvećih egzistencijalnih problema pokazuju podaci velikog istraživanja koje je u veljači provela Udruga Franak. Najalarmantniji podaci su oni koji pokazuju da najvećem dijelu ispitanika (ukupno 35,4%) odlazi između 50 i 75% mjesečnih primanja na kredite, dok idućih 32,24% ispitanika izdvaja i preko 75% mjesečnih primanja na kredite.[1] S obzirom na to da je temeljni uvjet procjene kreditne sposobnosti prilikom podizanja kredita bio da rate ne prelaze preko trećine primanja, ti podaci ukazuju na to da je velika većina ispitanika, prema istim tim kriterijima, danas kreditno nesposobna. Kako je za većinu izmjena osnovnih ugovornih uvjeta, uključujući promjenu valute kredita, potrebna ponovna procjena kreditne sposobnosti, jasno je da tim ljudima preostaje samo do daljnjega plaćati kredite prema sadašnjim uvjetima.

http://udrugafranak.hr/images/stories/capture.jpg

Posebno je šokantan i podatak da se kod više od trećine (34%) ispitanika dogodilo da je iznos rate kredita bio veći od mjesečnih primanja.

Rezultati pokazuju kako pri podizanju kredita u gotovo trećini slučajeva (29%) ispitanici nisu imali mogućnost izbora banke, već su iz raznih razloga morali kredit podići upravo u onoj banci u kojoj su to učinili. Najčešće se radi o tomu da izbor banke uvjetuje poslodavac ili investitor stambenog objekta. Radi razlika u procjenama kreditne sposobnosti, u nekim slučajevima se radilo o tomu da su sve druge banke kreditnu sposobnost procjenjivale negativno.

Posebno je zanimljivo pitanje izbora valute. Gotovo jedna trećina (31%) ispitanika uopće nije imala izbor valute. Kao najčešći razlog za to ispitanici navode da im je prilikom procjene kreditne sposobnosti bilo rečeno da su, radi uvjeta da rata ne prelazi 1/3 primanja, kreditno sposobni samo za kredit u CHF. Rate kredita s valutnom klauzulom u CHF zbog manjih su kamata tada bile niže nego rate za kredit s valutnom klauzulom u eurima u istom kunskom iznosu. Zbog toga je bilo moguće da je osoba koja je kreditno nesposobna za kredit u eurima, bila proglašena kreditno sposobnom za kredit u CHF. Takav način procjene kreditne sposobnosti ukazuje na to da su banke svjesno velikom broju građana plasirale iznimno rizične 'kreditne proizvode'.

Budući da je ugovor o kreditu potrošački ugovor između dviju ugovornih strana, koje bi trebale biti u mogućnosti i nakon inicijalnog potpisivanja ugovora dogovorno mijenjati pojedine odredbe ugovora, postavlja se pitanje: „Koliko je nositelja kredita uspjelo pregovorima s bankom izmijeniti neku od ugovornih odredbi u svoju korist?“ Podaci su pokazali kako se radi o vrlo malom udjelu dužnika kojima je to uspjelo, svega 6%. Iz obrazloženja ispitanika na pitanje o čemu se radilo vidljivo je da se u većini slučajeva radilo o dogovoru počeka ili produženja perioda otplate, zatim o smanjenju kamate.

Poražavajuća je i činjenica da preko trećine ispitanika (36%) procjenjuje vjerojatnost da im se dogodi ovrha nad nekretninom kao veliku ili izrazito veliku, a u 1,16% slučajeva ovrha se već dogodila.


Situacija ispitanika koji imaju stambeni kredit s valutnom klauzulom u CHF

Nositelji kredita s valutnom klauzulom u CHF najvećim dijelom imaju između 30 i 39 godina, žive u kućanstvu s više članova obitelji (djecom) te imaju prosječna ili nešto viša osobnim primanjima u odnosu na hrvatski prosjek. Kako je već istaknuto, najveći broj ispitanika u uzorku ima stambeni kredit, a u većini slučajeva (63,45%) krediti su realizirani 2006. i 2007. godine. Upravo to je bilo razdoblje kada su banke propulzivno marketinški reklamirale stambene kredite kao „akcijske“ s povoljnim uvjetima. Najveći broj stambenih kredita s valutnom klauzulom u CHF podignut je u Zagrebačkoj banci (30,4%), Hypo Alpe Adria banci (21,4%) i PBZ-u (19,1%).

Među ispitanicima sa stambenim kreditima s valutnom klauzulom u CHF udio onih kojima iznad 75% mjesečnih prihoda kućanstva odlazi na kredit iznosi 34,5%. Među tim ispitanicima također je (u usporedbi s nositeljima drugih vrsta kredita) statistički značajno[2] veći udio onih koji procjenjuju vjerojatnost da im se dogodi ovrha visokom, vrlo visokom, ili im se ovrha već dogodila.

Oni koji imaju kredite s valutnom klauzulom u švicarskim francima imaju dva problema, naglo povećanje rate i porast glavnice zbog čega je nemoguće prebaciti kredit u drugu valutu, prodati stan ili promijeniti banku. Povećanjem glavnice dužnici su postali taoci situacije. Kod 51,7% ispitanika koji imaju stambeni kredit s valutnom klauzulom u švicarskim francima radi se o povećanju mjesečne rate između tisuću i dvije tisuće kuna (prosjek 1675,66 kn, odnosno 50,94% u odnosu na početnu ratu) dok se u čak 31,9% slučajeva radi o povećanju većem od 2000 kn.

Usporedba podataka o klijentima triju banaka s najvećim brojem stambenih kredita s valutnom klauzulom u CHF pokazuje kako se klijentima Hypo banke dogodio najveći prosječni porast iznosa rata. Podaci pokazuju kako klijenti Hypo banke češće, u odnosu na ostale, izdvajaju preko 75% ukupnih prihoda kućanstva na rate kredita i češće im se dogodilo da im iznos rate prijeđe ukupna mjesečna primanja. Klijenti Hypo banke, češće u odnosu na klijente ostalih banaka, mogućnost da im se dogodi ovrha procjenjuju kao veliku i iznimno veliku (ili im se ovrha već dogodila).

S obzirom na to da banke imaju uvid u sva primanja preko računa, činjenicu da nekome na rate kredita kontinuirano odlazi preko 3/4 osobnih primanja banke bi trebale svakako uzimati u obzir kao alarm. Banke bi u ovakvim slučajevima zajedno s klijentima trebale pokušati naći rješenje prije nego se dogodi najcrnji scenarij. Udruga Franak stoga poziva banke na trenutno smanjenje previsokih kamatnih stopa, HNB na bolji nadzor kreditnog poslovanja banaka, a Vladu RH da hitno donese mjere (uključujući Zakon o osobnom bankrotu) kojima će prekinuti trend povećanja broja ovrha nad domovima građana.

Podaci o istraživanju

Broj ispitanika – 1321 (prigodni uzorak, online upitnik). Istraživanje je inicirano u sklopu rada Udruge Franak, a prikupljanje i analizu podataka provela je dr. sc. Petra Rodik.

------

[1] U uzorku su najzastupljeniji krediti s valutnom klauzulom u CHF (84%). Od vrsta kredita, najzastupljeniji su u uzorku stambeni kredit s valutnom klauzulom u CHF (69,6%), krediti za morotna vozila s valutnom klauzulom u CHF (11,2%), te potom nenamjenski krediti s valutnom klauzulom u eurima (7,7%). Stambeni krediti s valutnom klauzulom u eurima čine 4,4% uzorka, a stambeni krediti u kunama samo 0,003%.

[2] Sve razlike su statistički značajne (p < 0,05).


http://udrugafranak.hr/index.php/component/k2/item/424-rezultati-istra%C5%BEivanja-priop%C4%87enje-za-medije

sandra october
28-03-2012, 17:18
nije mi žao nikog tko ima kredit u ch valuti.. ko mutava sam govorila prijateljima nemojte ako boga znate, ne, oni pametni.. "ali baš je jeftinije".. je da, a banka eto baš iz čiste ljubavi spusti kamatu 1% na ch-u :rolleyes: ne vjeruj bankaru ni kad darove nosi...

Graničar Jozo
05-04-2012, 13:16
Svakako vrijedi pogledati ono što govori Vidošević o novim ekonomskim paradigmama.

http://www.hrt.hr/index.php?id=48&tx_ttnews[tt_news]=159978&tx_ttnews[backPid]=38&cHash=a9605220be

Također, savjetujem onaj tugaljivo-ridajući uvod preskočiti. Reklo bi se niđe veze, zbrda zdola.

I svakako ono što svaki ekonomist (pa i onaj najgori, ali koji nije ideološki zadojen) mora shvatiti da neki procesi traju mnogo duže nego je to samostalnost hrvatske.

I na koncu u čemu Vidošević vidi izlaz je upravo ono čemu ja pomalo nabadam. Dakle, pomorski sektor, prometna i uslužna djelatnost itd. su sektori koji itekako mogu donijeti prevagu i u zaposlenosti, ali i u novostvorenim vrijednostima.

E jesam pametan.

Samo ono što Nadan nije rekao je koliko je njegova odgovornost ne u neprepoznavanju, nego u neadekvatnoj valorizaciji prometnog sektora. On kao predsjednik HGK zasigurno ima veće poluge vlasti nego neko tamo nabadalo.

pdv
01-05-2012, 00:33
Taman sad slušam odvjetnicu od ekipe iz Udruge Franak i kako će tužiti banke zbog kredita u švicarskim francima. Kaže odvjetnica kako će tužiti banke jer smatraju da HNB ne štiti kunu u odnosu na franak već samo na euro. Nije mi jasno kakve veze banke imaju s tim budući da samo posluju po propisima HNB i ne postoji neka sumnja da su prevarili te ljude ili da nisu bili u dobroj vjeri.

ljuta trava
01-05-2012, 01:15
Taman sad slušam odvjetnicu od ekipe iz Udruge Franak i kako će tužiti banke zbog kredita u švicarskim francima. Kaže odvjetnica kako će tužiti banke jer smatraju da HNB ne štiti kunu u odnosu na franak već samo na euro. Nije mi jasno kakve veze banke imaju s tim budući da samo posluju po propisima HNB i ne postoji neka sumnja da su prevarili te ljude ili da nisu bili u dobroj vjeri.

--Zakonito sredstvo plaćanja je kuna , sve što nije kuna je nezakonito , ali dok got je glavni klijent banaka Vlada RH , promjena biti neće , jer stvarna vlast u RH jesu strane banke i okreću sve kako njima paše .Da je sa švicarcima napravljena klasična prevara pod blagoslovom ,,najboljeg,, guvernera HNB kako su mu tepali , da bio je odličan ali za strane bankare a ne HRVATE .
Pravo je pitanje kako to da se banke nisu zadužile u švicarcima , a dijelile su kredite u švicarcima ? --Kako je moguće da na rast švicarca od 50 % za isto toliko naraste kamata a bez obavijesti klijentima ?
Ako je sve tako kako je , onda je kuna bezvrijedni papir , kao u igri Monopoly , igramo li se mi to države ili stvarno imamo državu , i radi li ta država u interesu svog naroda ili u nečijem drugom interesu .

ljuta trava
01-05-2012, 01:20
Kako očekivati od socijalističkih ekonomista tržišno razmišljanje ?
Svi kao papige već 20 godina ponavljaju jednu te istu priču o privlačenju stranog kapitala , a kad se kapital pojavi ti isti sve učine da taj kapital pobjegne negdje drugo .Koji bi to kreten trebao biti čovjek koji svoj novac donosi i želi ulagati pa da ga zahebava svaka šuga na šalteru u općini , tražeći doslovno svaku glupost koje se mogu sjetiti .A što čine gospodarski stratezi u vladi osim što prodaju silnu demagogiju , ništa konkretno , apsolutno ništa , jer im nije stalo .

pdv
01-05-2012, 18:46
--Zakonito sredstvo plaćanja je kuna , sve što nije kuna je nezakonito , ali dok got je glavni klijent banaka Vlada RH , promjena biti neće , jer stvarna vlast u RH jesu strane banke i okreću sve kako njima paše .Da je sa švicarcima napravljena klasična prevara pod blagoslovom ,,najboljeg,, guvernera HNB kako su mu tepali , da bio je odličan ali za strane bankare a ne HRVATE .
Pravo je pitanje kako to da se banke nisu zadužile u švicarcima , a dijelile su kredite u švicarcima ? --Kako je moguće da na rast švicarca od 50 % za isto toliko naraste kamata a bez obavijesti klijentima ?
Ako je sve tako kako je , onda je kuna bezvrijedni papir , kao u igri Monopoly , igramo li se mi to države ili stvarno imamo državu , i radi li ta država u interesu svog naroda ili u nečijem drugom interesu .

U RH zakon omogućava korištenje devizne klauzule stoga nije nezakonito ali je zanimljivo kako bi svi kredite u kunama, a štedili bi u eurima :D

Zaduženje banke nema nikakve veze sa zaduženjima klijenata i to nikako ne može biti neki validan dokaz na sudu. To je njihova poslovna politika i njihovo zaduživanje je rezultat rada njihovog financijskog i managerskog sektora. Svatko tko uzima kredit s valutnom klauzulom i varijabilnom kamatnom stopom mora voditi računa o jačini te valute kao i o jačini drugih valuta koje bi mogle poremetiti jačinu valute u kojoj je uzeo kredit. Ovaj rast švicaraca nije njihov rast koliko je zapravo pad eura. Po meni ova devizna klauzula nije nešto loše jer omogućava priljev jeftinijeg novca no, loše je za Hrvate koji su se s tim ponašali na neodgovoran i izrazito glup način. Nažalost, svi ćemo platitu cijenu njihovog financijski nedgovornog ponašanja ali sve je to dio demokracije i jačine većina nad manjinom :D

Iskreno, ne vidim temelj na kojem bi mogli dobiti ovu tužbu jer po meni nije greška banke već se ovdje radi o monetarnoj politici RH, a banke samo posluju po tim uvjetima.


Kako očekivati od socijalističkih ekonomista tržišno razmišljanje ?
Svi kao papige već 20 godina ponavljaju jednu te istu priču o privlačenju stranog kapitala , a kad se kapital pojavi ti isti sve učine da taj kapital pobjegne negdje drugo .Koji bi to kreten trebao biti čovjek koji svoj novac donosi i želi ulagati pa da ga zahebava svaka šuga na šalteru u općini , tražeći doslovno svaku glupost koje se mogu sjetiti .A što čine gospodarski stratezi u vladi osim što prodaju silnu demagogiju , ništa konkretno , apsolutno ništa , jer im nije stalo .

S ovim se definitivno slažem. Potrebno je primjetiti da ovim ekonomistima i političarima i nije u interesu tržišno natjecanje jer većina ima svoje firme i egzistiraju samo na temelju suradnje sa državom i obavljanjem javnih radova. Dolaskom konkurencije bi sve propalo pa stoga tako i glasno viču na bilo koju mogućnost ulaganja ili dolaska kapitala u stilu ''pokrast će, odnijet će'' itd.

Slična stvar je i s pojavom novih političara. Sjećam se hajke na onog nesretnog Mikšića. Bože, koji medijski teror su činili nad tim čovjekom. Da se razumijemo ja ga uopće ne smatram nekom sposobnom osobom niti mislim da je on nešto poseban ali sam njegov ulazak kao nove osobe na hrvatsko poliičko nebo je bio dočekan na nož iako su ga ljudi upočetku simpatizirali. No, kada su novinari po naputku svojih gazda obavili posao postao je sinonim za budaletinu s kojom se sprdaju i kumice na placu dok je Sanader odnio titulu markantnog spasitelja, a Mesić simpatičnog pričatelja viceva. Dalje svi znamo što je bilo :D