Hrvatski umjetnici

[caporegime]

Nakon što je ljevica nažalost, igrajući taktički, svoje pipke podobro pustila i na hrvatsku umjetnost, pri čemu su perfidno gurali i promovirali samo otpad, pokušavajući izjednačiti pojmove ; kultura i umjetnost=jugoslavensko, lijevoliberalno opredjeljenje.

ovo je mjesto za promociju istinskih umjetnika, pisaca, pjesnika, glumaca i sličnih koji njeguju domoljubi duh a koji su upravo zbog toga nepravedno gurnuti na marginu.

počnimo.

http://www.novilist.hr/var/novilist/storage/images/kultura/knjizevnost/robert-roklicer-prije-su-se-zgrazali-sad-me-nagraduju/120566-1-cro-HR/Robert-Roklicer-prije-su-se-zgrazali-sad-me-nagraduju_ca_large.jpg


Robert Roklicer osnovnu školu završio je u rodnom gradu, a nakon toga pohađao gimnaziju u Fellbachu (Njemačka). Od 1994. do 1996. studirao je na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti (odsjek Dramaturgije). Od 1995. godine do 2000. godine radi u novinarstvu. U tom periodu mnoge njegove književne, filmske i kazališne kritike te eseje prenose eminentne tiskovine diljem svijeta (primjerice - francuski list Le Monde – «Granatiranje Zagreba»).

Honorarno radi kao scenarist u Dramskom programu Hrvatske televizije i Jadran filmu. Objavljeno mu je deset samostalnih knjiga: "Underground", "O čemu pričaš", "Pivo ne ostavlja mrlje od kave", "Tamo gdje si ti, nema paukova", "Bez detalja, molim", "Nebo nek' je i dalje samo nebo", "Žene, luđaci i malo dobrih pedera" "Oprosti, a i ne moraš", "Četrdeset antiljubavnih i jedna nekorektna" te "Kako se ubiti" koja je ujedno prevedena i objavljena u Republici Srbiji u izdavačkoj kući "Draganić». S poezijom i prozom zastupljen je u više antologija, panorama i zbornika u Hrvatskoj i inozemstvu. U prepjevu Grzegorza Latuszynskog pjesme su mu objavljene i u Poljskoj (Antlogija hrvatskog pjesništva XX stoljeća, pod naslovom "W skvarze slonca, w chlodzie nocy", u varšavskoj nakladničkoj kući "Agawa"). Između ostalog dobio je više priznanja i nagrada za svoj književno - stvaralački rad.

Autor je scenarija za igrano - dokumentarni serijal „Domovinski rat“ (produkcija HTV-a): Orkan, Maslenica i Vukovar.

Član je Društva hrvatskih književnika i Matice hrvatske. Od 2008. godine predsjednik je i voditelj kultne zagrebačke tribine Jutro poezije. U bibioteci "Lude gljive" (nakladnik Jutro poezije) uredinik je nekoliko knjiga suvremene domaće poezije priznatih hrvatskih autora: Franje Nagulova, Ružice Orešković, Mirka Ćurića, Lidije Dujić, Zvonimira Husića...

Živi u Zagrebu.

a piše i kolumne na maxportalu

http://www.maxportal.hr/robert-roklicer-pricam-ti-pricu/

[philly]

hrvatski slikar josip botteri.
opširnije o njegovon životu
http://www.laudato.hr/Tko-je-ovdje/Profili/Josip-Botteri-Dini.aspx

njegova ćer ana također slikarica.
jedna njena izjava:

„„Ja to već godinama imam i nosim. On je za mene idol. Idol uopće, ne samo mladom čovjeku, nego svakom Hrvatu i svakoj osobi na svijetu koja iz njegova života može izvući pouku da se u trpljenju i nepravednoj osudi može izaći kao pobjednik. I da trebamo uvijek imati vjeru i nadu u Boga. I drugo, osjećam se zahvalna toj osobi da je za mene negdje ležala, čamila. Mene je branila! Moj život je spasila! A nepravedno je zbog mene negdje ležala. Oduvijek sam imala strašnu patnju zbog osobe koja tako pati. Ali sam zato i neizmjerno sretna da je general konačno slobodan. A i za vrijeme sužanjstva generala Gotovine, sudjelovali smo na aukcijama da se skupi novac za njegovu obranu. Pa smo i na taj mali način doprinosili da mu patnje brže skončaju“”
(U razgovoru za laudato.hr, na novinarkino pitanje zašto nosi na odjeći bedž s likom hrvatskog generala Ante Gotovine

[Grunf]

http://www.hfs.hr/baza/hfs/autori/slikeautora/milan_trenc1.jpg

Milan Trenc

Autor slikovnice Noć u muzeju po kojem je snimljen holivudski film koji je zaradio stotine milijuna dolara.


Milan Trenc je roden u Zagrebu 1962. godine gdje je zavrsio Skolu Primjenjene Umjetnosti, odjel grafike te nakon toga diplomirao filmsku reziju na Akademiji Dramskih Umjetnosti u klasi prof. Krese Golika.

Paralelno sa studijem rezije, od pocetka osamdesetih objavIjuje stripove, prvo u omladinskoj a zatim i tjednoj stampi. 1982. godine pocinje redovito objavljivati tjedni strip u magazinu Danas. Slijedece godine kreira strip "Koscak" u tehnici grubo spricanog kista a zatim slijede stripovi "25 godina Zida, "Morrocco" i "Milan Blenton". Od 1985. godine pa do njegovog gasenja bio je glavni ilustrator magazina Start.

Trencov prvi susret sa animacijom pocinje u ranim osamdesetima kad zapocinje rad u Zagreb filmu, prvo kao fazer a zatim i animator te kasnije kreira epizodu "Blentona" u okviru filma "Utakmica" Kresimira Zimonica. 1990. godine ostvaruje animirani film "Veliki Provod" koji je kao najbolji animirani film u izboru kritike prikazan na Londonskom filmskom festivalu i danas se smatra jednim od klasicnih djela Zagrebacke skole.

Istovremeno objavljuje stripove i naslovnice u domaćoj i britanskoj štampi te pise i režira "Priču o Duhu," igrani tv film za Zagrebacku Televiziju.

1991. godine seli se u New York gdje objavlje stripove u Heavy Metal Magazinu a ilustracije mu se pojavljuju u The New York Timesu, Timeu, The Wall Street Journalu, New Yorkeru, Fortune Magazinu, Washinton Postu, Bussines Weeku i ostalim vaznijim americkim listovima.

Za svoje ilustracije u The New York Timesu dobio je nagrade Magazina Print (1993.) i Society of Publication Designers (2003.)1993. piše i ilustrira knjigu za djecu "The Nigt at the Museum" (Barron's 1993.) po kojoj je snimljen istoimeni holivudski film.

2000. godine u New Yorku snima igrani film "Zen Priče." 2004. se seli u Zagreb gdje 2009. završava animirani film "Slonić ide u vrtić" , a 2010. "Samoću."

Milan Trenc predaje filmsku režiju na odjelu Animacije i novih medija na ALU u Zagrebu te piše i ilustrira knjige i priprema nove filmske scenarije.

http://www.hfs.hr/autori_detail.aspx?sif=328

http://www.aiga.org/archivedmedia/original-night-at-the-museum/Night_bookcover_half.jpg

http://www.aiga.org/archivedmedia/original-night-at-the-museum/Nightspread_feature.jpg

http://www.aiga.org/original-night-at-the-museum/