PDA

Pogledaj Full Version : Hrvatska u prvom svjetskom ratu - dokumentarni serijal



Grunf
05-11-2014, 13:17
Od 5. studenoga, srijedom na HRT1 oko 20.15 h prikazivat će se dokumentarni serijal u 4 nastavka o Hrvatskoj u prvom svjetskom ratu. Baš me zanima kak bu to izgledalo i kakav prizvuk će cijeli dokumentarac imati. :)

http://www.hrt.hr/media/tt_news/EKIPA_HTV_SNIMANJE.jpg



Hrvatska u Prvom svjetskom ratu novi je dokumentarni serijal koji se od 5. studenog počinje prikazivati na Prvom programu Hrvatske televizije. U četiri epizode vodit će vas kroz vojne i političke događaje toga vremena, pružajući uvid u atmosferu koja je prethodila Velikom ratu, uzrocima i tijeku ratnih zbivanja te sudbini Hrvatske i Hrvata u njemu.

U serijalu su korišteni materijali iz Filmskog arhiva Austrije među kojima su i dosad neprikazane snimke iz toga doba. Ratni događaji su predstavljeni i igranim scenama kojima su ilustrirane uspomene hrvatskih vojnika sačuvanih u memoarskim zapisima toga vremena. „Ukupno je sačuvano 40-ak zapisa Hrvata koji su sudjelovali kao vojnici u Prvom svjetskom ratu. Izbor iz njihovih memoara poslužio je kao predložak za igrane scene koje nas vode kroz ratni dio serijala.“ dodaje redatelj i koscenarist Krešimir Čokolić.


Pripreme i produkcija trajali su više od godinu dana, a igrane scene snimane su na lokacijama u Hrvatskoj, Bosni, Austriji i Mađarskoj te zaokružene snimanjem u Versaillesu pored Pariza, gdje je zaključen Veliki rat.
5. studenog - Put prema ratu
Prilike u svjetskoj politici početkom 20. stoljeća upućuju na veliku nepomirljivost svjetskih sila.

Politikom Srbije prema Bosni i Hercegovini carska Rusija ulazi duboko u geopolitički prostor Austro-Ugarske. Hrvatska, iako sama nesvjesna svih dometa panslavenske agresije, također je uvučena u prostor nesigurnosti.

http://hrtprikazuje.hrt.hr/hrvatska-u-prvom-svjetskom-ratu

Inkvizitor
05-11-2014, 17:21
Zanimljiva tema, samo me zanima kako će je obradit..

pogledat svakako.

Skywalker
05-11-2014, 19:34
Ispratice se.

Grunf
06-11-2014, 00:55
I kakvi su dojmovi? Ja sam očekival nekaj kao serijal Hrvatski kraljevi, ovo nije baš ta razina, ali dobro je za pogledati. Dosta je informativno iako malo suhoparno. Koliko su kvalitetni ti povjesničari to ne znam. :)

Inkvizitor
06-11-2014, 11:41
Nako nako. povjesničari su malo usporeni, ubrzat će to Jakovina.

Ali neke stvari su se rekle, da su početkom stoljeća politiku u Hrvatskoj vodili Mađari i Srbi i da je to tada vjerovatno bio najsramotniji period hrvatske politike.

Totalna kapitulacija.

moonlight
06-11-2014, 15:10
Prva epizoda, vodica...mislio sam da će detaljnije otvoriti pitanje velikosrpskog plana nakon Balkanskih ratova i uloge Carske Rusije, kao vrlo bitnog uzroka I.svjetskog rata...

Damir Agičić je oduvijek bio ovako "zanimljiv" i pripremljen, on je prije nakladni trgovac, to ga puno više zanima, kao i njegovu suprugu...prava manufaktura...

Ono što me najviše iznenadilo to je ponovno mitologiziranje Franje Ferdinanda oko mogućeg preuređenja Monarhije, sasvim sigurno je apsurd da bi on to mogao učiniti bez Ugara za stolom, iako je poznato da ih je gledao poprijeko, prije je u toj priči situacija kad bi se igrali što bi bilo, kad bi bilo, da bi poput svog strica iskoristio raspoloženje Hrvata i ostalih južnoslavenskih naroda protiv Ugara, pa učvršćivao vlast nekim novim modificiranim neoapsolutizmom kao i Franjo Josip nakon 1848.

Bobani
06-11-2014, 15:12
Hrvati u Prvom svjetskom ratu - Vojna povijest - Vecernji.hr

Grunf
06-11-2014, 16:07
Prva epizoda, vodica...mislio sam da će detaljnije otvoriti pitanje velikosrpskog plana nakon Balkanskih ratova i uloge Carske Rusije, kao vrlo bitnog uzroka I.svjetskog rata...

Damir Agičić je oduvijek bio ovako "zanimljiv" i pripremljen, on je prije nakladni trgovac, to ga puno više zanima, kao i njegovu suprugu...prava manufaktura...

Ono što me najviše iznenadilo to je ponovno mitologiziranje Franje Ferdinanda oko mogućeg preuređenja Monarhije, sasvim sigurno je apsurd da bi on to mogao učiniti bez Ugara za stolom, iako je poznato da ih je gledao poprijeko, prije je u toj priči situacija kad bi se igrali što bi bilo, kad bi bilo, da bi poput svog strica iskoristio raspoloženje Hrvata i ostalih južnoslavenskih naroda protiv Ugara, pa učvršćivao vlast nekim novim modificiranim neoapsolutizmom kao i Franjo Josip nakon 1848.

Ak bi dali Hrvatima da postanu treći stup, s vremenom bi i ostali narodi htjeli svoj dio kolača. :)

moonlight
06-11-2014, 16:25
Ak bi dali Hrvatima da postanu treći stup, s vremenom bi i ostali narodi htjeli svoj dio kolača. :)

Pa to je i bio cilj, ono što je u mjesec dana trajalo kao Država SHS 1918., na toj ideji je i nastala.

Inkvizitor
13-11-2014, 09:40
Sinoć bila druga epizode

a evo prve tko nije gledao..



http://www.youtube.com/watch?v=2iiBLCbnD5M

Skywalker
16-11-2014, 10:54
U drugoj epizodu su/ste nas opisali i prikazali kao nekakve majmune,kojima slucajno polazi za rukom da se u nekoliko navrata odbrane,a istina je da smo tad imali najsposobnije vojskovodje,verovatno u celoj nasoj istoriji.
Pomenut je Mackov kamen kao teska borba...ali nisu zlocini u Sapcu npr.

Neumesna je scena kada zena kao posluzuje hrvatske vojnike,sa onim pohotnim osmehom na licu,i implicira se kako je jos zadovoljna sto to radi...pa sa onim poljupcem na kraju...ako je toga i bilo,sigurno nije sa takvom radoscu...Pa onda onaj kao srpski general/oficir sta li kad se rukuje sa austro-ugarskim,opet prikazan kao neki dekica,zbunjeni,uplaseni...sve u svemu,dva losa stereotipa.

Inkvizitor
16-11-2014, 11:35
Druga epizoda. Lošija od prve.

Slabo obrađeni frontovi općenito.

Općenito se slabo govori o ulogama hrvatskih divizija bilo gdje. Mogu sjećanja vojnika biti neki šlagvort ali ne i temelj dokumentarca.



http://www.youtube.com/watch?v=SN2NXyjquaM

Grunf
16-11-2014, 13:18
Nisam gledao, ali ocito je dojam da je povrsno i lose napravljeno. Valjda jos jedan dokumentarac s ciljem izvlacenja love iz HRT-a. :kez

Inkvizitor
16-11-2014, 13:58
Nisi baš nešto ni propustio..baš je nekako amaterski..

Grunf
16-11-2014, 14:41
Bas me zanima kolko je doslo.

interceptor
26-01-2015, 18:14
Nepoznate činjenice iz hrvatske vojne povijesti

Austro-ugarsko-hrvatski vojnici (među kojima su i hrvatski domobrani) marširaju u Prvom svjetskom ratu (1914. - 1918.) na brdo Zion u Jeruzalemu.
Austro-ugarsko-hrvatske postrojbe su među zadnjima ostale braniti Jeruzalem od Engleza. Također se hrvatsko topništvo istaknulo u borbama
na poluotoku Sinaj protiv Engleza. Mnogo hrvatskih domobrana je nakon Prvog svjetskog rata palo u englesko zarobljeništvo na Bliskom istoku.
http://fbcdn-sphotos-e-a.akamaihd.net/hphotos-ak-xpf1/v/t1.0-9/10422943_869963146387865_7907987465303665926_n.jpg ?oh=87f369b5c4f4f635d8208b0daa8c8622&oe=5529F0D5&__gda__=1428426943_f3cf881ba238bc42070e08bbef4f6cb a

interceptor
26-05-2015, 01:30
HRVATSKA VOJSKA JE UŠLA U BEOGRAD!

http://croative.net/wp-content/uploads/2015/05/Beograd-hrvatska-zastava.jpg
ZNATE LI DA SE OVO DOGODILO PRIJE TOČNO 100 godina? Beograd je zauzet 2. decembra 1914. godine i to od strane hrvatske vojske i grupe “Petrovaradin” sa devet bataljona. Hrvatski vojnici koji su prvi kročili na tlo srpske prestonice oduševljeno su slavili.

Hrvatske zastave u centru Beograda, Hrvati se raduju. “Beograd je pao”, odjeknulo je do Zagreba, u kojem se zbog toga slavilo, navodi Telegraf.hr, tekst kojeg prenosimo u izvorniku.

Ovo nije odlomak iz nekog rodoljubivog romana nego deo istorije Srbije, koji se zaista odigrao pre tačno 100 godina, 2. decembra 1914. A evo i kako je došlo do ovoga.

Krajem novembra 1914. godine, austrougarske snage na srpskom tlu brojale su ukupno 399.000 ljudi i 127.000 konja. Balkanska vojska sastojala se od 12 divizija opremljenih s ukupno 250.000 pušaka. Bila je to gotovo trećina ukupne austrougarske vojne sile, dok je ostatak snaga držao položaje na severnom bojištu.

Austrougarsko ministarstvo spoljnih poslova nastojalo je da Balkansku vojsku održava što jačom kako bi pohod na Srbiju bio završen u najkraćem mogućem roku, što je trebalo da doprinese ulasku Bugarske u rat na strani Centralnih sila.

Srbi su u novembru izgubili Valjevo i Obrenovac, što jeaustrougarskoj vojsci otvorilo put prema Beogradu i centralnoj Srbiji. Srpsku vojsku od potpunog poraza spasio je general Živojin Mišić, koji je uspeo da ponovno uspostavi zapovedni lanac i da povuče vojsku na liniju Kolubara-Suvobor-Ljig. Zbog planirane opšte protivofanzive i zauzimanja strateških pozicija, vojvoda Radomir Putnik bio je prisiljen da povuče srpsku vojsku dublje u unutrašnjost zemlje.

Ovo povlačenje otvorilo je priliku za manji predah premorenih austrougarskih snaga. Premda je Poćorek izdao naređenje da trupe do 3. novembra zastanu radi odmora, do toga ipak nije došlo. O tome je Poćorek u svom izveštaju kratko zapisao: “Naše čete su nakon teških borbi i napada na neprijatelja počele da progone potučenu srpsku vojsku. Bez odmora i sna idemo prema cilju, a to je uništavanje srpske vojske.”

Napredovanje iscrpljene austrougarske vojske preko Kolubare prisililo je srpske snage da napuste srpsku prestonicu, jer su njene obrambene snage bile usmerene prema severu.

Beogradska tvrđava nalazi se na proplanku, na ušću Save u Dunav, tako da svojim položajem dominira na obe reke. Stara tvrđava iz turskih vremena smeštena je na reci Savi, na visini od 47 metara. Ali ona, 1914. godine, više nije imala nikakav poseban odbrambeni značaj. Između nje i grada nalazi se Kalemegdan, uzvisina na koju je srpska vojska postavila teške topove za odbranu Beograda. Stara tvrđava, Kalemegdan i utvrđene obale Save i Dunava predstavljale su prvu liniju severnog fronta.

Mnogo veći odbrambeni značaj imali su topovi koji su bili postavljeni na brdima iza Beograda. Oni su bili manje izloženi i bolje zaštićeni od topova postavljenih na Kalemegdanu. Pored njih, veliki odbrambeni značaj imale su reke Sava i Dunav, kao prirodne barijere koje su štitile Beograd od napredovanja sa severne strane. Osvajanjem uzvisina južno iza grada, Beograd je ostao bez odbrane i opasnost od neprijateljske vojske je postala realna. Zato je predaja grada, nakon prelaska neprijateljske vojske preko Kolubare, bila jedino rešenje.

Beograd je bio pod neprestanom paljbom austrijske teške artiljerije, koja je uspela da stiša srpsku artiljeriju smeštenu na Avali, 18 kilometara južno od Beograda, na Topčideru i Banovom brdu. Nakon što su izvidnice prenele vest o razarajućem dejstvu artiljerije, austrougarske trupe koje su bile smeštene na obali Zemuna su prešle preko Dunava na Adu Ciganliju, te odande u Beograd, gde su zauzele Topčider i zapadni deo Beograda.

Istovremeno su u Beograd ušle i trupe koje su nakon zauzimanja Obrenovca napredovale uz reku Savu i zauzele brda južno od prestonice. Srpska vojska u povlačenju pružala je mali otpor, a povlačenje je dodatno bilo otežano teško prohodnim terenom, ali i činjenicom da se civilno stanovništvo povlačilo zajedno s vojskom. Beograd je zauzet 2. decembra 1914. godine i to od strane hrvatske vojske i grupe “Petrovaradin” sa devet bataljona. Hrvatski vojnici koji su prvi kročili na tlo srpske prestonice oduševljeno su se grlili i ljubili.

Prvi vojnik koji je stupio na beogradsko tlo, bio je poručnik u rezervi, Leopold Hirt, rođeni Vukovarac. Pad srpske prestonice poklopio se s godišnjicom stupanja na presto Franje Josipa. Komandant 5. armije iz Splita, general Liborius von Frank, poslao je caru Franji Josipu telegram: “Molim Vaše carsko i kraljevsko Veličanstvo za dozvolu da na dan šestdeset i šeste godine slavnog vladanja Vašega Veličanstva ponizno i sa strahopoštovanjem stavim pred noge čestitke V. vojske, kao i vest da su danas naše trupe zauzele grad Beograd.” Monarhija je oduševljeno slavila, a novine su izveštavale u istom stilu: “Beograd je pao” – odjeknulo je…

Telegraf.rs/ Večernji.hr photo: Telegraf | croative.net