PDA

Pogledaj Full Version : 25. ožujka - Blagovijest, Navještenje Gospodinovo



ZGabriel
25-03-2014, 08:21
http://www.ivanjareka.zupa.hr/wp-content/uploads/2012/03/annunciation2.jpg



Blagovijest ili Navještenje Gospodinovo svetkovina je koju slavimo 25. ožujka, devet mjeseci prije Isusova rođenja, Božića.

Sadržaj svetkovine je evanđeoski događaj, kada Božji glasnik, anđeo Gabrijel, naviješta Mariji, odabranje da bude Majka Isusa, Sina Božjega. To je čas utjelovljenja, začeća Isusova pod srcem Marijinim. Marija je toga dana začela, a Isus je začet – tako se ova svetkovina odnosi na oboje , pa otuda i dva naziva – Navještenje Gospodinovo (mislimo na Krista) ili Blagovijest (mislimo na Mariju).


Sadržaj svetkovine posebno je utkan u redovitu kršćansku molitvenu praksu: vjernici je spominju tri puta dnevno, kad na glas zvona – ujutro, u podne i navečer – izriču molitvu, koja se, prema početnim riječima, zove “Anđeo Gospodnji”. To je razlog da se sa svih crkvenih zvonika tri puta dnevno oglasi zvono koje vjernike podsjeća i poziva na molitvu.


Prema liturgijskim molitvama i čitanjima u središtu je Isus kao utjelovljeni Sin Božji i obećani Mesija iz loze Davidove. Dakako da se tajna utjelovljenja događa u Mariji, na njezin vjernički pristanak. Danas pokleknemo kada u Misnom vjerovanju izgovaramo riječi “I utjelovio se po Duhu Svetom od Marije Djevice i postao čovjekom”. Time i tjelesnim pokretom očitujemo vjeru u utjelovljenje Sina Božjega kao središnju istinu kršćanstva.


Prvo čitanje je Izaijino proročanstvo o Emanuelovoj majci koje mi kršćani vidimo ispunjeno na Mariji. Drugo čitanje odlomak je iz poslanice Hebrejima o Sinu kojemu je Otac prilikom utjelovljenja dao tijelo da kao poslušni čovjek izvršava njegovu volju. Evanđelje prikazuje navještenje Mariji koju će Duh Sveti osjeniti i ona će bez intervencije muškarca začeti Sina Božjeg.


Ovu zgodu imali smo kao evanđelje na svetkovinu Bezgrješnog začeća Marijina. Tada je naglasak bio na anđelovim riječima ”Zdravo, milosti puna” i Marijinom odgovoru “Evo službenice Gospodnje”. Mariju je Bog unaprijed ispunio svojom milošću, izuzeo je od ljage istočnog grijeha jer ju je uplanirao za Majku svoga Sina. U današnjoj liturgiji naglasak je na Marijinu Sinu koji biva začet snagom Duha Svetoga i tako unaprijed pripravljen za svoju mesijansku zadaću. Isus je čudesni poklon Boga ljudskom rodu – po Djevicu Mariji.


Ovo otajstvo vjere kasnija teologija nazvala je “utjelovljenjem” ili “učovječenjem” Sina Božjega od Djevice Marije. Ono je središnja istina kršćanstva kao objavljene religije. Prihvaćajući iznova ovo otajstvo naše vjere, mi u Vjerovanju ispovijedamo: “Koji je radi nas ljudi i radi našega spasenja sišao s nebesa i utjelovio se po Duhu Svetom od Djevice Marije!”


************************************************

U službi spasenja

Prizor navještenja česta je tema u slikarstvu. Obično se anđeo i Marija slikaju u istoj veličini. Anđeo pozdravlja i donosi poruku, a Marija sluša. Marija i Gabriel djeluju kao jednakopravni sugovornici. To odgovara biblijskom tekstu i izražava kršćansku vjeru: Bog uzima čovjeka kao slobodnog čovjeka, Bog poštuje Marijinu slobodu.

Božje djelovanje prema čovjeku i za čovjeka česta je tema biblijske objave. Neki se temeljni elementi uvijek vraćaju. Najprije činjenica da uvijek Bog preuzima inicijativu: on zove, poziva. Tako je kod starozavjetnih proroka, tako i kod Isusovih učenika. Ipak Bog ne sili nikoga, nikome ne nameće svoju volju. Pozvani se treba i može slobodno odlučiti za ili protiv.
Jedva da ima neuspjelih poziva. To je u naravi stvari. Iz čega nije ništa postalo, o tome se niti ne izvještava. Ipak ima iznimaka. Na primjer „bogati mladić“ u evanđelju, kad ga je Isus pozvao: „Idi, prodaj sve što imaš i podaj siromasima, onda dođi i idi za mnom. On je žalostan otišao, jer je bio bogat“.

Kad je Bog namjeravao izvesti djelo spasenja utjelovljenjem svoga Sina, postupa kao uvijek: Uzima inicijativu i šalje svojega glasnika, pita Djevicu iz Nazareta o njezinoj spremnosti da postane majka Isusova. Gledajući jezikovno anđeo ne postavlja nikakvo pitanje, ali prima protupitanje Marijino i odgovara nato i napušta Mariju tek kad je dobio odgovor: „Službenica sam Gospodnja.“

Marija je odgovorila kao sestra svih nas, kao predstavnica starozavjetnog Božjeg naroda i čitavog čovječanstva. Tada za nas kao kršćane slijedi: dobro je da poštujemo čitav židovski narod i budemo mu zahvalni, da je po Mariji poslužio spasenju svijeta. I s pravom pozdravljamo i slavimo Mariju, - na blagdan njezina navještenja, i svakog dana, kad s Gabrielom kažemo: „Zdravo, milosti puna…“

Na kraju trebali bismo razmisliti o svojem vlastitom dostojanstvu pred Bogom, jer Bog ozbiljno postupa i sa slobodom svakoga od nas. Zgodnu priliku za to imamo moleći: „Anđeo Gospodnji navijestio Mariji…“




http://hkud-komusina.si/wp-content/uploads/2012/03/blagovijest.jpg

ogledalce
25-03-2014, 10:02
https://scontent-a-fra.xx.fbcdn.net/hphotos-ash3/t1.0-9/10014568_10152287701167566_1088582866_n.jpg