EU prednost ili propast?

[caporegime]

naletih jedan tekst pa rekoh zašto ne pročitati i javno objaviti.
ako već mediji o kojima smo rekli što mislimo neće....


[I]ISTINA O KOJOJ SE U HRVATSKOJ ŠUTI

Vozač kamiona iz Slovenije je negdje na TV-u rekao kako radi dnevno po 16-18 sati za golu plaću, bez plaćenih prekovremenih sati, bez plaćenog toplog obroka. Kad bi se pobunio, kaže, to njegov gazda jedva čeka, jer bi ga poslao na burzu i uzeo Rumunja koji bi mu vozio u pola cijene, ali gazda istovremeno priča kako je u EU super, jer svaki mjesec kupi novi kamion.

Bugarin (poslovni partner) priča kako je Bugarska živjela od izvoza voća i povrća, a sada sve uvoze iz EU, dok se država sve više zadužuje.

Mađari pričaju kako su postali najamni radnici u (do jučer svojim) vinogradima, jer su ih Francuzi najprije uništili s niskim (dampinškim) cijenama, da bi, kada Mađari nisu više mogli vraćati banci kredite, od banaka kupili za sitan novac gotovo sve vinograde. Tako se sada najpoznatiji Mađarski vinogradi (Tokajac) nalaze u vlasništvu Engleza.

U Češkoj je EU prisilila vlasnike šećerana da zatvore tvornice, dok su radnici završili na burzi, a sve zato jer EU ima previše šećera, a previše šećera ima zato jer ga EU uvozi iz Kube i na njemu je puno veća zarada.

Njemačka je zbog prekoračenja kvote dozvoljenog zagađivanja, prema sporazumu iz Kyota, veliki dio prljave industrije prebacila u Češku. Jedini čovjek koji je zbrojio dva i dva je češki predsjednik Klaus koji tvrdi da je ulazak Republike Češke u EU čisti promašaj i u znak protesta ne dozvoljava da se zastava EU izvjesi na njegovu rezidenciju.

Prošle godine u veljači sam jedne nedjelje u vijestima na radiju u osam sati čuo u špici krajnje uznemirujuću vijest - U Mađarskoj građani nezadovoljni s EU izišli su na ulice i krenuli prema parlamentu, policija napravila barikade, očekuje se ono najgore. Uključio sam radio da čujem vijesti , međutim Mađarska se nije više spominjala. Navečer sam s nestrpljenjem čekao dnevnik na TV, o spomenutom događaju ni riječi. Znači da je saborska komisija za informiranje već reagirala. Nakon par dana stjecajem okolnosti sreo sam se s nekim Mađarima pa sam upitao što je to bilo. Najprije nisu shvaćali na što mislim, a kada sam im objasnio što je bilo na vijestima, odmahnuli su rukom i rekli "Ma kod nas su stalno neke demonstracije protiv EU". E pa sada se pitam gdje je demokracija, gdje je sloboda štampe, kojom se toliko busamo u prsa.

Tvrdim da je to zato jer bi protiv EU bilo ne 50% građana RH, već 90% da se ovakve vijesti prikažu na našoj televiziji. Bojim se da na kraju građani neće niti glasovati o ulasku u EU, već će do tog vremena Sabor promijeniti Ustav, pa će Sabor mjesto nas donijeti najbolje rješenje, a to je ulazak u EU, jer znaju da su im izgledi da narod glasa za EU veoma mali.

Tako je bilo u Nizozemskoj i Sloveniji, kada su kroz ispitivanje javnog mijenja shvatili da će narod biti protiv ulaska u EU. Kada se puk pobunio što se nije izišlo na referendum, odgovor je bio: "Vi ste glasali za našu stranku, koja je u svom programu imala ulazak u EU i mi sada samo izvršavamo ono što smo vam u predizbornoj kampanji obećavali". Nadalje, zašto Ustav EU nije prošao u Francuskoj i Nizozemskoj, zašto su pribjegli Lisabonskom sporazumu, zašto Lisabonski sporazum prihvaćaju parlamenti, zašto ga ne daju na referendum? Zato jer bi prošli kao u Irskoj, a u Irskoj znamo nisu prošli.

Da li su naši političari svjesni toga što čine ovom narodu? Da li su svjesni toga da će ulaskom u EU u vrlo kratkom roku sva dobra prijeći u vlasništvo bjelosvjetske mafije i da će naš narod biti najamna radna snaga, bolje rečeno robovi. Oni nisu svjesni da kada vlasnik plati porez na dobit, ostatak dobiti završava van granica RH. Samo ako je vlasnik Hrvat ta dobit se opet investira u RH. Znam dobro o čemu pričam, jer sam donedavno radio u stranoj tvrtci i znam koliko novca je svake godine vlasnik odnosio iz RH.

[caporegime]

Što je to potaklo sve naše stranke da u svojim programima gotovo svi (osim nekih malih stranaka) imaju ulazak u EU? Kao jedini logični odgovor nameće mi se misao da su kupljeni, jer bogatoj EU (s velikim osjećajem za pronalaženje zlatnog rudnika) nije problem podijeliti našim političarima stotinjak milijuna eura da bi ovi napravili sve što se od njih traži. Njima investirati taj novac je kao meni dati prosjaku 5 kuna.

Zar nitko ne vidi da su vodeće članice EU (Engleska, Francuska, Nizozemska, Portugal, Španjolska i Njemačka), sve od reda bile kolonijalne sile, da su kolonije osvojili ratom, da su u tim ratovima poubijali milijune ljudi i opljačkali sve što se opljačkati moglo? Ali sve što su oružjem dobili, oružjem su i izgubili. Sada imaju muzeje pune umjetnina, zlata, bjelokosti i dragulja, ali imaju i izdajnike (one koji su za njih ratovali u vlastitoj domovini protiv vlastitog naroda), koji su im sada problem (U Francuskoj: Marokanci, Tunižani, Alžirci, Mauri i.t.d.). London ima preko 50% obojenog stanovništva, a da ne pričamo o tome na što sliči Nizozemska) i izvor su kriminala. Sada imaju i jedno veliko iskustvo, pa su poučeni Aljaskom, koju su SAD kupile od Ruskoga cara došle do zaključka: što se otme oružjem, oružjem se može vratiti, ali što se kupi, može se samo kupnjom vratiti, pa su sada krenuli osvojiti svijet na novi način: globalizacijom.

Pročitajte malu plavu knjižicu EU-a, koja se zove Ustav EU-a, u kojoj sve piše... I sada su te zemlje lansirale priču o globalizaciji. Što se to krije iza globalizacije? Globalizacija je kolonizacija bez ispaljenog metka. I mi nasjedamo tim hohštaperima, koji nas uče što je to demokracija, što je dobro, a što je zlo, a do jučer su sijali smrt širom svijeta. Istrijebili su cijele civilizacije. Najveći demokrati na ovome svijetu, SAD, donedavno su imali robove, a do jučer se nisu vozili u istim autobusima sa crncima, dok je Dubrovačka republika 1642. godine donijela zakon o ukidanju ropstva, dakle u vrijeme kada je Sjeverna Amerika još bila engleska kolonija i nije postojalakao država (SAD su oformljene kao država 1776. godine). I sada im je taktika da žrtvu najprije bace na koljena (najčešće kroz financijska zaduženja), a onda dolaze s kovčezima novca, odvjetnicima i ugovorima, pa sve vrijedno kroz kratko vrijeme promijeni vlasnika, naravno za sitan novac, jer i kralj u pustinji, kada umire od žeđi, daje kraljevstvo za kap vode.

Ja jesam za EU, ali ne EU s ovakvom politikom, politikom koju vode kapitalisti, a ne političari. Kakva je to politika kada su kapitalisti zbog svoje gramzljivosti, pohlepe i nepresušne želje za što većim bogatstvom svoj kapital radi veće zarade prebacili u Kinu (gdje radnik radi za 1 $ dnevno), a radnike uz čiju pomoć su stekli taj isti kapital šalju na burzu, da bi robu proizvedenu u njihovim tvornicama u Kini dopremili u EU da je prodaju svojim dojučerašnjim radnicima, koji sada žive od socijalne pomoći. Tako su do sada uništili tekstilnu industriju u EU, obućarsku industriju, načeli drvno-prerađivačku industriju, automobilsku industriju i.t.d.

Tvrdim da ovakva politika EU nije dobra, da se bazira samo na kapitalu, a za čovjeka više nitko ne brine. Sada više nije dovoljno raditi radnim danom što bi rekli Zagorci od ve do ve, već je potrebno raditi i subotom i nedjeljom, ali to samo kod nas, dok ti isti centri u svojim matičnim državama nedjeljom ne rade (Austrija i Njemačka).

No, ta politika je politika rezanje grane na kojoj se sjedi, jer kada 50% radnika u EU završi na burzi, a druga polovica više ne bude mogla plaćati socijalu radnicima na burzi, ponovo će poteći krv potocima. Da li će se to krvoproliće zvati Oktobarska ili Francuska revolucija nije bitno, ali to je s ovakvom politikom EU neminovno.

Bogataše u EU kod nas najviše zanima Slavonska ravnica, izvori pitke vode i naša obala zajedno s otocima. Industrija ih ne zanima, to imaju kod sebe u Koreji, Kini, Vijetnamu, Turskoj i Indiji. Njih naša industrija koja im konkurira smeta. Nju treba uništiti. Pogledajte samo kakav pritisak rade na našu vladu u vezi brodogradilišta. Naša brodogradilišta im smetaju jer konkuriraju Korejskima, koja su u njihovom vlasništvu. To opravdavaju slobodnim tržištem i zaštitom tržišnog natjecanja. Kad smo već kod slobodnog tržišta, da kažem i to da je njihova teorija da sve što nije profitabilno, dakle što ne može na tržištu opstati, treba propasti. Ali to pravilo važi samo za neke, iako tvrde da smo svi jednaki (sve svinje su jednake, samo su neke jednakije, Orwell), pa pitam se zašto onda sada u ovoj krizi nisu pustili da propadnu sve banke u EU i SAD-u, jer su po toj logici trebale propasti, zašto su automobilskoj industriji dali financijsku injekciju, zašto je samo Amerika, da spasi svoje gospodarstvo, žrtvovala preko tisuću petsto milijardi USD? Zar mi dotacijama ne spašavamo svoje gospodarstvo? Zar nije bolje da im pomognemo sa dva tri milijuna USD, nego da ti radnici završe na burzi, gdje će koštati proračun desetak puta više?

Dakle mi sve slijepo vjerujemo tim bjelosvjetskim lažovima.

Možda ćete reći da sam pregrub u iznošenju svojih ocjena. Ne nisam pregrub, ja sam očajan, mogu ovo pismo poslati i u novine ali one ga neće objaviti.

Goebbels, Hitlerov šef propagande je za ove današnje managere propagande bio dječji vrtić. Ovi danas su učenici Američkog agresivnog marketinga rođenog u potrošačkom društvu. Marketing, što je to ustvari? Jedna definicija kaže da je potrošačko društvo izgradilo marketing, koji je sposoban čovjeka uvjeriti da kupi nešto što mu ne treba, za novac koji nema (karticu). To pak znači da čovjeka treba nagovoriti da se što više zaduži, jer je onda s njime lakše vladati. Ako čovjek nikome ništa ne duguje, tada si može puno toga dopustiti, ali ako duguje, za auto, za kuću ili stan, dovoljno mu je priprijetiti otkazom i čovjek šuti, jer ako ostane bez posla, ostat će bez svega, a nitko ne želi ostati bez egzistencije i dobara koja je stjecao mukotrpnim radom, pogotovo kada iza sebe ima obitelj, koja je svakom radniku svetinja.

Koliko su lažljivi, sjetit ćete se i sami, kada Vas podsjetim na obećanja stranih banaka. Dok nisu imali pristup u RH, onda su nas uvjeravali da ako im otvorimo vrata, da ćemo imati kamatu istu kao i u njihovim matičnim državama (kod njih je sada kamata 3%, a kod nas 13%). Kada su ušli obećavali su tvrtkama, koje pređu k njima iz tadašnjeg SDK, da će im platni promet raditi besplatno. No naše tvrtke na to nisu nasjedale, pa su onda dr. Šošić i dr. Đodan javno popljuvali SDK, nazvavši SDK komunističkim mastodontom, koji treba ukinuti (jer takvo što ne postoji nigdje u svijetu), a poslovne subjekte prebaciti u poslovne banke. Napokon su donijeli zakon koji je tvrtke prisilio da račune i novac prebace u poslovne banke, ali tog časa više nijednoj banci nije palo na pamet održati obećanje o besplatnom platnom prometu, štoviše cijena platnog prometa je poskupjela otprilike pet puta. U tim istim bankama danas možete dobiti kredit za auto, kamion ili bilo što drugo proizvedeno na zapadu u roku par sati do par dana, dok za recimo farmu krava kredit će naš seljak ganjati par godina.

Naša vlast je po meni učinila najveći propust 1992. godine, kada je u pretpristupnim ugovorima s EU potpisala da će otvoriti naše tržište europskim proizvodima i da će prodati banke. Tim potezom smo uništili domaću industriju, poljoprivredu i tržište novca - ili rečeno šahovskom terminologijom, poklonili smo protivniku kraljicu i topove. Da nastavim sa šahovskom terminologijom: naša vlada igra šah s EU, a ima znanje početnika, koji zna samo kako se vuku figure, dok protivnik zna desetak poteza unaprijed i unaprijed zna gdje će nas navući na tanki led i matirati, odnosno postići sve ono što su naumili.

Za ulazak u EU najprije su nam uvjetovali suradnju s Haškim sudom. Zatim smo morali izručiti generala Gotovinu, pa smo morali prihvatiti ZERP, sada ćemo morati dati Slovencima 90% onoga što traže i tako malo po malo, najednom ćemo se naći na koljenima bez hlača. Ako se samo malo suprotstavimo, izvući će asa iz rukava, a to je da će preko noći zatražiti povrat svih dugova, što je ovoga časa oko 50 milijardi USD.

I što mislite što nas onda čeka? Čeka nas jedino moguće, a to je uvođenje maksimalnih poreza na sve moguće i nemoguće, od poreza na rogatu stoku za seljake, porez na višak stambenog prostora, porez na vikendice, aute (neke od tih poreza već imamo, ali će sada biti nekoliko puta veći), porez na porez - i do čega će to dovesti? Dovest će do drastičnog pada cijena nekretnina i do općeg kolapsa u zdravstvu, školstvu i trgovini. I sada je jasno zašto EU inzistira na brzom sređivanju gruntovnice i zemljišnih knjiga.

Prošle godine, naš bivši premijer je rekao da je Hrvatska jedna velika obitelj, s čime se ja u potpunosti slažem, samo se pitam da li je u njegovu malu obitelj dolazila policija i centar za socijalni rad raditi reda ili je taj red radio sam, pa se pitam zašto mu u velikoj obitelji EU treba raditi reda?

Nadalje, mnogi besplatni programi EU su izmišljeni za to da pripreme teren za dan D. Npr. program po kojem emisari EU uče naše lumene kako gospodariti društvenom imovinom, a za to im trebamo dati popis društvene imovine s procjenom vrijednosti. Da li Vam to što govori?

(tekst hrvatskog stručnjaka za gospodarstvo N.N. odbijen u hrvatskim medijima)

POTPISUJEM I PROSLJEĐUJEM DOBRONAMJERNIM PRIJATELJIMA I LJUDIMA KOJI MISLE.[/I]

[mateb]

U današnjoj situaciji, kad smo već napravili sve što smo napravili, ulazak u EU je manje zlo. Nadalje, od EU se mogu izvući velike koristi ako se zna kako ona funkcionira, a to ne znaju ni ljevičari ni desničari u Hrvatskoj, što je porazno (primjer kad je Mesić govorio da nakon Lisabona Slovenija više ne može blokirati Hrvatsku jer nije potrebna jednoglasnost za primanje nove članice, što je glupost i neznanje radi kojeg bi u svakoj normalnoj državi isti dan podnio ostavku).

Dosta laprdanja napamet. Mogućnosti donošenja propisa EU su jako ograničene i u najvažnijim područjima (porezi, socijalno osiguranje) se još uvijek traži jednoglasnost. Dakle, mogućnosti zaštite vlastitih interesa postoje, i to veće nego dok smo u procesu pristupanja, gdje nas puno lakše mogu ucjenjivati samim pristupom. Ako se zajebemo, sami smo krivi.

[Graničar Jozo]

Po meni je EU siva zona. Moglo bi se tu napisati svega i svačega, od sira i vrhnja do putovanja bez putovnica. Nažalost, cijela akademska rasprava se svodi upravo na ove dvije stvari koje sam i ja spomenuo. Ostalo je siva zona. Napisao bih nešto uopćeno, pa ću preći na konkretnu stvar.

Kao prvo zanimljiva je činjenica da se na vijeću ministara EU donose obvezujuće odluke za sve članice. Na tom vijeću iz svake zemlje sudjeluju premijer i resorni ministar (ovisno o temi). Kada se odluka donese ona je obvezujuća u svim članicama (nisam siguran donose li se sve odluke jednoglasno). Recimo da se donese odluka koja je štetna za RH. Naša vlada tu odluku mora poštivati i provoditi, jer je to u skladu sa pravnom stečevinom EU. A tim što je odluka obvezujuća to je opravdanje za sve. Ovo je ujedno i izvor korupcije, posebno u malim zemljama čiji predstavnici mogu svjesno (uz određenu naknadu) donositi odluke cijeloj zemlji. po meni jedan veliki minus za EU.

Na priču o nekoj zajedničkoj ekonomiji i općenito interesima možemo se svi skupa... da ne kažem šta. Ti zajednički interesi i zajedničko blagostanje pokazalo se prilikom pokušaja donošenja ekonomskog pojasa pa kasnije ZERP-a. Imam jednu studiju o ribarstvu i utjecaju na ulazak na EU. U toj studiji jedini pozitivni utjecaj ulaska u EU je monitoring zaštite okoliša i količine ribljeg fonda. Ostale stvari poput veličine ribarske flote, kreditiranja izgradnje flote, korištenja alatki za ribolov dovest će ribare u još veće probleme. S tim da je naše zakonodavstvo oštrije kada su ribarske alatke u pitanju. Ne treba čovjek biti astronomski fizičar da bi zbrojio 2 i 2. Ovo je sve službena tajna, što je sramota.
Još jedna stvar vezana za okoliš je kvaliteta vode. Ako ste primijetili na stranicama svakog županijskog zavoda za javno zdravstvo se može naći kvaliteta vode sa određenih područja (uglavmo su to morske plaže). Da bi se izjednačili sa EU, tj da bi se izjednačila kvaliteta voda i tu se strogost propisa morala smanjiti.

Također se bila digla fama oko EU fondova i koliko je hrvatska dobila u odnosu na srbiju itd. Ove stvari su po meni smiješne. Nijedan projekt koji nije u intersu EU, čitaj njihove ispostave u RH ne mogu proći ma kako bio dobar. Radio sam u firmi koja je bila politički uvezana sa HDZ-om i njihova uspješnost u projektima je bila 50%, tj. za pola projekata koje su prijavili su dobili novce. Kako to funkcionira. Kao prvo projekt mora proći nekoliko čitanja u našem ministarstvu i tek onda ide na čitanje u EU komisiju. Dakle, imamo dva filtera. Tek kada EU komisija kaže ok onda se dobivaju novci. Mnogi su me uvjeravali da tu ne može biti korupcije, ali ja i dalje ustrajem da je to moguće. Naravno sva projekta dokumentacija mora biti ispravna. A i ono što se dobije su mrvice. Iako recimo da prijeki prekogranične suradnje mogu dosta doprinijeti razvoju i ekonomskom uvezivanju dalmacije i HB.

S druge strane hrvatska ima ogroman problem sa zemljišnim knjigama, a uvjet za dobivanje kredita za poljoprivrednike su sređeni papiri vezani za zemljište itd.

Ne znam, ja možda imam lošu naviku kada su stranci u pitanju da nas žele sjebat, pa tako na to sve i gledam.

Umjesto da se okrenemo EU ja se rađe okrećem Eu7 :)

[Inkvizitor]

ja uopće ne znam šta je istina o toj EU. Jedni tvrde da je to organizacija u kojoj se napreduje, drugi tvrde da je katastrofa i poligon za kontrolu i osiromašenje.

osobno ne podnosim takvu vrstu asocijacija i smatram da to neće imati dug vijek. Pucanje po šavovima je već krenulo. par zemalja u bankrotu


A da će mali narodi u njoj bit samo prirepci u to ne sumnjam.

[Graničar Jozo]

ja uopće ne znam šta je istina o toj EU. Jedni tvrde da je to organizacija u kojoj se napreduje, drugi tvrde da je katastrofa i poligon za kontrolu i osiromašenje.

ja sam se kao student bavio teorijama razvoja i sličnim stvarima koje su sezale do teorija zavjera. ali u svemu tome ostala mi je jedna zanimljiva teza sa međunarodne ekonomije, a to je da SAD ne izvozi kapitalno intenzivne proizvode nego radno intenzivne proizvode. i nikad mi to nije bilo jasno dok nisam skužio da zapravo sve razvijene zemlje znanje koje nam "šalju" ili koje kupimo od njih je zastarjela tehnologija. dakle, tu nema kapitala u širem smislu u riječi (inovacija, nove tehnologije i dr.), već je to pojednostavljeno rečeno čisti rad (radno intenzivan proizvod). i tako to ide godinama i zapravo nikad nećemo dostići njih u razvoju.

napisao sam da se sam za to da se okrenemo Eu7. Primjer je ovaj električni automobil koji je punio stranice novina. Nažalost čovjek nije našao investitora u RH. A to je kapitalno intenzivan proizvod. Ne znam šta će biti s tim. Imamo i brodogradnju. Brodogradnju treba privatizirati i to isključivo domaćim kapitalom koji bi ostajao u RH i razvio dodatne indirektne efekte. Možda zato i jesu ove trakavice oko toga da bi se srozala cijena maksimalno, tj. da bi se uvjeti privatizacije maksimalno smanjili. Razgovarao sam jednom sa ljudima iz brodotrogira (ima nekih 5 godina) i kažu mi (ok, njihova subjektivna procjena) da mogu bez problema pozitivno poslovati kad bi se uveo red. Ima jedna mala caka vezan za brodogradnju a to su njihovi kooperanti. Brodogradilište otpusti radnike koje opet zaposli kooperanstka firma i naplati za isti posao nekoliko puta više nego što bi koštao sam radnik. A brodogradnja nije propala sada već ona vuče svoje probleme iz bivše jugoslavije. ima o tome dobar članak na hakave-u, ali ne mogu ga naći. ne sjećam se autora.

[mateb]

Po meni je EU siva zona. Moglo bi se tu napisati svega i svačega, od sira i vrhnja do putovanja bez putovnica. Nažalost, cijela akademska rasprava se svodi upravo na ove dvije stvari koje sam i ja spomenuo. Ostalo je siva zona. Napisao bih nešto uopćeno, pa ću preći na konkretnu stvar.

Kao prvo zanimljiva je činjenica da se na vijeću ministara EU donose obvezujuće odluke za sve članice. Na tom vijeću iz svake zemlje sudjeluju premijer i resorni ministar (ovisno o temi). Kada se odluka donese ona je obvezujuća u svim članicama (nisam siguran donose li se sve odluke jednoglasno). Recimo da se donese odluka koja je štetna za RH. Naša vlada tu odluku mora poštivati i provoditi, jer je to u skladu sa pravnom stečevinom EU. A tim što je odluka obvezujuća to je opravdanje za sve. Ovo je ujedno i izvor korupcije, posebno u malim zemljama čiji predstavnici mogu svjesno (uz određenu naknadu) donositi odluke cijeloj zemlji. po meni jedan veliki minus za EU.

Na priču o nekoj zajedničkoj ekonomiji i općenito interesima možemo se svi skupa... da ne kažem šta. Ti zajednički interesi i zajedničko blagostanje pokazalo se prilikom pokušaja donošenja ekonomskog pojasa pa kasnije ZERP-a. Imam jednu studiju o ribarstvu i utjecaju na ulazak na EU. U toj studiji jedini pozitivni utjecaj ulaska u EU je monitoring zaštite okoliša i količine ribljeg fonda. Ostale stvari poput veličine ribarske flote, kreditiranja izgradnje flote, korištenja alatki za ribolov dovest će ribare u još veće probleme. S tim da je naše zakonodavstvo oštrije kada su ribarske alatke u pitanju. Ne treba čovjek biti astronomski fizičar da bi zbrojio 2 i 2. Ovo je sve službena tajna, što je sramota.
Još jedna stvar vezana za okoliš je kvaliteta vode. Ako ste primijetili na stranicama svakog županijskog zavoda za javno zdravstvo se može naći kvaliteta vode sa određenih područja (uglavmo su to morske plaže). Da bi se izjednačili sa EU, tj da bi se izjednačila kvaliteta voda i tu se strogost propisa morala smanjiti.

Također se bila digla fama oko EU fondova i koliko je hrvatska dobila u odnosu na srbiju itd. Ove stvari su po meni smiješne. Nijedan projekt koji nije u intersu EU, čitaj njihove ispostave u RH ne mogu proći ma kako bio dobar. Radio sam u firmi koja je bila politički uvezana sa HDZ-om i njihova uspješnost u projektima je bila 50%, tj. za pola projekata koje su prijavili su dobili novce. Kako to funkcionira. Kao prvo projekt mora proći nekoliko čitanja u našem ministarstvu i tek onda ide na čitanje u EU komisiju. Dakle, imamo dva filtera. Tek kada EU komisija kaže ok onda se dobivaju novci. Mnogi su me uvjeravali da tu ne može biti korupcije, ali ja i dalje ustrajem da je to moguće. Naravno sva projekta dokumentacija mora biti ispravna. A i ono što se dobije su mrvice. Iako recimo da prijeki prekogranične suradnje mogu dosta doprinijeti razvoju i ekonomskom uvezivanju dalmacije i HB.

S druge strane hrvatska ima ogroman problem sa zemljišnim knjigama, a uvjet za dobivanje kredita za poljoprivrednike su sređeni papiri vezani za zemljište itd.

Ne znam, ja možda imam lošu naviku kada su stranci u pitanju da nas žele sjebat, pa tako na to sve i gledam.

Umjesto da se okrenemo EU ja se rađe okrećem Eu7 :)

Vijeće donosi obvezujuće propise, najčešće u procesu suodlučivanja s Europskim parlamentom. To JE pravna stečevina EU.

Što se jednoglasnosti tiče, ona je iznimka (većina odluka se donosi preglasavanjem, ali ne običnom većinom, nego kroz vrlo komplicirani postupak izračuna glasova, koji ovisi i o broju stanovnika pojedine države članice), ali se primjenjuje u najosjetljivijm područjima kao što su mirovine, porezi i slično.

[Graničar Jozo]

Europska je komisija tiskala više od tri milijuna rokovnika Europske unije za srednje škole u kojem nema spomena Božića, dok su uključeni židovski, hindu, sikti i muslimanski blagdani, objavio je portal talijanskog dnevnika La Stampa.

Više od 330 tisuća primjeraka rokovnika je podijeljeno u britanskim školama, piše Daily Telegraph, kao poklon Europske komisije učenicima. Sa velikim čuđenjem britanski kršćani su vidjeli da dio koji se odnosi na 25. prosinca je prazan a na dnu stanice piše poruka:“ Pravi prijatelj je onaj koji dijeli tvoje brige i tvoju radost.“

Kalendar donosi sve blagdane židova, hindu, sikta, židovske, kineske, kao i dan Europe i druge obljetnice Europske unije, ali kršćanski blagdani nisu spomenuti, usprkos činjenici da je kršćanstvo vjeroispovijest većine europljana.

Uostalom na čestitkama Europske komisije stoji „Sezonske čestitke“ (Season Greetings), bez spomena Božića. Johanna Touzel glasnogovornica Katoličkog povjerenstva Biskupske konferencije, da je sve to „ upravo zaprepašćujuće“.

http://hrsvijet.net/index.php?option=com_content&view=article&id=10299:za-europsku-komisiju-katoliki-boi-ne-postoji&catid=40:duhovnost&Itemid=144

[Graničar Jozo]

Rasprava o ulasku u EU. Zanimljiv članak.


Predstavnike udruge Volim Hrvatsku iznenadio je stav Predsjednika da se rasprava zapravo već provodi, ali isključivo u krugu političkih stranaka koje su i dobile legalitet na posljednjim izborima. Nakon takvog odgovora predsjednika Josipovića, g. Roko Šikić je pitao čije je mišljenje Predsjednik, kao izravno izabran predstavnik birača, dužan provoditi - mišljenje svih građana, svoje osobno ili mišljenje stranke koja ga je na tu dužnost kandidirala?

Ivo JosipovićOdgovor, da legitimitet zastupanja imaju parlamentarne političke stranke, dok ostali građani imaju šansu na sljedećim izborima, zaprepastilo je predstavnike udruge. Izrazivši jasno neslaganje s tom izjavom i s takvim stavom, predstavnici udruge Volim Hrvatsku – NE u EU završili su posjet Predsjedniku.

http://hakave.org/index.php?option=com_content&view=article&id=7386:josipovi-za-raspravu-o-eu-legalitet-imaju-politike-stranke&catid=50:hrvatska&Itemid=29

[Graničar Jozo]

Još malo o EU.

Ugovori o stabilizaciji i pridruživanju

http://hakave.org/index.php?option=com_content&view=article&id=7399:ugovori-o-stabilizaciji-i-pridruivanju-vode-u-zapadnobalkansku-uniju&catid=53:komentari&Itemid=21

spomenuo bih onu klauzulu o 9 država koje čine jednu ekonomsko-političku (regionalnu) cjelinu unutar EU (ako netko zna pozadinu ovoga neka napiše. ja se ne mogu sjetiti više odakle mi to. čini mi se iz ovog novog ugovora kojeg su potpisale države članice).

[caporegime]

predmetnim ugovorom krugovi moći međunarodne zajednice su, pojednostavljeno rečeno, htjeli osigurati i institucionalni okvir za neko novo ujedinjavanje prostora bivše juge.
naravno da takva zajednica nije nešto što je obavezno niti što mora doći pod mus.
jednostavno su si ostavili i konvencijski temelj za formiranje takvog nečeg ako kojim slučajem tijekom vremena, neki novi vjetrovi odnosno novi interesi i raspored prioriteta ne promijene njihove planove pa odluče pojedine države bivše juge primati i pojedinačno.
stari lisci velike scene ne prepuštaju ništa slučaju.
moje mišljenje je da ništa nije cementirano nego da situacija mijenja nečije prioritete i djelovanje.
pa mi ni 91 nismo bili u planu, dapače, srušili smo okvir koji je za međunarodne centre moći bio najbolje moguće rješenje.
svojom borbom i inatom smo natjerali međunarodne centre moći da nas prihvate kao faktor i da prilagode svoje rasporede novonastalim okolnostima.
u tom smislu smatram da vlastitim djelovanjem, inicijativama i postavljanje možemo mnogo toga napraviti.
ako nas je netko već unaprijed spremio u nešto, ništa ne može biti toliko čvrsto i nepromjenljivo da zajedništvoim i htijenjem to ne možemo promijeniti.
upravo zato iz vana i dolaze svi ovi otrovi u cilju razbijanja zajednice i vrijednosti na kojim zajednica počiva.
nikome pa ni njima ne treba jedan samosvjestan, međusobno solidaran i odlučan narod koji zna što hoće i koji zna kako doći do toga.

[mateb]

Još malo o EU.

Ugovori o stabilizaciji i pridruživanju

http://hakave.org/index.php?option=com_content&view=article&id=7399:ugovori-o-stabilizaciji-i-pridruivanju-vode-u-zapadnobalkansku-uniju&catid=53:komentari&Itemid=21

spomenuo bih onu klauzulu o 9 država koje čine jednu ekonomsko-političku (regionalnu) cjelinu unutar EU (ako netko zna pozadinu ovoga neka napiše. ja se ne mogu sjetiti više odakle mi to. čini mi se iz ovog novog ugovora kojeg su potpisale države članice).

Misliš na ovo

http://en.wikipedia.org/wiki/Enhanced_co-operation

Ne volim wikipediju, ali ovo je najpreglednije, a izvori su na dnu, ako nekoga zanima.

Poanta te priče je da neke države članice mogu same krenuti u nešto za što ne mogu ostvariti potrebnu većinu glasova u Vijeću EU (Vijeću ministara). Dakle, Europa s više brzina. Nema nikakve posebne veze s nama i postoji od još od devedesetih.

[Graničar Jozo]

Nema nikakve posebne veze s nama i postoji od još od devedesetih.

ali ja bi opet ostao oprezan. jer koliko sam skužio to se može odnositi samo na ono u čemu EU ima isključivu nadležnost. ajde ovo možda i ne bi bilo loše da imamo političare koji će se znati voditi interesima hrvatskog naroda i ekonomije, ali ovako... oko ovoga bi mogla ispasti zavrzlama bez obzira odnosi li se isključivo na nas ili ne.

hvala na izvoru

[Ilirk@]

jozo, zbog tog smajlića u potpisu, vazda imam osjećaj da si totalno zbunjen i nisi siguran u ono što pišeš.
stavi nešto ovako::013

[Graničar Jozo]

jozo, zbog tog smajlića u potpisu, vazda imam osjećaj da si totalno zbunjen i nisi siguran u ono što pišeš.
stavi nešto ovako::013

zato sam ga i stavio. ha ha ha e jesi me pročitala.

znaš kako se kaže. uvijek ima netko pametniji.

[Graničar Jozo]

Još malo EU tematike

Ovaj put su šećerane na tapeti. i mljekari
http://www.poslovni.hr/vijesti/bude-li-previse-mlijeka-i-secera--penali---168769.aspx

jesu li se ono i šećerane sanirale državnim novcem?

[caporegime]

jedna stvar me tu buni.
ta eu je i nastala na temeljima i načelima slobodnog tržišta u cilju razvoja slobodnog tržišta.
kakve veze sa slobodnim tržištem imaju kvote i planske količine nečega, što da se smije proizvesti?
gdje je tu sloboda poduzetništva?
to se zove birokratizacija gora nego u komunizmu

[zlatni_ljiljan]

EU je velika zabluda ,Hrvatska ima kapacitet da postane mala Svicarska,a ako udje u EU postace samo kolonija,iako je vec jednim djelom nazalost postala....

[Graničar Jozo]

EU je velika zabluda ,Hrvatska ima kapacitet da postane mala Svicarska,a ako udje u EU postace samo kolonija,iako je vec jednim djelom nazalost postala....


jedino što hrvatsku izvlači je 20 mlrd eura štednje. ne zbog makroekonomskih pokazatelja, nego zbog toga što svijet (ne svi) ima.

[Graničar Jozo]

Jumbo plakat s porukom "Kraljice Hrvata, sačuvaj nas od ulaska u EU!" postavljen je na Sirobuji, uz cestu na ulazu u Split, kada se dolazi iz smjera Omiša.

http://hrsvijet.net/index.php?option=com_content&view=article&id=10801:jumbo-plakat-u-splitu-qkraljice-hrvata-sauvaj-nas-od-ulaska-u-eu&catid=30:zanimljivosti&Itemid=24

[Graničar Jozo]

Slavko Kulić

http://www.hrsvijet.net/index.php?option=com_content&view=article&id=10803:slavko-kuli-qne-elim-tedjeti-narod-od-istine-eu-samo-je-jo-jedan-oblik-pljake-bez-brodogradnje-gospodarstvo-hrvatske-e-nestatiq&catid=1:politika&Itemid=9

[caporegime]

http://www.hrsvijet.net/index.php?option=com_content&view=article&id=10797:gerald-celente-qeu-je-pljaka-malih-ljudi-kriza-je-generirana-mladi-e-se-preko-interneta-umreiti-i-pobuniti-protiv-establimenta-2011-je-godina-revolucijeq&catid=5:svijet&Itemid=72

On tvrdi da će 2011. građani shvatiti da je "recesija" u kojoj žive konstruirana od američkog establišmenta za uspostavu Novog svjetskog poretka. Dakle svjesno donešena kriza pod punom kontrolom - ordo ab chao, red iz kaosa.

korespondira li njegovo mišljenje sa stavovima admirala loše?

[Graničar Jozo]

Gradimo europenis, europenis gradi nas... 8==)

[caporegime]

http://www.jutarnji.hr/pregovori-s-europskom-unijom---zakljuceno-poglavlje-o-ribarstvu--ribari-ce-moci-koristiti-tradicionalne-alate/951460/

ne treba sumnjati da vlada svaki završetak pregovora u vezi nekog poglavlja ocjenjuje uspješnim.
ipak, koliko će naše ribarstvo profitirati a koliko izgubiti obzirom da naše more, ulaskom, postaje dostupno svim drugim članicama.
nije li najbolji lijek za sve intezivno razvijanje flote, stvaranje burzi ribe kao i rješavanje svih bitnih problema koji su u konkretnim situacoijama javljaju?
koliko administracija uopće ima sluha i dodira sa stvarnim stanjem?

[Geronimo]

http://www.jutarnji.hr/pregovori-s-europskom-unijom---zakljuceno-poglavlje-o-ribarstvu--ribari-ce-moci-koristiti-tradicionalne-alate/951460/

ne treba sumnjati da vlada svaki završetak pregovora u vezi nekog poglavlja ocjenjuje uspješnim.
ipak, koliko će naše ribarstvo profitirati a koliko izgubiti obzirom da naše more, ulaskom, postaje dostupno svim drugim članicama.
nije li najbolji lijek za sve intezivno razvijanje flote, stvaranje burzi ribe kao i rješavanje svih bitnih problema koji su u konkretnim situacoijama javljaju?
koliko administracija uopće ima sluha i dodira sa stvarnim stanjem?

pa naše more je i sada otvoreno svima. mislim na EU zemlje. Ostali su ionako zanemarivi. Bila je nekada akcija HR vlade za subvencioniranjem ribarske flote, ali ne znam jeli imalo kakvog efekta. prema emisiji More kada gledam svaki je dan gore i gore. Sve je to jako nejasno i mutno. Ne kažem da će ulazak u EU biti katastrofalan, ali iz ove perspektive prosječno informiranog hrvata ulazak u EU će biti jaaako mutan.

[caporegime]

to je dugotrajan proces. od propagiranja morske hrane kao zdrave hrane, preko burzi ribe (koje nisu skupe za igraditi ali bi onda prekupci koji za jaja drže političke elite, ne bi mogli zaraditi) do povoljnog financiranja brzih i velikih brodova koji nama fale.
nešto je zaštekalo zbog krize u vezi tunolova a tunolov nam je prije 5 godina donosio izvoz od 100 000 000 dolara.
da ne govorimo o ribogojilištuima, samo za sve to je potrebna pamet i entuzijazam a mi na čelu svih tih tijela i službi imamo uhljebe koji od pomorske strategije dopit+ru najviše do marende u ribljem restoranu.

[Graničar Jozo]

Evo sam našao jedan zanimljiv tekst u svojoj arhivi vezano za taj famozni ulazak u EU. Doduše ovdje se radi o ulasku u EMU (ekonomsku i monetarnu uniju), odnosno radi se o prihvaćanju Eura kao platežnog sredstva. MOžda je potrebno naglasiti da prihvaćanje Eura nije moćnost nego obveza svake nove članice EU. Kada se donosio taj propis izvan EMU su ostale GB i Švedska.

Tekst je malo stariji, ali poslužiti će svrsi.


----


EKONOMSKA I MONETARNA UNIJA (EMU)

1. Kratka povijest

Maastricht Plan

a) Stadij 1 1990-1993


slobodno kretanje kapitala,
sužavanje dopuštenih oscilacija tečaja između zemalja članica,
kooperacija ekonomskih politika.


b) Stadij 2 1994-1998


konvergencija ekonomskih politika (pet kriterija)
osnivanje nezavisne ECB,
nema devalvacija i revalvacija .


c) Stadij 3 od 1999


fiksni devizni tečajevi od 31.12.1998.
od 1.1.2002. euro u svakodnevnoj cirkulaciji; od 1.3. samo euro.


Zemlje članice: sve zemlje članice EU (Portugal, Španjolska,
Francuska, Luksemburg, Belgija, Nizozemska, Njemačka, Italija,
Austrija, Grčka, Finska i Irska) osim VB, Danske i Švedske, koje
su odlučile privremeno ostati izvan EMU.

Švedska 14.09.2003. na referendumu odbila ulazak u EMU. U VB referendum uskoro.

Zašto u EMU?

2. Koristi od ulaska u EMU.


smanjeni transakcijski troškovi - Europska komisija procjenjuje :1/4-1/2% GDP

povećava se transparentnost cijena što smanjuje diskriminaciju cijenama i time segmentaciju tržišta, a sve to utječe na povećanje konkurentnosti na tržištu. Međutim, potpuno izjednačavanje cijena na različitim tržištima malo vjerojatno zbog PDV-a i barijera za arbitražu i price to market.

Eliminiran rizik promjene nominalnog deviznog tečaja (smanjena varijabilnost i realnog deviznog tečaja). Ali, koliko je to poželjno? Moguće povećanje trgovine i tijekova kapitala (efikasnija alokacija resursa) između EMU zemalja zbog smanjenog rizika.

Kako nema više monetarnih vlasti već samo jedna postoje potencijalni dobici zbog nepostojanja loše koordinacije monetarnih politika.

Zemlje sa lošom inflacijskom reputacijom mogu tu lošu reputaciju izgubiti kada uđu u monetarnu uniju sa stabilnom inflacijom (e.g. Italija).

Šira upotreba zajedničke valute kao svjetske rezerve likvidnosti povećava inflacijski porez za EMU.



3. Troškovi ulaska u EMU


Mikroekonomski troškovi uzrokovani administrativnim i pravnim troškovima zbog potrebe da se svi ugovori prevedu na novu novčanu jedinicu. Troškovi zamjene valuta i financiranja nove supranacionalne organizacije (ECB).

Gubitak monetarne nezavisnosti/deviznog tečaja kao sredstva makroekonomske prilagodbe na asimetrične šokove (nagle promjene u ekonomskim uvjetima koje imaju različiti utjecaj na različite zemlje- npr. Istovremeni porast potražnje za Francuskim automobilima i pad potražnje za Njemačkim automobilima). Zbog toga bi trebalo ući u monetarnu uniju samo ako je vjerojatnost asimetričnih šokova mala ili fleksibilnost nadnica i cijena velika ( u potonjem slučaju monetarna politika samo može utjecati na nominalni tečaj, a ne i na realni pa nije ni važna). Vjerojatnost asimetričnih šokova je veća za zemlje čije se gospodarske strukture značajno razlikuju. Međutim, ako zbog ulaska u EMU gospodarske strukture zemalja članica postaju sličnije (Frankel i Rose) to znači da će vjerojatnost asimetričnih troškova biti manja, a time i troškovi ulaska u EMU. Ako pak s prihvaćanjem zajedničke valute zemlje teže ka specijalizaciji u proizvodnji onih dobara kod kojih imaju komparativne prednosti učestalost asimetričnih šokova će se povećati, a time i troškovi ulaska u EMU.

Gubitak seignoraga zbog gubitka vlastite monetarne politike.

Potencijalni troškovi uzrokovani neodgovornim ponašanjem drugih vlada koje akumuliraju neodržive javne dugove i time potencijalno dovode do financijske krize koja može pogoditi sve zemlje članice unije, ili pak do povećanja kamatnih stopa na vrijednosne papire denominirane u eurima.

U zaključku valja znati da koristi ulaska u EMU rastu što je trgovina zemlje sa tom regijom veća (što je veći udio međunarodne razmjene u GDP) i troškovi ulaska padaju kao raste otvorenost zemlje međunarodnoj trgovini.


4. Posebnosti Hrvatske glede ulaska u EMU


Hrvatska ionako ne koristi devizni tečaj kao instrument prilagodbe. HNB ima cilj stabilni tečaj i cijene, a ne korištenje tečaja kao varijable koja će osiguravati prilagodbu na promjene. Stoga, Hrvatska ne bi puno izgubila na području makroekonomske stabilnosti s ulaskom u EMU. Međutim, pravo pitanje s obzirom na potencijalne troškove ulaska ne glasi koristi li Hrvatska devizni tečaj kao sredstvo prilagodbe već bili ga trebala koristiti?

Zbog niže razine razvijenosti od zemalja EMU-a očekuje se brži rast i veća stopa inflacije u Hrvatskoj nego u EMU. Veća stopa inflacije će, kod istih nominalnih kamatnih stopa koje zadaje ECB rezultirati manjim realnim stopama pa time i većoj agregatnoj potražnji i još bržim rastom. Međutim, dugoročna aprecijacija (Balassa-Samuelson) realnog tečaja smanjit će konkurentsku sposobnost hrvatskog gospodarstva.

Mastriški kriteriji o javnom dugu (60%) i državnom deficitu (3%) mogu biti neprihvatljivi za Hrvatsku u barem dva pogleda. Prvo kako je Hrvatska manje razvijena zemlja od EMU članica potrebne su veće stope ulaganja u javne investicije nego u EMU članicama, a 3% duga može predstavljati znatno ograničenje pri tome. Drugo, Hrvatska je mala zemlja koja kao i sve ostale manje zemlje uglavnom imaju veće oscilacije tijekom poslovnog ciklusa pa bi 3% ograničenje moglo postati neprihvatljivo jer pored gubitka monetarne politike ne bi se mogla koristiti optimalno ni fiskalna politika što bi pojačalo poslovne cikluse.

U Hrvatskoj već postoji visoki stupanj eurizacije što znači da nacionalna valuta (kuna) ne ispunjava sve funkcije (mjera vrijednosti) koje bi trebala već neke funkcije ispunjava Euro. To znači da bi troškovi prelaska na euro bili manji nego u zemljama koje nisu eurizirane kao i Hrvatska.

Male zemlje, u koje spada i Hrvatska, uglavnom su više otvorene međunarodnoj razmijeni( što znači da su i troškovi prihvaćanja zajedničke valute manji) međutim, male zemlje su uglavnom i više specijalizirane tako da to povećavajući mogućnosti asimetričnih šokova povećava i potencijalne troškove gubitka monetarne autonomije.

[Inkvizitor]

vala samo da se prestane pričat o toj nakazi..pa ušli ne ušli..

[TheBronxBomber]

Zlatna telad. :D

[Graničar Jozo]

to je nešto što će ti određivati život ili možda ipak ne...

[caporegime]

http://www.dnevno.hr/vijesti/novac/grcki_kreditni_rejting_najnizi_na_svijetu/322851.html

ne znam je li tiko analizirao problem, ali što ako, kad uđemo u EU, kihne grčka, portugal i španjolska?
kakve bi to poljedice imalo na sustav pa i na nas u tom sustavu?
ima li kakva analiza?