PDA

Pogledaj Full Version : Ekonomski koncept



Graničar Jozo
07-06-2011, 14:00
Cijela kriza je proizvod pohlepe. Pohlepa je danas prevladavajuća vrijednost u svijetu i ako se tako nastavi, s nama je svršeno", upozorava Manfred Max-Neef, čileanski ekonomist koji se zalaže za holistički pristup toj znanosti.

"Ekonomija treba služiti ljudima, a ne ljudi ekonomiji", kaže čileanski ekonomist Manfred Max-Neef koji je međunarodno priznanje zaslužio pisanjem o razvojnim alternativama. Osvojio je Right Livelihood Award, nagradu koja se naziva i alternativnim Nobelom, još 1983. Povodom 30 godina dodjeljivanja te nagrade intervjuirala ga je Amy Goodman za Democracy Now!, a H-Alter donosi prijevod ovog razgovora, jer su glasovi koju holistički pristupaju ekonomiji i konceptu razvoja toliko rijetki da ih se ne usudimo propustiti.

Kome se ne čita tekst može pogledati i video na ovom linku
http://www.democracynow.org/2010/11/26/chilean_economist_manfred_max_neef_on

----------


Što je "ekonomija bosih nogu"?

To je metafora, ali metafora koja je proizašla iz konkretnog iskustva. Deset godina sam radio u područjima ekstremnog siromaštva u različitim dijelovima Južne Amerike. Jednoga dana u indijanskom selu u peruanskom gorju je jako kišilo. Stajao sam u slamu, a preko puta mene u blatu je stajao drugi čovjek. Pogledali smo se. On, nizak tip, mršav, gladan, bez posla, uzdržava petero djece, ženu i baku. I ja, fini ekonomist koji je predavao na Berkeleyu. Gledali smo jedan drugoga i ja sam iznenada shvatio da nemam ništa koherentno za reći tom čovjeku, da je sav moj jezik kao ekonomista potpuno beskoristan. Zar da mu kažem da bude sretan zato što je BDP porastao za pet posto ili nešto takvo? Otkrio sam da nemam jezika i da ga moram ponovo otkriti. To je podrijetlo metafore bosonoge ekonomije, a konkretno znači što ekonomist mora vježbati, mora se usuditi stati u blato. Ekonomisti studiraju i analiziraju siromaštvo iz svojih lijepih ureda. Imaju sve statistike i rade modele, znaju sve što se može znati o siromaštvu, ali ga ne razumiju. I to je osnovni problem koji je potpuno promijenio moj život kao ekonomista i potaknuo me da tražim drugačiji jezik.

Kako primjenjujete takvu ekonomiju proizašlu iz iskustva siromaštva?

Stvari su puno dublje. Nema recepta koje vi u Americi toliko volite, petnaest koraka do rješenja i slično. Dosegli smo točku u evoluciji kada znamo mnogo, a razumijemo vrlo malo. Nikada u ljudskoj povijesti nije postojala takva akumulacija znanja kao zadnjih sto godina. Ali pogledajmo sebe. Za što služi to znanje, što smo učinili s njim? Poanta je da znanje samo po sebi nije dovoljno, manjka nam razumijevanje. Recimo da ste prostudirali sve, s teološkog, antropološkog, biološkog pa čak i biokemijskog polazišta, o ljudskom fenomenu koji se zove ljubav i pretpostavite da znate sve. Međutim, dok se ne zaljubite, ljubav ne možete razumjeti, što znači da možete razumjeti samo ono čega postanete dio. Kada pripadaš možeš razumjeti, kada si odvojen, možeš akumulirati znanje što je bila funkcija znanosti. Znanost je podijeljena u dijelove, ali razumijevanje je holistično. Ekonomisti studiraju i analiziraju siromaštvo iz svojih lijepih ureda. Imaju sve statistike i rade modele, znaju sve što se može znati o siromaštvu, ali ga ne razumijuI to se zbiva i sa siromaštvom. Ja sam u konačnici nešto i razumio jer sam bio tamo, živio sam sa siromašnima, jeo s njima, spavao s njima. Shvatio sam da postoje drugačije vrijednosti i principi i da možete naučiti fantastične stvari tamo gdje to ne biste očekivali. Od siromašnih sam naučio mnogo više nego na sveučilištu, ali jako malo ljudi ima takvo iskustvo. Ako se ne gleda izvana već uči iznutra, naučite sjajne stvari. Ljudi koji žele raditi na iskorjenjivanju siromaštva ne znaju da je u siromaštvu enormna kreativnost. Ne možete biti idiot ako želite preživjeti. Kreativnost je konstantna. Zatim suradnja, međusobna pomoć, izvanredne stvari koje se više ne nalaze u dominantnom društvu, individualističkom, egoističnom, pohlepnom, potpuno suprotnom. Ponekad je šok da nađete mnogo sretnije ljude u siromaštvu nego u svojoj okolini. To znači da siromaštvo nije samo pitanje novca. Mnogo je kompleksnije.

Kako putujete između svjetova? Kada ste živjeli u zajednicama u kojima ste tako puno naučili, što su ti ljudi pitali vas?

Mi sebe precjenjujemo. Mislimo da svi žele biti poput nas, da će oni siromašniji nadići svoje probleme ako postanu što više nalik nama, a to je glupost. Mogu vam dati puno primjera. Na primjer, susretao sam se često po Južnoj Americi s mladim ljudima koji volontiraju u Mirovnom korpusu, dragi mladi ljudi. Jednom su neki od njih ženi koja je ručno plela dva poncha tjedno poklonili stroj kako bi brže radila. Kada su se nekoliko mjeseci kasnije vratili pitali su je da li sada plete deset poncha tjedno, a ona je rekla da je još uvijek na dva, da njoj više ne treba. U našem okruženju moraš raditi uvijek više i više. Izgubili smo osjećaj za vrijednost koju ima vrijeme provedeno u uživanju ili razvijanju odnosa s prijateljima.

Što moramo promijeniti?

Gotovo sve. Dramatično smo glupi. Sistematično se ponašamo suprotno od dokaza koje imamo. Znamo točno što ne bismo trebali činiti, a i veliki političari znaju točno što ne treba raditi, ali svejedno to čine. Ne znam kako to promijeniti, ali definicija gluposti je ponašati se protiv dokaza. Jedino možemo biti sigurni da dolazi slijedeća kriza, dvaput jača. I da za tu krizu novca više neće biti i to će biti posljedica sistematične ljudske gluposti. Zašto se toliko boje promijeniti, umjesto da prekinu obrasce, akceleriraju ih. Bojim se onoga što dolazi.

Potreban nam je potpuno novi koncept ekonomije. Ova je ekonomija luda i otrovna. Ja sam ekonomist, ali se borim protiv ekonomije kakva se poučava i prakticira. Borim se već gotovo četrdeset godina jer je to apsurdna ekonomija koja nema nikakve veze sa stvarnim životom. Sve je izmišljotina. Uvjeravaju nas da ako model ne radi, to nije zato što je model pogrešan već zato što nas stvarnost vara. Poučava se neoklasična ekonomija, čiji je potomak neoliberalna ekonomija. A neoklasična ekonomija potječe iz 19. stoljeća. Trebamo li riješiti probleme 21. stoljeća koji nemaju presedana s modelima iz 19. stoljeća? Nemamo više fiziku iz 19. stoljeća, ni biologiju, ni inženjerstvo, ni ništa drugo. Jedino područje u kojem smo zaostali u 19. stoljeću je ekonomija, što je elementarni apsurd, a mainstream mediji nas uvjeravaju da tako i treba biti.

Kako bi izbjegli katastrofu, da ste u poziciji moći, što biste učinili?

Problem počinje na sveučilištima. Sveučilišta su postala suučesnik u održavanju svijeta kakvog ne želimo. Ako ne učite nešto drugo studente ekonomije, kako očekivati od njih da promijene nešto kao profesionalci. Kada sam ja studirao u ranim pedesetima, bilo je drugačije. Imali smo bazične kolegije kao povijest ekonomske misli koji više ne postoje u curriculumu, kao da nije bitno znati što su ekonomisti prije našeg vremena mislili. To je arogancija. Sveučilišta su postala suučesnik u održavanju svijeta kakvog ne želimo. Ako ne učite nešto drugo studente ekonomije, kako očekivati od njih da promijene nešto kao profesionalciOno što znamo sada vrijedi za zauvijek? Tu prestaje biti znanost i postaje religija. To je neoliberalna ekonomija danas.

Trebamo kultivirane ekonomiste koji znaju otkuda potječu, kako su se ideje razvijale. Drugo, trebamo ekonomiju koja vrlo jasno razumije sebe kao podsistem šireg sustava koji je konačan, biosfere, te je po tome beskonačan rast nemoguć. I treće, trebamo sustav koji razumije da ne može funkcionirati bez ozbiljnosti ekosustava. Ekonomisti ne znaju ništa o ekosustavu. Ne znaju ništa o termodinamici, ni o bioraznolikosti. U tom su pogledu totalni ignoranti, a ja stvarno ne vidim da bi ekonomistu nanijelo štetu ako bi znao da ako pčele izumru, on bi izumro također, jer ne bi bilo više hrane za njega. Ali ekonomisti ne znaju da mi ovisimo o prirodi u potpunosti. Za njih je priroda podsustav ekonomije što je sasvim ludo.

Zatim, treba dovesti potrošnju bliže proizvodnji. Ja živim na dubokom jugu Čilea, fantastičnom području za proizvodnju mliječnih proizvoda. Međutim, u hotelu u kojem sam bio prije nekoliko mjeseci za doručak sam dobio maslac iz Novog Zelanda. Nije li to ludo? A zašto? Zato što ekonomisti ne znaju kako izračunati stvarne troškove. Dovesti masalc s udaljenosti od 20 000 kilometara na mjesto gdje se proizvodi jako dobar maslac pod izgovorom da je jeftiniji je kolosalna glupost, zato što ne uzima u obzir koji je utjecaj na okoliš imalo 20 000 kilometara transporta. I uz to jeftiniji je zato što je subvencioniran tako da je jasno da je ovo slučaj u kojem cijene nikad reći istinu. Sve su to trikovi koji čine strašne štete. Ako se potrošnja približi potrošnji, jest ćemo kvalitetniju hranu. Znat ćemo otkuda dolazi. Možda ćemo poznavati osobu koja ju je proizvela. Tako se stvar humanizira, ali praksa ekonomista danas je totalno dehumanizirana.

Ne mislite li da će nas Zemlja natjerati na drugačiji način razmišljanja, da se bližimo kraju?

Neki utjecajni znanstvenici tvrde slično, ali ja nisam još stigao do te točke. Ne mislim da je konačna presuda da za nekoliko desetljeća čovječanstva više neće biti, ali nismo ni daleko. Reći ću da smo prešli jednu od tri rijeke. Zastrašujuće je kako se količina katastrofa gomila posvuda u svim manifestacijama, oluje, potresi, erupcije vulkana, Zastrašujuće je, ali mi i dalje nastavljamo istim putem.

Dakle, što vam daje nadu? U svemu što ukazuje na naš izravni put u katastrofu što je kompenzacijska sila?

Ne znam. To je samo nada. Vjerujem da, ako će se nešto uistinu promijeniti, tome će prethoditi nešto još dramatičnije, na žalost, te će onda možda biti naše reakcije. Majanski kalendar, na primjer, govori o 2012., da će se 21. prosinca 2012. velike stvari dogoditi. Ne znam što bi to moglo biti, ali možda se nešto dogodi pa započnemo novu eru malo prosvjetljeniji.

Što ste naučili u siromašnim zajednicama u kojima ste živjeli što vam daje tu nadu?

Solidarnost među ljudima, respekt za druge, međusobna pomoć. Bez pohlepe. Ta je "vrijednost" odsutna u siromaštvu, a pomislili bi ste da će pohlepe tamo biti više nego drugdje, da pohlepa pripada ljudima koji nemaju ništa. Međutim, upravo je suprotno, što imaš više, postaješ pohlepniji. Cijela ta kriza proizvod je pohlepe. Pohlepa je prevladavajuća vrijednost u svijetu danas i dok god se tako nastavi, s nama je svršeno.

Koja biste načela vi učili mlade ekonomiste?

Principi ekonomije kakva bi trebala biti bazirani su na pet postulata i jednoj fundamentalnoj vrijednosti. Prvo, ekonomija treba služiti ljudima, a ne da ljudi služe ekonomiji. Drugo, razvoj se tiče ljudi, a ne objekata. Treće, rast nije istoznačan razvoju, a razvoj ne podrazumijeva nužno rast. Četvrto, nikakva ekonomija nije moguća bez ekosustava. Peto, ekonomija je podsustav većeg konačnog sustava, biosfere, te time beskonačan rast nije moguć.

Kada je u pitanju ekonomski interes, mi zaboravimo život i to ne samo drugih bića, već i ljudskih Fundamentalna vrijednost koja bi podržala novu ekonomiju trebala bi biti da nikakav ekonomski interes nikada ne može biti iznad važnosti života. Kada kažem život, ne mislim samo na ljudska bića, zato što je za mene u središtu čudo života u svim svojim manifestacijama. Ali kada je u pitanju ekonomski interes, mi zaboravimo život, ne samo drugih bića, već i ljudskih. Ako se prijeđe ta lista, od jedne točke do druge, vidimo da je ono što je danas na djelu potpuno suprotno svakoj točki.

Možete li nam pobliže objasniti treću točku, rast i razvoj?

Rast je kvantitativna akumulacija. Razvoj je oslobađanje kreativnih mogućnosti. Svaki živući sustav u prirodi raste do određene točke i zatim prestaje rasti. Vi ne rastete više, kao ni ja. Ali i dalje se razvijamo. U protivnom ne bismo sada ovdje razgovarali. Dakle, razvoj nema granica. Rast ima granicu. To je jako velika stvar koju ekonomisti i političari ne razumiju. Kada je u pitanju ekonomski interes, mi zaboravimo život i to ne samo drugih bića, već i ljudskihOni su opsjednuti fetišem gospodarskog rasta.

Autor sam poznate hipoteze praga, koja kaže da u svakom društvu postoji razdoblje u kojem gospodarski rast, konvencionalno shvaćen ili ne, dovodi do poboljšanja kvalitete života. Ali samo do određene granice, praga iza kojeg, ako se rast nastavi, kvaliteta života počinje opadati. To je situacija u kojoj se sada nalazimo.

SAD je najdramatičniji primjer koji možete pronaći. Naslov jednog od poglavlja moje knjige Raskrinkana ekonomija, koja će biti objavljena ovoga mjeseca u Engleskoj, je Sjedinjene Države, podrazvijena nacija, što je nova kategorija. Imamo razvijene, podrazvijene i one u razvoju. A SAD je primjer zemlje, u kojoj jedan posto Amerikanaca živi sve bolje i bolje, a 99 posto lošije, u svim vrstama manifestacija. Postoje tisuće ljudi koji spavaju u automobilu parkiranom ispred kuće koja je nekoć bila njihova kuća. Milijuni ljudi su sve izgubili. No, špekulantima koji su proizveli cijeli nered je fantastično. Nemaju nikakvih problema.

Kako biste to preokrenuli?

Ne znam kako to okrenuti. Okrenut će se samo od sebe na katastrofični način. Možda milijuni ljudi odjednom izađu na ulice u SAD-u i počnu razbijati. Situacija je apsolutno dramatična. To bi trebala biti najmoćnija zemlja na svijetu, a čak i u ovakvim uvjetima nastavlja s tim glupim ratovima, troše sve više, više milijuna i trilijuna. Trinaest milijardi dolara za špekulante, a nijedan cent za ljude koji su izgubili svoje domove. Kakva je to logika?

Gala
06-07-2011, 13:15
Ovo je najbolji članak koji sam ikada pročitala prije nekih 5 mjeseci, drago mi je što se nalazi na forumu.

samo da izdvojim, jedan jedini dio koji mi se ne sviđa !

Dakle, što vam daje nadu? U svemu što ukazuje na naš izravni put u katastrofu što je kompenzacijska sila?

Ne znam. To je samo nada. Vjerujem da, ako će se nešto uistinu promijeniti, tome će prethoditi nešto još dramatičnije, na žalost, te će onda možda biti naše reakcije. Majanski kalendar, na primjer, govori o 2012., da će se 21. prosinca 2012. velike stvari dogoditi. Ne znam što bi to moglo biti, ali možda se nešto dogodi pa započnemo novu eru malo prosvjetljeniji.:009

pdv
12-04-2012, 18:47
Tipičan socijalistički pamflet. Čovjek poziva na kritičko razmišljanje studenata ekonomije i njihovo dijelovanje na ekonomiju, a pri tom se čudi kako je maslac s Novog Zelanada jeftiniji iako bi teorije komparativnih prednosti trebala biti razriješena još s Ricardom. Zanimljiva je i ova hipoteza praga. Ovdje provlači teoriju o zasićenju tj. predstavlja kao nešto svoje što je u ekonomiji već odavno poznato. Odnosno, da svako konzumiranje sljedeće jedinice pruža sve manje zadovoljstva, a nakon točke zasićenja to zadovoljstvo počinje potpuno opadati. Što ne znači da je jedinica konzumiranja loša već da je nama u tom trenutku iste dovoljno. Da, rast dovodi do boljeg životnog standarda ali i naše potrebe usljed boljeg životnog standarda postaju veće. I da bi te potrebe ostvarili trebamo ostvariti veći rast ili razvoj. O ovoj kritici gdje spominje SAD i pokušava indirektno poručiti kako 99% ljudi živi u prikolicama ili će jednog dana živjeti je besmisleno raspravljati.

Kao i kod svih kritičara sistema rijetko se nalazi prava i dobra kritika sadašnjeg sustava. Rijetko se nailazi na osudu države i njenih šaka nad gospodarstvom, a većinom se kritizira kapitalizam. Razlog tome je što je to jedini društveni poredak koji nije objašnjen pa ga je najlakše optužiti za sve svjetske probleme. Nitko nikada nije rekao kako se može uspjeti u kapitalizmu i koji je recept za uspjeh jer se bazira na pojedincu i njegovoj sposobnosti. Stoga, najlakše je optužiti mračne sile kapitalizma i opet pustiti države i političke elite da nastave po starom dobrom receptu bogaćenja preko leđa radnika dok im pričaju o jednakosti i pravim moralnim vrijednostima. A, narod ko narod....dovoljno je reći da Ante ima više od tebe da ti se stvore razne ljubomorne primisli po glavi. Zaista, od svih stada najlakše je ljudima upravljati :D

Graničar Jozo
12-04-2012, 19:33
Tipičan socijalistički pamflet.

naravno, sve što nije u okviru neokalsike ima primjese socijalističke planske ekonomije.



Čovjek poziva na kritičko razmišljanje studenata ekonomije i njihovo dijelovanje na ekonomiju, a pri tom se čudi kako je maslac s Novog Zelanada jeftiniji iako bi teorije komparativnih prednosti trebala biti razriješena još s Ricardom. Zanimljiva je i ova hipoteza praga. Ovdje provlači teoriju o zasićenju tj. predstavlja kao nešto svoje što je u ekonomiji već odavno poznato. Odnosno, da svako konzumiranje sljedeće jedinice pruža sve manje zadovoljstva, a nakon točke zasićenja to zadovoljstvo počinje potpuno opadati. Što ne znači da je jedinica konzumiranja loša već da je nama u tom trenutku iste dovoljno.

s koje točke gledišta? ovo boldano ima smisla samo ako se zanemare svi ostali aspekti društva, osim potrošačkoga. valjda treba uzeti u obzir i ograničenost resursa. možeš uzeti sve u obzir, od nafte do prostora (prvenstveno).

caporegime
12-04-2012, 19:48
šta mislite o gospodarskom oporavku koji bi se trebao bazirati na dizanju kredita za obnovu državnih zgrada u cilju "uštede energije"?
meni se čini da kradigazimir ponovo zadužuje državu da bi njegove firme mogle dobiti puni angažman

Graničar Jozo
12-04-2012, 19:59
to nije ništa drugo nego pogodovanje građevinskom sektoru. e sad, kako će ići javni natječaji i odabir izviđača je drugi par cipela. :D

pdv
12-04-2012, 20:33
naravno, sve što nije u okviru neokalsike ima primjese socijalističke planske ekonomije.

A, o čemu ovaj tekst gore govori nego o zajedničkim interesima i planskoj proizvodnji? Kako misliš da bi se odvijala proizvodnja u okviru ovoga? Nije li čovjeku međunarodna razmjena upitna kada se pita kako u njegom izrazito mljekarskom kraju nije dobra proizvodnja maslaca? Ne pokušava li u samo ovom dijelu ograničiti proizvodnju i onemogućiti razmjenu s ljudima koji to mogu bolje i jeftinije proizvesti? Uostalom, kada je već ljubitelj ekonomije bosih nogu onda se nadam da će ovu svoju knjigu prodavati po cijeni koja će isplatiti samo troškove tiskanja, ne vjerujem da će zarađivati na njoj? :D


s koje točke gledišta? ovo boldano ima smisla samo ako se zanemare svi ostali aspekti društva, osim potrošačkoga. valjda treba uzeti u obzir i ograničenost resursa. možeš uzeti sve u obzir, od nafte do prostora (prvenstveno).

Sa svake točke gledišta nam nakon zasićenja svaka sljedeća jedinica pruža sve manje zadovoljstva. To je osnovni princip funkcioniranja zadovoljenja potreba, a oskusdnost resursa je nešto što je bit same ekonomije i čovjekovog života općenito. Stoga je licemjerno pričati o oskusdnosti resursa i korištenju od strane bogatih, a zatim pozivati na prehranu cjelokupnog stanivništva. Jer oskudni resursi su upravi krivac što svi ljudi nemaju sve. Priroda je takva, a sad je druga stvar što se pokušava uvjeriti ljude kako nemaju zato što netko ima više od njih. To je samo dobar način za prodati knjigu jer se ljudi pale na te socijalno osjetljive spike.

Kreni samo od fizičkog izgleda. To što nekome estetskom operacijiom poružnimo izgled ne znači da će druga ružna osoba postati lijepa :D Isto tako je i sa oskudnosti resursa. Jednostavno, svi ne mogu imati sve.


šta mislite o gospodarskom oporavku koji bi se trebao bazirati na dizanju kredita za obnovu državnih zgrada u cilju "uštede energije"?
meni se čini da kradigazimir ponovo zadužuje državu da bi njegove firme mogle dobiti puni angažman

Što reći... :D

sandra october
12-04-2012, 20:53
totalno potpisujem pdv. ovo je klasični neosocijalni bullshit koji očito doživljava opasno veliki revival. čista ekonomska beletristika. jedino zaboravljamo da ga poždere inflacija nakon 50ak godina:D zapravo danas je čak i totalno neostvariv koliko god ga neki zazivali. :D

iliti serkanje sa katedre..

Graničar Jozo
12-04-2012, 20:54
Sa svake točke gledišta nam nakon zasićenja svaka sljedeća jedinica pruža sve manje zadovoljstva. To je osnovni princip funkcioniranja zadovoljenja potreba, a oskusdnost resursa je nešto što je bit same ekonomije i čovjekovog života općenito. Stoga je licemjerno pričati o oskusdnosti resursa i korištenju od strane bogatih, a zatim pozivati na prehranu cjelokupnog stanivništva. Jer oskudni resursi su upravi krivac što svi ljudi nemaju sve. Priroda je takva, a sad je druga stvar što se pokušava uvjeriti ljude kako nemaju zato što netko ima više od njih. To je samo dobar način za prodati knjigu jer se ljudi pale na te socijalno osjetljive spike.

Kreni samo od fizičkog izgleda. To što nekome estetskom operacijiom poružnimo izgled ne znači da će druga ružna osoba postati lijepa :D Isto tako je i sa oskudnosti resursa. Jednostavno, svi ne mogu imati sve.


šta si se uhvatila zadovoljavanja potreba ko pijan plota. koliko je toga stvarno zadovoljavanje potrebe, a koliko obijest? evo ti pa čitaj. http://www.entereurope.hr/cpage.aspx?page=clanci.aspx&pageID=13&clanakID=5321

ista je stvar o hrani. pa nije proizvodnja hrane problem, problem je njena raspodjela.

http://www.glas-koncila.hr/index.php?option=com_php&Itemid=41&news_ID=20016

http://www.vijesti.ba/vijesti/svijet/77417-Nijemci-godisnje-bacaju-tona-ispravne-hrane.html

Evo nešto o raspodjeli hrane.
http://www.rtl.hr/vijesti/novosti/305584/dok-afrikanci-umiru-od-gladi-zapad-baca-50-posto-hrane/

Svijet u ekonomskom smislu ne konvergira nego divergira.

Znaš li šta je philipsova krivulja?



a što se tiče samo biti ekonomije.

citiram,

Prvo, ekonomija treba služiti ljudima, a ne da ljudi služe ekonomiji.

dakle, to je osnovna svrha ekonomije. pa sad to zadovoljavanje potreba smjesti negdje u ovo, pa će ti mnoge stvari biti jasnije.

s tim da ovaj tekst nije na razini operativnih rješenja, nego na razini filozofije.

sandra october
12-04-2012, 21:01
pa ajde, reci mi kako filozofski prijedlog izgleda u operativnoj provedbi? meni na pamet samo pada tiskara, pa dokle ide.. a tebi?

Graničar Jozo
12-04-2012, 21:13
prvo treba vratiti MMF u okvire njegovog mandata, čiji je mandat bila prvenstveno stabilnost cijena (i monetarna politika), a ne socijalna politika određene države. Stavio sam negdje pdf o tome kako su uništili argentinu i kako su isto pokušali napraviti koreji, al su ovi bili pametniji.

drugo, odbaciti teoriju komparativnih prednosti o tome kako treba proizvoditi samo ono u čemu imaš komparativne prednosti koja je u biti samo podloga za ekonomsku dominaciju pojedinih zemalja i "uništavanje susjedove krave". uostalom, iz perspektive društva (dakle cjelokupnog sistema, a ne onog teorijskog u kome vrijedi postulat ceteris paribus) pitanje je šta je jeftinije (efikasnije). jeftinija hrana za pojedinca ne znači da je u konačnici jeftinija za društvo (troškovi liječenja, bolovanja itd.).

ma.... pa kad bi znao sve dobio bih nobelovu nagradu.

sandra october
12-04-2012, 21:15
pa dakle pričamo u osnovi samo u devijacijama u sustavu, ali ne i o pogrešnom sustavu. ili?

Graničar Jozo
12-04-2012, 21:18
pa dakle pričamo u osnovi samo u devijacijama u sustavu, ali ne i o pogrešnom sustavu. ili?

kad sustav počiva na pogrešnim postavkama ne možeš govoriti o devijaciji sustava. mislim, možeš, ali ono...

evo ti nešto pa pročitaj ako te zanima.
http://hrsvijet.net/index.php?option=com_content&view=article&id=9365:maarski-ekonomist-prije-70-godina-tono-predvidio-trenutanu-gospodarsku-krizu-&catid=2:gospodarstvo&Itemid=8

sandra october
12-04-2012, 21:28
kad sustav počiva na pogrešnim postavkama ne možeš govoriti o devijaciji sustava. mislim, možeš, ali ono...

evo ti nešto pa pročitaj ako te zanima.
http://hrsvijet.net/index.php?option=com_content&view=article&id=9365:maarski-ekonomist-prije-70-godina-tono-predvidio-trenutanu-gospodarsku-krizu-&catid=2:gospodarstvo&Itemid=8
ma ja bi ovaj njegov forecast voljela vidjet u izvornom obliku.. ne ove novinarske prijevode i kojekakva tumačenja. u kapitalizmu je krivo samo to što je tržište kapitala mutiralo u nešto što je samo sebi cilj i svrha i nema veze sa izvorom financiranja gospodarstva. ok, i politike subvencija svega i svačega. a to je mutiralo zadnjih 20ak godina i čisto u nedostatku slijedećeg tehnološkog napretka nakon pc-a. i alternativna energija je meni isforsirana i izgleda kao već viđeni dot com bubble

pdv
12-04-2012, 22:00
šta si se uhvatila zadovoljavanja potreba ko pijan plota. koliko je toga stvarno zadovoljavanje potrebe, a koliko obijest? evo ti pa čitaj. http://www.entereurope.hr/cpage.aspx?page=clanci.aspx&pageID=13&clanakID=5321

ista je stvar o hrani. pa nije proizvodnja hrane problem, problem je njena raspodjela.

http://www.glas-koncila.hr/index.php?option=com_php&Itemid=41&news_ID=20016

http://www.vijesti.ba/vijesti/svijet/77417-Nijemci-godisnje-bacaju-tona-ispravne-hrane.html

Evo nešto o raspodjeli hrane.
http://www.rtl.hr/vijesti/novosti/305584/dok-afrikanci-umiru-od-gladi-zapad-baca-50-posto-hrane/

Što je to potreba i tko može odreditio što je potreba, a što obijest? Meni je recimo mlijeko ili čaj za djecu totalno nepoterbno jer ih nemam. Nekome tko ima djecu je to itekakva potreba. I zadovoljavanje potreba je osnovna zadaća ekonomije, čega drugog bi se uhvatila :D


Svijet u ekonomskom smislu ne konvergira nego divergira.

Znaš li šta je philipsova krivulja?


Naravno da znam ali ne pričamo sada o odnosu nezaposlenosti i nflacije već o ovom ,ajmo ga tako nazvati, svjetskom poretku. Prema kojem autor s jedne strane ističe ograničenost resursa, a s druge nisu upitni ako se pravilno podijele. Pa jesu ili nisu resursi ograničeni? Njihova ograničenost ne prestaje ako ih umjesto tri čovjeka koristi 60 ljudi.



a što se tiče samo biti ekonomije.

citiram,

dakle, to je osnovna svrha ekonomije. pa sad to zadovoljavanje potreba smjesti negdje u ovo, pa će ti mnoge stvari biti jasnije.

s tim da ovaj tekst nije na razini operativnih rješenja, nego na razini filozofije.

Pa kako to ekonomija ne služi ljudima? Što je to loše razvoj tehnologije i inovacija donio ljudima?


kad sustav počiva na pogrešnim postavkama ne možeš govoriti o devijaciji sustava. mislim, možeš, ali ono...

evo ti nešto pa pročitaj ako te zanima.
http://hrsvijet.net/index.php?option=com_content&view=article&id=9365:maarski-ekonomist-prije-70-godina-tono-predvidio-trenutanu-gospodarsku-krizu-&catid=2:gospodarstvo&Itemid=8

Ovo uopće nije problem predvidjeti. Nije on jedini ovo predvidio. Dosta najobičnijih ljudi kojima je ekonomija hobi su predvidjeli ove stvari. Gdje god država pomaže gospodarstvo normalno je očekivati krizu i probleme.

Vepar
12-04-2012, 22:16
Super članak, posebno bih istakao točnost tvrdnje da problemi počinju na sveučilištima. Kod nas se na ekonomskim fakultetima uče liberalistička bulažnjenja, poput navedenog Ricardovog o "komparativnim prednostima". Likovi koji su do jučer predavali marksističku ekonomiju su se prebacili na "kapitalizam", tj. ono što oni zamišljaju kao kapitalizam. Svaku pojavu objašnjavaju s dva grafa, maslac i topovi.:rolleyes: Takvi fakulteti nam uopće ne trebaju, mogu se komotno zatvoriti. Ionako nemamo ekonomiju, što će nam ekonomski fakulteti?

Vepar
12-04-2012, 22:18
Nije ni čudo što lik iz Čilea tako razmišlja, imao je prilike vidjeti kako mu neoliberalni kapitalizam uništava zemlju.

pdv
12-04-2012, 22:22
Super članak, posebno bih istakao točnost tvrdnje da problemi počinju na sveučilištima. Kod nas se na ekonomskim fakultetima uče liberalistička bulažnjenja, poput navedenog Ricardovog o "komparativnim prednostima". Likovi koji su do jučer predavali marksističku ekonomiju su se prebacili na "kapitalizam", tj. ono što oni zamišljaju kao kapitalizam. Svaku pojavu objašnjavaju s dva grafa, maslac i topovi.:rolleyes: Takvi fakulteti nam uopće ne trebaju, mogu se komotno zatvoriti. Ionako nemamo ekonomiju, što će nam ekonomski fakulteti?

Problem ekonomskih fakulteta jest u tome što uopće nema liberalnih teorija niti njihovih djelovanja. Na tim mjestima se glorificira država i njena uloga u gospodarstvu, a nikakav liberalizam nema šanse. Tako ćeš naići na pomne i odbro obrađene sve škole ekonomije osim austrijske koja je samo sramežljivo napomenuta i naravno iskritizirana kao nešto loše.

No, općenito problem, ne samo ekonomije nego svih fakulteta, jest neusklađenost sa tržištem rada. Tako da imamo stručnjake koji to nisu da rade na poslovima za koje nisu školovani.

Vepar
12-04-2012, 22:36
Od ljudi koji studiraju ekonomiju sam drugačije, a uz to znam da je tamo literatura ona knjiga od Samuelsona i Nordhausa, kao i na pravu, koja je nevjerojatno plitko pisana, na jednostran i neobjektivan način objašnjava ekonomske probleme i pojave, očito namjenjena zaglupljivanju ionako neprepametnih američkih studenata. A može se vidjeti i po istupima nekih koji tamo predaju u medijima.

Za drugi dio posta se slažem, našem tržištu rada ne treba toliko ekonomista, pitanje je treba li ih uopće kad im je jedina svrha da kimaju glavom i slušaju "dobronamjerne" savjete izvana.

pdv
12-04-2012, 22:51
Od ljudi koji studiraju ekonomiju sam drugačije, a uz to znam da je tamo literatura ona knjiga od Samuelsona i Nordhausa, kao i na pravu, koja je nevjerojatno plitko pisana, na jednostran i neobjektivan način objašnjava ekonomske probleme i pojave, očito namjenjena zaglupljivanju ionako neprepametnih američkih studenata. A može se vidjeti i po istupima nekih koji tamo predaju u medijima.

Za drugi dio posta se slažem, našem tržištu rada ne treba toliko ekonomista, pitanje je treba li ih uopće kad im je jedina svrha da kimaju glavom i slušaju "dobronamjerne" savjete izvana.

Jedan dio problema su knjige, a veći dio problema su studenti. Rijetke su osobe koje će proširivati svoje znanje dodatnom materijom osim one koje dobiješ na faksu. Ne znam na koliko ćeš studenata ekonomije u RH naići da su spremali ispit po nečem jačem od skripte tako da je to dovoljan pokazatelj zainteresiranosti :D

sandra october
12-04-2012, 23:42
pdv

jebi ga i bečka škola koliko god mi se čini najispravnija nije još imala proof of concept u smislu vlade i polike.. :zubo: samo na razini izoliranih poteza koji su svakako završili :zubo:, pa ću ih počet hvalit kad konačno uspiju zasjest u neku vladu ili barem ministarstvo financija:zubo:

pdv
12-04-2012, 23:49
pdv

jebi ga i bečka škola koliko god mi se čini najispravnija nije još imala proof of concept u smislu vlade i polike.. :zubo: samo na razini izoliranih poteza koji su svakako završili :zubo:, pa ću ih počet hvalit kad konačno uspiju zasjest u neku vladu ili barem ministarstvo financija:zubo:

Kad im ne da bagra socijalistička :evil

Ma ja idem toliko daleko da čak tvrdim kako koncept slobodnog tržišta ne poznaje recesije ni slične strukturne krize :zubo:

Ne može se poreći da se svaka loša situacija i kriza riješila liberalizacijom gospodarstva. Najdraži mi je primjer Švedske početkom devedesetih. Za mene dovoljno da im vjerujem :love

sandra october
12-04-2012, 23:57
Kad im ne da bagra socijalistička :evil

Ma ja idem toliko daleko da čak tvrdim kako koncept slobodnog tržišta ne poznaje recesije ni slične strukturne krize :zubo:

Ne može se poreći da se svaka loša situacija i kriza riješila liberalizacijom gospodarstva. Najdraži mi je primjer Švedske početkom devedesetih. Za mene dovoljno da im vjerujem :love
ali se u rusiji raspao ko krava u pokušaju :zubo: a rusija mi je ipak malo sličnija hrvatskoj od šveđana :zubo:
ma šalu na stranu, majka svih zajeba u kapitalizmu je paradoksalno- demokracija i njena i predizborna godina :zubo: tu se sronda svaka škola ekonomije na blentavim obećanjima. i ovcama koje ne pitaju otkud se to plaća :D

pdv
13-04-2012, 00:09
ali se u rusiji raspao ko krava u pokušaju :zubo: a rusija mi je ipak malo sličnija hrvatskoj od šveđana :zubo:
ma šalu na stranu, majka svih zajeba u kapitalizmu je paradoksalno- demokracija i njena i predizborna godina :zubo: tu se sronda svaka škola ekonomije na blentavim obećanjima. i ovcama koje ne pitaju otkud se to plaća :D

Nisam pratila taj dio u Rusiji ali ako Rusi provode moralo je dobro ispast :rofl

Ma da, i onda svi skaču na taj nesretni kapitalizam i kapital, a zapravo su političari i njihova moć, koju im da narod, ključ svega.

sandra october
13-04-2012, 00:13
Nisam pratila taj dio u Rusiji ali ako Rusi provode moralo je dobro ispast :rofl

Ma da, i onda svi skaču na taj nesretni kapitalizam i kapital, a zapravo su političari i njihova moć, koju im da narod, ključ svega.
ha recimo da su ruski oligarsi i proglašenje bankrota došli ko rezultat pobačaja bečke škole :zubo:
ma kažem ja, ljudi su majka svih zaheba, i politika. nitko ružne riječi nije imao o kapitalizmu 2002-2006, tj vrlo malo ljudi.. a nu danas.. samo što se ne pjeva internacionala svako jutro .. zborno

pdv
13-04-2012, 00:19
ha recimo da su ruski oligarsi i proglašenje bankrota došli ko rezultat pobačaja bečke škole :zubo:
ma kažem ja, ljudi su majka svih zaheba, i politika. nitko ružne riječi nije imao o kapitalizmu 2002-2006, tj vrlo malo ljudi.. a nu danas.. samo što se ne pjeva internacionala svako jutro .. zborno

To je to :D

Graničar Jozo
13-04-2012, 12:48
Naravno da znam ali ne pričamo sada o odnosu nezaposlenosti i nflacije već o ovom ,ajmo ga tako nazvati, svjetskom poretku. Prema kojem autor s jedne strane ističe ograničenost resursa, a s druge nisu upitni ako se pravilno podijele. Pa jesu ili nisu resursi ograničeni? Njihova ograničenost ne prestaje ako ih umjesto tri čovjeka koristi 60 ljudi.

pametnice :D

aj ti meni uplati 4/5 svoje plaće na ŽR, pa živi od jedne petine. Znači da ja imam 9/10 (od naše dvije iste plaće), a ti samo 1/10.

Mislim, možda će ti bit dovoljno 1/10 :D

A zamisli da ja to nasilno uzimam.

U biti, mora ti bit u tom slučaju.

al priznajem, naveo sam te na krivi trag, nije philipsova krivulja, nego jedna druga, lorenzova krivulja. Nije mi bila namjera, pomiješao sam imena.



Pa kako to ekonomija ne služi ljudima? Što je to loše razvoj tehnologije i inovacija donio ljudima?

kakve veze ima raspodjela sa tehnologijom?



Ovo uopće nije problem predvidjeti. Nije on jedini ovo predvidio. Dosta najobičnijih ljudi kojima je ekonomija hobi su predvidjeli ove stvari. Gdje god država pomaže gospodarstvo normalno je očekivati krizu i probleme.

glupost. :D neću ni komentirat. Pročitaj o nesavršenost tržišta i negativnim eksternalijama.

Graničar Jozo
13-04-2012, 12:52
Super članak, posebno bih istakao točnost tvrdnje da problemi počinju na sveučilištima. Kod nas se na ekonomskim fakultetima uče liberalistička bulažnjenja, poput navedenog Ricardovog o "komparativnim prednostima". Likovi koji su do jučer predavali marksističku ekonomiju su se prebacili na "kapitalizam", tj. ono što oni zamišljaju kao kapitalizam. Svaku pojavu objašnjavaju s dva grafa, maslac i topovi.:rolleyes: Takvi fakulteti nam uopće ne trebaju, mogu se komotno zatvoriti. Ionako nemamo ekonomiju, što će nam ekonomski fakulteti?

npr. slavo kukić.

Nisam to htio pisati, ali postoji jedan problem kod ekonomskih fakulteta da se pomalo prestaju izučavati ekonomike pojedinih gospodarskih grana, nego se sve više fakulteti usmjeravaju na čistu ekonomiju (engleski economics). Pri tome ne mislim na podjelu poslovna ekonomija i čista ekonomija, nego na izučavanje ekonomskih zakonitosti određenih gospodarskih grana i sa aspekta mikroekonomije i sa aspekta makroekonomije.

Graničar Jozo
13-04-2012, 12:56
Ma ja idem toliko daleko da čak tvrdim kako koncept slobodnog tržišta ne poznaje recesije ni slične strukturne krize :zubo:

naravno da ne poznaje, ali u tom slučaju ekonomija nije u službi ljudi kako ti voliš reći, nego u službi same sebe, tj. sama sebi je svrha. glancanje pokazatelja

sandra october
13-04-2012, 13:57
naravno da ne poznaje, ali u tom slučaju ekonomija nije u službi ljudi kako ti voliš reći, nego u službi same sebe, tj. sama sebi je svrha. glancanje pokazatelja
ne znam kako ti, ali ja ekonomiju gledam kao alat, ali nikako kao polugu. pogledaj kamate središnjih banaka, gotovo all-time-low, pogledaj silne budgete za mjere zapošljavanja po cijelom svijetu. i nikakav rezultat.. slušam i razgovaram sa ljudima koji su ozbiljni investitori. nema, kontrakcija tržišta. u uvjetima rizika drže se prinosa od 2-4% i pritom pjevaju od sreće, mislim da su spremni za godinu dana platiti i negativni prinos.. a do pred 5 godina na takvo nešto ne bi ni nosom frknuli.

patriot
13-04-2012, 15:20
ja ne znam ni sto je lorenzova,ni phillipsova krivulja..pa to je bilo prije 100 godina,na prvoj godini..tko bi popamtio sve to i sjecao se kako idu tocno..
grozim se ove teme..nikad od vas money makera..sve teoreticari i sve pamte..takvi su najgori :D..
sto bi reko rojs za crkvenca..jebo strucnjaka koji vozi golf dvojku :rofl
sad nastavite :kava
edit-sad vidim da vepar spominje i ricardijanski model..vi stvarno zapamtili sve to..svaka vam cast :D

Graničar Jozo
13-04-2012, 16:21
ne znam kako ti, ali ja ekonomiju gledam kao alat, ali nikako kao polugu. pogledaj kamate središnjih banaka, gotovo all-time-low, pogledaj silne budgete za mjere zapošljavanja po cijelom svijetu. i nikakav rezultat.. slušam i razgovaram sa ljudima koji su ozbiljni investitori. nema, kontrakcija tržišta. u uvjetima rizika drže se prinosa od 2-4% i pritom pjevaju od sreće, mislim da su spremni za godinu dana platiti i negativni prinos.. a do pred 5 godina na takvo nešto ne bi ni nosom frknuli.

e pa tu onda u startu imamo različita mišljenja. I to nije od jučer, nego još od 2 godine faksa kad sam molio da me prebace na ekonomiju :) doduše nije bilo teško, to ionako nitko neće :D Samo oni koji su pri upisu zajebali :)

Graničar Jozo
13-04-2012, 16:22
ja ne znam ni sto je lorenzova,ni phillipsova krivulja..pa to je bilo prije 100 godina,na prvoj godini..tko bi popamtio sve to i sjecao se kako idu tocno..
grozim se ove teme..nikad od vas money makera..sve teoreticari i sve pamte..takvi su najgori :D..
sto bi reko rojs za crkvenca..jebo strucnjaka koji vozi golf dvojku :rofl
sad nastavite :kava
edit-sad vidim da vepar spominje i ricardijanski model..vi stvarno zapamtili sve to..svaka vam cast :D

neki se tim bave u dokolici :D

za boldano se slažem... nikad od mene money makera. Ali znaš da su najzajebaniji oni koji se razočaraju :D

sandra october
13-04-2012, 16:53
moj omiljeni na ovu temu :D
http://i39.tinypic.com/n5impf.jpg

pdv
13-04-2012, 20:28
pametnice :D

aj ti meni uplati 4/5 svoje plaće na ŽR, pa živi od jedne petine. Znači da ja imam 9/10 (od naše dvije iste plaće), a ti samo 1/10.

Mislim, možda će ti bit dovoljno 1/10 :D

A zamisli da ja to nasilno uzimam.

U biti, mora ti bit u tom slučaju.

al priznajem, naveo sam te na krivi trag, nije philipsova krivulja, nego jedna druga, lorenzova krivulja. Nije mi bila namjera, pomiješao sam imena.

Aha, mislio si na raspodjelu dohotka. Ja ti na to gledam na sljedeći način. Svi pridonose društvu po jednakoj stopi poreza, a njihova zarada je stvar njihove sposobnosti. Ne može mi netko tvrditi da jedna blagajnica zaslužuje sličnu plaću kao i jedan doktor. I pri tom čak i ne mislim na naobrazbu i ulaganje koliko e potrebno da bi se ostvarila određena karijera već isključivo na odgovornost i težinu posla. Stoga, raspodjela dohotka mora biti nesrazmjerna jer nismo svi jednako sposobni. S druge strane, taj doktro će putem poreza više uprihoditi od blagajnice na npr. neku cestu kojom će se i ona voziti iako možda 1 dr. uplati poreza kao 10 blagajnica. Nadam se da ovo nećeš shvatititi kao neko podcijenjivanje već samo prikaz nečega da nismo svi jednako sposobni pa nam sukladno tome i nije ista zarada. Ovo što država radi s raspodjelom dohotka je samo usmjeravanje od bogatih ka siromašnima, a sami vidimo koliko je uspješna u tome. Po meni bi trebao svatko za sebe ostvarivati i na temelju toga živjeti, a stvaranje invalida od zdravih ljudi je posebna poslastica država.

No, što se tiče ovih resursa i dalje mi nisi odgovorio kako prestaju biti ograničeni ako ih više ljudi koristi? :D



kakve veze ima raspodjela sa tehnologijom?

Pa rekao si da je zadaća ekonomije da bude u službi ljudi pa te pitam kako to ona nije u službi jer je ekonomija omogućila inovacije i razvoj tehnologije tj. kapital.



glupost. :D neću ni komentirat. Pročitaj o nesavršenost tržišta i negativnim eksternalijama.

Da, često slušam o nesavršenostima tržišta kao i što česti vidim da to nesavršeno tržište uvijek rješava probleme kada se političari malo zaigraju. Tržište je prirodno okruženje ljudi odnosno ljudi su tržište. I svako se na njemu bori za svoj interes no kada se između njih umiješa posrednik ili netko treći nastaju problemi jer jedini način da taj posrednik zaradi jest da uvjeri ljude da bolje od njih samih zna što je za njih najbolje. Pa onda imaš gomilu ljudi koji misle da privatno zdravtsvo ne može funkcionirati i kako obavezno mora biti državno, a dok istodobno zubarima i ginekolizima cvjeta tržište i nitko nema problema s plaćanjem tih usluga.

Negativna eksternalija je i npr. onečišćavanje okoliša. Što država ima s tim osim propisivanja određenih kazna za kršenje? Inače, navedi mi bilo koji državni projekt koji je logičan i koji državu nije skuplje koštao nego je trebao. Od auto cesta do zdravstva, školstva, mirovinskog itd.?

Graničar Jozo
13-04-2012, 21:51
Aha, mislio si na raspodjelu dohotka. Ja ti na to gledam na sljedeći način. Svi pridonose društvu po jednakoj stopi poreza, a njihova zarada je stvar njihove sposobnosti. Ne može mi netko tvrditi da jedna blagajnica zaslužuje sličnu plaću kao i jedan doktor. I pri tom čak i ne mislim na naobrazbu i ulaganje koliko e potrebno da bi se ostvarila određena karijera već isključivo na odgovornost i težinu posla. Stoga, raspodjela dohotka mora biti nesrazmjerna jer nismo svi jednako sposobni. S druge strane, taj doktro će putem poreza više uprihoditi od blagajnice na npr. neku cestu kojom će se i ona voziti iako možda 1 dr. uplati poreza kao 10 blagajnica. Nadam se da ovo nećeš shvatititi kao neko podcijenjivanje već samo prikaz nečega da nismo svi jednako sposobni pa nam sukladno tome i nije ista zarada. Ovo što država radi s raspodjelom dohotka je samo usmjeravanje od bogatih ka siromašnima, a sami vidimo koliko je uspješna u tome. Po meni bi trebao svatko za sebe ostvarivati i na temelju toga živjeti, a stvaranje invalida od zdravih ljudi je posebna poslastica država.

No, što se tiče ovih resursa i dalje mi nisi odgovorio kako prestaju biti ograničeni ako ih više ljudi koristi? :D

ne, ja ne govorim o raspodjeli dohotka, nego o raspodjeli svega, pa i proizvodnih resursa i dohotka. umjesto varijable dohotka uvrsti varijablu poljoprivredno zemljište, hranu, rudna bogatstva itd. pa će ti valjda biti napokon jasno da nije toliki problem u oskudnost nego u raspodjeli. uzmi svijet kao model raspodjele.

ako ti nije jasno šta ću ti ja.


Pa rekao si da je zadaća ekonomije da bude u službi ljudi pa te pitam kako to ona nije u službi jer je ekonomija omogućila inovacije i razvoj tehnologije tj. kapital.

nisam razumio pitanje. šta je tu zavisna, a šta nezavisna varijabla?


Da, često slušam o nesavršenostima tržišta kao i što česti vidim da to nesavršeno tržište uvijek rješava probleme kada se političari malo zaigraju. Tržište je prirodno okruženje ljudi odnosno ljudi su tržište. I svako se na njemu bori za svoj interes no kada se između njih umiješa posrednik ili netko treći nastaju problemi jer jedini način da taj posrednik zaradi jest da uvjeri ljude da bolje od njih samih zna što je za njih najbolje. Pa onda imaš gomilu ljudi koji misle da privatno zdravtsvo ne može funkcionirati i kako obavezno mora biti državno, a dok istodobno zubarima i ginekolizima cvjeta tržište i nitko nema problema s plaćanjem tih usluga.

koje banaliziranje :). ni šeherzada ti nije ravna. ako nisi imala zdravstvenih problema zahvali Bogu, jer da si kronično bolesna pitao bi te jeli to baš tako. da moraš uzimati konstantno inzulin ili neke druge ljekove, ili da si teže bolesna i ovisna o svakodnevnom ili ambulantnom liječenju baš me zanima kako bi razmišljala.


Negativna eksternalija je i npr. onečišćavanje okoliša. Što država ima s tim osim propisivanja određenih kazna za kršenje? Inače, navedi mi bilo koji državni projekt koji je logičan i koji državu nije skuplje koštao nego je trebao. Od auto cesta do zdravstva, školstva, mirovinskog itd.?

neke državne uloge se ne mogu privatizirati. mislim, sigurno bi privatna policija bila jeftinija, pa čak i sudstvo, ali šta bi u tom slučaju dobili?

ti neke stvari gledaš dvodimenzionalno. imam osjećaj da me zajebaješ. pitanje šta država ima od očuvanog okoliša i čiste prirode je smješno. Kreni od turizma kojemu je očuvani okoliš jedan od inputa.

A što se tiče autoputa mislim da je njega gradio bechtel, ili ti misliš na to da svako bageriše gdje mu se prohtije, odnosno po tržišnom nahođenju? :)

A o privatnom školstvu bolje da ne pričam.

http://www.sveherc-edu.com/

http://www.educons.edu.rs/

pdv
13-04-2012, 22:29
ne, ja ne govorim o raspodjeli dohotka, nego o raspodjeli svega, pa i proizvodnih resursa i dohotka. umjesto varijable dohotka uvrsti varijablu poljoprivredno zemljište, hranu, rudna bogatstva itd. pa će ti valjda biti napokon jasno da nije toliki problem u oskudnost nego u raspodjeli. uzmi svijet kao model raspodjele.

ako ti nije jasno šta ću ti ja.

Ok, uzmimo primjer poljoprivrednog zemljišta. Recimo da svima podijelimo jednako parcelu. Što nakon 10 godina ukoliko određeni ljudi odluče prodati to zemljište? I dalje pričamo o neravnomjernoj podjeli ili je to ok? Što sa vodom? Jel ona ograničen resurs ili je samo loše raspodijeljena? Misliš da Hrvatska ima dovoljno vode za dijeliti sa ostatkom svijeta?


nisam razumio pitanje. šta je tu zavisna, a šta nezavisna varijabla?

Pitanje je jednostavno. Pitam te što je to loše kapital donio ljudima kada su sve bitnije inovacije nastale zahvaljujući kapitalu. Kako on nije u sližbi čovjeka onda?


koje banaliziranje :). ni šeherzada ti nije ravna. ako nisi imala zdravstvenih problema zahvali Bogu, jer da si kronično bolesna pitao bi te jeli to baš tako. da moraš uzimati konstantno inzulin ili neke druge ljekove, ili da si teže bolesna i ovisna o svakodnevnom ili ambulantnom liječenju baš me zanima kako bi razmišljala.


Da, zašto bi netko uplaćivao u privatno zdravstvo i imao odličnu uslugu kada može lošu državnu. Inače, to zdravstvo je toliko dobro da se svako malo traže humanitarne akcije za odlazak na operacije u inozemstvo. A, i zanimljivo je zašto svi imućniji odlaze u privatne klinike na operacije. Ne bi bilo loše i izračunati koliko osoba uplati tokom života za zdravstveno, a koliko isto iskoristi.

Ja ne bi imala problema s tim da plaćam za svoje zdravlje ili da isto unaprijed osiguram. Na kraju krajeva to već i radim.



neke državne uloge se ne mogu privatizirati. mislim, sigurno bi privatna policija bila jeftinija, pa čak i sudstvo, ali šta bi u tom slučaju dobili?

ti neke stvari gledaš dvodimenzionalno. imam osjećaj da me zajebaješ. pitanje šta država ima od očuvanog okoliša i čiste prirode je smješno. Kreni od turizma kojemu je očuvani okoliš jedan od inputa.

A što se tiče autoputa mislim da je njega gradio bechtel, ili ti misliš na to da svako bageriše gdje mu se prohtije, odnosno po tržišnom nahođenju? :)

A o privatnom školstvu bolje da ne pričam.

http://www.sveherc-edu.com/

http://www.educons.edu.rs/

Nije da se ne mogu privatizirati nego je svijest ljudi o tome takva. Kao kako ćeš imati privatno sudstvo pa će sve biti korumpirano iako je i ovo državno korumpirano. No, recimo da je to bolje da ostane u rukama države. I ja nijednom nisam spomenula onečišćeni okoliš kao nešto super već sam ga navela kao negativnu eksternaliju i pitala te što država ima tu utjecati osim provedbe zakona. Odnosno, što država ima s gospodarski pogledom eksternalija, njena uloga je samo zaštita ostalih od negativnih eksternalija, a to se provodi zakonskim okvirom.

Autoput se može graditi i u privatnom aranžmanu. Zašto ne? Ili je bolje da narod izgradi, a on se nakon dvi godine da privatniku u koncesiju. Odlična pogodba :D

Privatno školstvo....ti meni hoćeš reći da bolji stručnjaci izlaze sa državnih fakulteta? Ne znam, pogledaj svjetsku listu najuspješnih fakulteta pa ćeš mi reći koji su fakulteti na vodećim mjestima.

Graničar Jozo
14-04-2012, 19:34
Ok, uzmimo primjer poljoprivrednog zemljišta. Recimo da svima podijelimo jednako parcelu. Što nakon 10 godina ukoliko određeni ljudi odluče prodati to zemljište? I dalje pričamo o neravnomjernoj podjeli ili je to ok? Što sa vodom? Jel ona ograničen resurs ili je samo loše raspodijeljena? Misliš da Hrvatska ima dovoljno vode za dijeliti sa ostatkom svijeta?

što se tiče ovog prvog pitanja imalo bi smisla da ima ikakve veze sa stvarnim svjetskim problemom raspodjele. ovako nema nikakvog smisla, jer je raspodjela uvelike posljedica različitih startnih pozicija. uostalom, zemlje ne konvergoraju, nego divergiraju. a to zapadni svijet nije zaslužio svojim velikim znanjem i inovacijama na kojima ti uporno ustrajavaš, nego ratom i sukobima. uostalom, i mi smo zbog toga sjebani. ostavio sam onaj video sa nadanom vidoševićem, u kojem čovjek na vrlo jednostavan način pojašnjava zašto je to tako.


Pitanje je jednostavno. Pitam te što je to loše kapital donio ljudima kada su sve bitnije inovacije nastale zahvaljujući kapitalu. Kako on nije u sližbi čovjeka onda?

kapital je samo proizvodni čimbenik i nije istoznačnica sa nesavršenim tržištem. a opet se postavlja pitanje koliko je tih inovacija iz sustavnog rada, a koliko unutar toga je financirano državnim, a koliko privatnim novcem, koliko je inovacija slučajni rezultat itd.


Da, zašto bi netko uplaćivao u privatno zdravstvo i imao odličnu uslugu kada može lošu državnu.

zašto bi netko plaćao skupo i loše privatno zdravstveno osiguranje, kad može za znatno manje novca imati jednako dobro ili loše?

koliko si ljudi može priuštiti to skupo privatno osiguranje? to nas opet vraća na pitanje raspodjele koje ti uporno ignoriraš.


Inače, to zdravstvo je toliko dobro da se svako malo traže humanitarne akcije za odlazak na operacije u inozemstvo.

pokrivaju li privatna zdravstvena troškove liječenja u inozemstvu?


A, i zanimljivo je zašto svi imućniji odlaze u privatne klinike na operacije.

odlazim i ja kad mi je dugo čekati na neki pregled kod zdravstvene ustanove. uostalom, specijalist mi kaže napravi tu pretragu na KBC-u, privatna aparatura ništa ne valja. ;) Dakle, u ovom slučaju ne plaćaš skupo podjednako lošu zdravstvenu uslugu nego plaćaš skuplje lošiju zdravstvenu uslugu. :D



Ne bi bilo loše i izračunati koliko osoba uplati tokom života za zdravstveno, a koliko isto iskoristi.

bar to nije problem.



Ja ne bi imala problema s tim da plaćam za svoje zdravlje ili da isto unaprijed osiguram. Na kraju krajeva to već i radim.

radim i ja, ali sreća pa mi je nakon operacije većinu troškova snosio HZZO.



Nije da se ne mogu privatizirati nego je svijest ljudi o tome takva. Kao kako ćeš imati privatno sudstvo pa će sve biti korumpirano iako je i ovo državno korumpirano. No, recimo da je to bolje da ostane u rukama države.

kakvo bi tek bilo da je prepušteno tržištu, ponudi i potražnji. :D


I ja nijednom nisam spomenula onečišćeni okoliš kao nešto super već sam ga navela kao negativnu eksternaliju i pitala te što država ima tu utjecati osim provedbe zakona. Odnosno, što država ima s gospodarski pogledom eksternalija, njena uloga je samo zaštita ostalih od negativnih eksternalija, a to se provodi zakonskim okvirom.

šta je tu loše? pa ti si rekla da to može regulirati tržište?


Autoput se može graditi i u privatnom aranžmanu. Zašto ne? Ili je bolje da narod izgradi, a on se nakon dvi godine da privatniku u koncesiju. Odlična pogodba :D

jeli se te koncesije daju ili prodaju, naplaćuju? Idu li tada (u ovom slučaju) autoput u vlasništvo pojedinca (a znamo daje vlasništvo nepovrediva kategorija) ili koncesija ima rok trajanja.


Privatno školstvo....ti meni hoćeš reći da bolji stručnjaci izlaze sa državnih fakulteta? Ne znam, pogledaj svjetsku listu najuspješnih fakulteta pa ćeš mi reći koji su fakulteti na vodećim mjestima.

dao sam ti primjer privatnog školstva. naravno da je u angloameričkom svijetu drugačije, a kako je u npr. njemačkoj? :D

pdv
14-04-2012, 21:14
što se tiče ovog prvog pitanja imalo bi smisla da ima ikakve veze sa stvarnim svjetskim problemom raspodjele. ovako nema nikakvog smisla, jer je raspodjela uvelike posljedica različitih startnih pozicija. uostalom, zemlje ne konvergoraju, nego divergiraju. a to zapadni svijet nije zaslužio svojim velikim znanjem i inovacijama na kojima ti uporno ustrajavaš, nego ratom i sukobima. uostalom, i mi smo zbog toga sjebani. ostavio sam onaj video sa nadanom vidoševićem, u kojem čovjek na vrlo jednostavan način pojašnjava zašto je to tako.

Slažem se u vezi ratova i iskorištavanja. No, ja ti pokušavam reći da kapital mijenja svijet, a ovdje nisam ni pokušavala reći da veliki dio tog kapitala nije nasilnim putem oduzet. Ni ne pokušavam poreći da je nanesena nepravda ali to i dalje ne umanjuje činjenicu da su resursi ograničeni i da ih nema za sve. Ovdje se samo postavlja pitanje da li je pravednije da su u rukama Amerikanaca ili Afrikanaca. Sam ti je primjer voda. Ako nam je netko pokuša oteti nasilnim putem to je baš zato što su resursi ograničeni, a svijet je ,nažalost, postavljen tako da tko je jači taj tlači.


kapital je samo proizvodni čimbenik i nije istoznačnica sa nesavršenim tržištem. a opet se postavlja pitanje koliko je tih inovacija iz sustavnog rada, a koliko unutar toga je financirano državnim, a koliko privatnim novcem, koliko je inovacija slučajni rezultat itd.


Da, ali kapital omogućava razvoj. Negdje privatni, a negdje što se skupi putem poreza no činjenica je da bez njega nema razvoja kao i što je činjenica da će bolji razvoj pružiti ovaj privatni kapital. Što potvrđuju sve zemlje koje daju jaču prednost tržištu. Kada god pogledaš indeks ekonomskih sloboda vidjet ćeš da su najbogatije zemlje ujedno i najslobodnije u ekonomskom smislu.


zašto bi netko plaćao skupo i loše privatno zdravstveno osiguranje, kad može za znatno manje novca imati jednako dobro ili loše?
koliko si ljudi može priuštiti to skupo privatno osiguranje? to nas opet vraća na pitanje raspodjele koje ti uporno ignoriraš.

Mislim da cijelo vrijemo govoriš o našem privatnom zdravstvu, a ja ne pričam o tome jer kod nas toga i nema. Uglavnom, sve se svodi na doktore koji rade ujutro u bolnici, popodne u privatnim ambulantama i nitko ih ne kontrolira. No, ima i nekih pokušaja klinika koji su dobri. Npr. ono za smimanje, vađenje krvi itd. Dođeš ko čovjek i izvadiš krv, za desteak min gotovi i nalazi, nema gužve, čekanja, nervoze.

Pričam o privatnom zdravstvo van granica Lijepe naše. I vani imaš dosta zemalja kod kojih to funkcionira sasvim u redu, a samo se sloj koji nije u mogućnosti isto plaćati financira državnim dijelom. Privatno zdravtsvo nije loše već je bolje i skuplje. Sam primjer su ti zubari. Ne misliš da postoji razlika između socijalne proteze za zube i onih implatanata koje masno platiš. Mislim, i jedno i drugo mijenjaju zube samo je pitanje ukusa :D


pokrivaju li privatna zdravstvena troškove liječenja u inozemstvu?

Misliš na privatno zdravstveno osiguranje koje sklopiš s određenim osiguravajućim društvom ili da li bi morali ići u inozemstvo kada bi nam zdravstvo bilo privatizirano?


odlazim i ja kad mi je dugo čekati na neki pregled kod zdravstvene ustanove. uostalom, specijalist mi kaže napravi tu pretragu na KBC-u, privatna aparatura ništa ne valja. ;) Dakle, u ovom slučaju ne plaćaš skupo podjednako lošu zdravstvenu uslugu nego plaćaš skuplje lošiju zdravstvenu uslugu. :D


Da, istina da je takav slučaj kod nas.



bar to nije problem.

Onda ćemo usput i pogledati uplate u mirovinski i koliko je ljudi zaslužilo određeno mirovinu ili koliko bi ljudi imali da su u privatni fond uplaćivali :D


radim i ja, ali sreća pa mi je nakon operacije većinu troškova snosio HZZO.

U slučaju privatnog zdravstva bi ti te troškove snosila osiguravajuća tvrtka kojoj si uplatio određen novac. Nešto slično kao Kasko :D


kakvo bi tek bilo da je prepušteno tržištu, ponudi i potražnji. :D

:D

To ne znamo. Pretpostavljam da bi to moglo funkcionirati tek u anrhiji i kada je privatno vlasništvo točno definirano i utvrđeno i da ti ga nitko ne može otuđiti zbog nekog npr. nacionalnog interesa. Odnosno da ljudi sam između sebe donose ugovorne odnose, a da im nisu nametnuti državnim propisima.



šta je tu loše? pa ti si rekla da to može regulirati tržište?

Mislim da smo se krivo razumjeli. Država treba donijeti pravne propise i iste provoditi, a gospodarstvo prepustiti tržištu. Bar u većinskom dijelu. negativna eksternalija je npr. i buka iz nekog kafića. U tom pogledu država nema što nekome zabranjivati da tu drži kafić već odrediti propisima kakva izolacija treba biti da ne narušava mir drugih ljudi. Znači, zaštiti ljude od tuđih štetnih utjecaja ali ne koristiti to za zabranjivanje neke djelatnosti. Ista stvar je i s ovim pušenjem. Blesavo je da netko u svom privatnom prostoru mora poslovati na način na koji mu netko drugi odredi. Ja nisam pušač i nema mi gore stvari nego kad ujutro idem na posao i naletim na nečiji obalk dima. Dođe mi plakat :D Nije li logičnije da je pušenje zabranjeno na javnim površinama, što me briga ako se puši u nečijem privatnom dijelu...ja tamo ne moram ulazit.


jeli se te koncesije daju ili prodaju, naplaćuju? Idu li tada (u ovom slučaju) autoput u vlasništvo pojedinca (a znamo daje vlasništvo nepovrediva kategorija) ili koncesija ima rok trajanja.

Da ali se cesta napravi, nerijetko ti radovi budu skuplji nego što bi trebali biti, onda se u kratkom vremenu da u koncesiju koja traje nekih 20 ili 30 godina. Privatnik koristi novu cestu, ne ulaže u nju, uzima samo dobit, a nakon toga je vrati državi da je porezni obveznici saniraju. I tako opet u krug. I onda se postavlja pitanje zašto je njemu ta cesta isplativa, a državi teret :D



dao sam ti primjer privatnog školstva. naravno da je u angloameričkom svijetu drugačije, a kako je u npr. njemačkoj? :D


Dobro, ovdje kod nas je teško govoriti o bilo kakvom dijelu privatnog sektora jer je sve skoro na krivi zasađeno. Ovdje kod nas je teško i pokrenuti privatne fakultete jednim dijelom zbog nepovjerenja ljudi, a drugim dijelom jer naš zakon traži nemoguće. Npr. ne možeš otvoriti dobar pravni faks koji će biti, po diplomi, izjednačen sa državnim ako ne otvoriš cijeli kampus fakulteta. Znači, nije dozvoljneo razvijati samo jednu zananost onda se nikome ne da ulaziti u tako velike, skupe i rizične projekte niti se natjecati sa državnim monopolom u školstvu.

Ne znam za probleme u Njemačkoj, nisam pratila. O čemu je riječ?

zaba1111
15-04-2012, 12:02
Ekonomist nisam niti me zanimaju ekonomske teorije, ali sam na tržištu, neko iskustvo imam, a i logika sama po sebi nešto govori.
Slažem se s Jozom, najveći problem je preraspodjela, barem izgleda logično, jer ako nije došlo do krize resursa, ako tehnologija napreduje,a ljudi ne rade manje, naporotiv, onda jedino objašnjenje za krizu može biti da je došlo do pomaka svih mogućih vrsta dobara prema manjem broju ljudi i da većina više nama izvore ni prihode za potrošnju zbog čega je potražnja pala, a samim time je i ponuda došla u probleme.

Meni zanimljivo pitanje je kako je došlo do toga ako živimo u deomkratskom društvu u kojemu većina još uvijek ravnopravno odlučuje,praktično ima političku i zakonodavnu moć, bez obzira na materijalnu moć.

Odgovor koji se meni čini logičan je da većina koja je na vlasti je izgubla instrumente za kontroliranje sposobnijih i moćnijih koji su zbog svoje moći ugrozili većinu, naime donedavno se poreznom politikom efikasno moglo kontrolirati sposobnije i moćnije da ugrožavaju slabiju većinu, npr ako moćnik toliko ojača da ugrožava slabije putem preuzimanja resursa, stambenih kvadrata, zemljišta, ako ugrožava javna i zajdnička dobra, onda se u dosad funkcionirajućem kapitalizmu takve moglo jednostavno oporezivati, time ograničavati i utjecati na preraspodjelu na način da je nemoguće vlastiom sposobnošću, elanom, radnim fanatizom ili moći ,ugrožavati sve ostale koji imaju drugačije vizije i filozofije života i pristup prema radu i bogatstvu , danas kapital ili moć , zbog globalizacije odlazi gdje god želi, iskorištava se jeftina radna snaga koja je to zato što funkcionira u potpuno drugačijim okolnostima, danas je nemoguće nametnuti odgovarajuće poreze jer gospodarstvo time postaje nekoknkurnetno , i danas je praktično nemoguće, zbog globalizacije, udariti carine čija je svrha bila upravo to da se ne dovedemo u ovu situaciju globalnog nereda i danas je globalizacija i nemogućnost država da kontrolraju dobra, kapital, moć pa i ljudski poriv da kontrolira i iskorištava slabijeg, temeljni uzrok problema i globalizacija služi uglavnom tome da rasodjela postane još brutalnija prema starni bogatih.


A još kao što PDV zagovra da ukinemo bespltnao zdrvastvo i školstvo i onda tek spomenuta blagajnica nema nikakve šanse nego da generacijama bude blagajnica i da sve više siromaši jer njeno dijete ma koliko bilo sposobno nema mogućnost obrazovanja, a da "doktor" sve više bogati, a to nikako nije pravedno društvo, nego prevara i zloporaba dosega demokracije, znači globalizacija je podvala smišljena da se političkim državama ograničena i kontrolirana moć razvije do neslućenih razmjera na štetu većine koja je ustvari postaje roblje.

Graničar Jozo
15-04-2012, 12:19
Slažem se u vezi ratova i iskorištavanja. No, ja ti pokušavam reći da kapital mijenja svijet, a ovdje nisam ni pokušavala reći da veliki dio tog kapitala nije nasilnim putem oduzet. Ni ne pokušavam poreći da je nanesena nepravda ali to i dalje ne umanjuje činjenicu da su resursi ograničeni i da ih nema za sve.

pa šta ja govorim cijelo vrijeme. jedino se ne slažem da ih nema za sve. vode i hrane ima za sve. samo hrane uz ravnomjernu raspodjelu može bit za 25 milijardi ljudi.



Ovdje se samo postavlja pitanje da li je pravednije da su u rukama Amerikanaca ili Afrikanaca. Sam ti je primjer voda. Ako nam je netko pokuša oteti nasilnim putem to je baš zato što su resursi ograničeni, a svijet je ,nažalost, postavljen tako da tko je jači taj tlači.

odličan primjer zašto neke stvari moraju biti dostupne svima, a ne samo onima koji to mogu platiti. u ovom slučaju školstvo.

da bi afrikanci mogli kvalitetno upravljati svojim resusrima (ali i dohotkom) mora im biti omogućeno kvalitetno školovanje. i to ne samo sinovima diktatora (ili djeci elite) nego širim masama. bez potpore kvalitetnog kadra na svim razinama nema napretka. nema. moglo bi se o tome napisati cijele knjige, ali problem je u biti jednostavan. nauči ga upravljati svojim imanjem i nema gladi, nema neravnoteže. pa upravo je u tome problem tržišta (i kapitala, tj. vlasnika kapitala) koji na račun svoje političke dominacije i utjecaja određuje sve u svoju korist. dakle ti tvrdiš da tržite ispravlja neravnoteže, a ja tvrdim da ih stvara.


Da, ali kapital omogućava razvoj. Negdje privatni, a negdje što se skupi putem poreza no činjenica je da bez njega nema razvoja kao i što je činjenica da će bolji razvoj pružiti ovaj privatni kapital. Što potvrđuju sve zemlje koje daju jaču prednost tržištu. Kada god pogledaš indeks ekonomskih sloboda vidjet ćeš da su najbogatije zemlje ujedno i najslobodnije u ekonomskom smislu.

ne slažem se ovim. sve te zemlje imaju jako dobro razvijen sustav planiranja. i vremenski i prostorno. i u okviru toga one imaju slobodne ekonomske slobode, a ne ekonomske slobode same za sebe.







Mislim da cijelo vrijemo govoriš o našem privatnom zdravstvu, a ja ne pričam o tome jer kod nas toga i nema. Uglavnom, sve se svodi na doktore koji rade ujutro u bolnici, popodne u privatnim ambulantama i nitko ih ne kontrolira. No, ima i nekih pokušaja klinika koji su dobri. Npr. ono za smimanje, vađenje krvi itd. Dođeš ko čovjek i izvadiš krv, za desteak min gotovi i nalazi, nema gužve, čekanja, nervoze.

ok, ali to si ne može priuštiti velika većina.




Pričam o privatnom zdravstvo van granica Lijepe naše. I vani imaš dosta zemalja kod kojih to funkcionira sasvim u redu, a samo se sloj koji nije u mogućnosti isto plaćati financira državnim dijelom. Privatno zdravtsvo nije loše već je bolje i skuplje. Sam primjer su ti zubari. Ne misliš da postoji razlika između socijalne proteze za zube i onih implatanata koje masno platiš. Mislim, i jedno i drugo mijenjaju zube samo je pitanje ukusa :D

slijedim ti logiku. dakle imamo skuplje zdravstvo. oni koji si to mogu platiti će platiti, oni koji ne mogu njima će platiti država. dakle u konačnici društvo će snositi veće troškove za svoje liječenje nego bi to bilo da je zdravstvo državno, a na taj način samo prelijevaš novac u privatni džep.

postavljam si pitanje zašto ta razlika cijene ne bi bila uložena u razvoj zdravstva, a ne u privatni džep.


Misliš na privatno zdravstveno osiguranje koje sklopiš s određenim osiguravajućim društvom ili da li bi morali ići u inozemstvo kada bi nam zdravstvo bilo privatizirano?

ne razumijem pitanje.



Onda ćemo usput i pogledati uplate u mirovinski i koliko je ljudi zaslužilo određeno mirovinu ili koliko bi ljudi imali da su u privatni fond uplaćivali :D

OK. i onda to što si uplatila u mirovinski fond jednog dana nestane ili bude mizerno u odnosu na cijenu zdravstvene usluge. mirovinski fondovi nisu ništa drugo nego fondovi u koje ulažeš dio svoje plaće. tako si mogao ulagati i u dionice ili sl. evo ti baš primjer iz švedske. mirovinski fond je uložio krivo i dobar dio ulaganja pojedinaca je propao. tko će nadoknaditi izgubljeno? tko će platiti propalo ulaganje? kome će ti ljudi koji su ulagali godinama u mirovinski fond kasnije biti teret? jeli uredu da nečija mirovina ovisi o nečijoj lošoj procjeni?

svih tih rizika kod sustava temeljenog na međugeneracijskoj solidarnosti nema.



To ne znamo. Pretpostavljam da bi to moglo funkcionirati tek u anrhiji i kada je privatno vlasništvo točno definirano i utvrđeno i da ti ga nitko ne može otuđiti zbog nekog npr. nacionalnog interesa. Odnosno da ljudi sam između sebe donose ugovorne odnose, a da im nisu nametnuti državnim propisima.

ma daj... :)



Mislim da smo se krivo razumjeli. Država treba donijeti pravne propise i iste provoditi, a gospodarstvo prepustiti tržištu. Bar u većinskom dijelu. negativna eksternalija je npr. i buka iz nekog kafića. U tom pogledu država nema što nekome zabranjivati da tu drži kafić već odrediti propisima kakva izolacija treba biti da ne narušava mir drugih ljudi. Znači, zaštiti ljude od tuđih štetnih utjecaja ali ne koristiti to za zabranjivanje neke djelatnosti. Ista stvar je i s ovim pušenjem. Blesavo je da netko u svom privatnom prostoru mora poslovati na način na koji mu netko drugi odredi. Ja nisam pušač i nema mi gore stvari nego kad ujutro idem na posao i naletim na nečiji obalk dima. Dođe mi plakat :D Nije li logičnije da je pušenje zabranjeno na javnim površinama, što me briga ako se puši u nečijem privatnom dijelu...ja tamo ne moram ulazit.


OK. pa ja ništa drugo i ne govorim, ali ne može se to uređenje prepustiti tržištu. ne može se donošenje raznoraznih zakona i propisa prepustiti potrebama tržišta, u biti samo strani ponude koja ima sredstva i moć za mijenjanjem pravila igre, dok to potražna strana nema.


Da ali se cesta napravi, nerijetko ti radovi budu skuplji nego što bi trebali biti, onda se u kratkom vremenu da u koncesiju koja traje nekih 20 ili 30 godina. Privatnik koristi novu cestu, ne ulaže u nju, uzima samo dobit, a nakon toga je vrati državi da je porezni obveznici saniraju. I tako opet u krug. I onda se postavlja pitanje zašto je njemu ta cesta isplativa, a državi teret :D

to bi bilo tako da ne postoje uvjeti pod kojima se daje koncesija. evo ti primjer zagrebačke zračne luke. naravno da privatni korisnik želi imati neke




Dobro, ovdje kod nas je teško govoriti o bilo kakvom dijelu privatnog sektora jer je sve skoro na krivi zasađeno. Ovdje kod nas je teško i pokrenuti privatne fakultete jednim dijelom zbog nepovjerenja ljudi, a drugim dijelom jer naš zakon traži nemoguće. Npr. ne možeš otvoriti dobar pravni faks koji će biti, po diplomi, izjednačen sa državnim ako ne otvoriš cijeli kampus fakulteta. Znači, nije dozvoljneo razvijati samo jednu zananost onda se nikome ne da ulaziti u tako velike, skupe i rizične projekte niti se natjecati sa državnim monopolom u školstvu.

e bravo. neka si dala taj primjer. jer ćeš skužit kako to ide na tržištu.

kada je privatno školstvo bilo u svojim početcima u RH, njihovo je tržište bilo skoro pa u potpunosti deregulirano. nakon određenog vremena kad su im nove privatne školske ustanove počele ulaziti na tržište stari igrači su tražili upravo to o čemu ti pišeš, a to je regulacija tržišta. dakle novi igrači su morali imati toliko i toliko kadra, toliko i toliko kvadratnih metara površine itd. Šta misliš jeli njima bio motiv napredan školski i obrazovni sustav ili njihovi profiti :)


Ne znam za probleme u Njemačkoj, nisam pratila. O čemu je riječ?

njemačko školstvo je bilo besplatno i državno. a zna se šta je njemačka u industrijom smislu, zna se šta je njemački inženjer.. dakle, sve funkcionira i u okviru državnih institucija.

caporegime
15-04-2012, 13:20
nisam ekonomist pa se ne bi htio blamirati sudjelovanjem u nečemu u čemu i nisam jak ali sjetih se svojedobne sanadoreve ladne izreke; kako je prošlo doba jeftine hrane i jeftinih energenata.

pa po meni, cijeli ekonomski razvoj se i temeljio na jeftinoj hrani i jeftinim energentima.
dapače, razvoj tehnologije bi trebao proizvodnju hrane i energije učiniti još jeftinijim i jednostavnijim.

radi li se o trenutku u kojemu su veliki igrači spoznali da cijeli svijet neće imati odgovore na poskupljenja pa će se pomiriti s tim bez želje za nekom jačom reakcijom.
ili se radi o početku globalne dominacije iz uskih centara koji bi uskratom široke potrošnje hrane i energije počeli polako ucjenjivati svijet?

pdv
18-04-2012, 18:45
Odgovor koji se meni čini logičan je da većina koja je na vlasti je izgubla instrumente za kontroliranje sposobnijih i moćnijih koji su zbog svoje moći ugrozili većinu, naime donedavno se poreznom politikom efikasno moglo kontrolirati sposobnije i moćnije da ugrožavaju slabiju većinu, npr ako moćnik toliko ojača da ugrožava slabije putem preuzimanja resursa, stambenih kvadrata, zemljišta, ako ugrožava javna i zajdnička dobra, onda se u dosad funkcionirajućem kapitalizmu takve moglo jednostavno oporezivati, time ograničavati i utjecati na preraspodjelu na način da je nemoguće vlastiom sposobnošću, elanom, radnim fanatizom ili moći ,ugrožavati sve ostale koji imaju drugačije vizije i filozofije života i pristup prema radu i bogatstvu , danas kapital ili moć , zbog globalizacije odlazi gdje god želi, iskorištava se jeftina radna snaga koja je to zato što funkcionira u potpuno drugačijim okolnostima, danas je nemoguće nametnuti odgovarajuće poreze jer gospodarstvo time postaje nekoknkurnetno , i danas je praktično nemoguće, zbog globalizacije, udariti carine čija je svrha bila upravo to da se ne dovedemo u ovu situaciju globalnog nereda i danas je globalizacija i nemogućnost država da kontrolraju dobra, kapital, moć pa i ljudski poriv da kontrolira i iskorištava slabijeg, temeljni uzrok problema i globalizacija služi uglavnom tome da rasodjela postane još brutalnija prema starni bogatih.

Tko je tom malom broju ljudi omogućio silno bogaćenje? Države sa provođenjem svoje politike ili kapitalizam? Zar vi zaista vjerujete da je ovaj sustav kapitalistički samo zato što ga tako zovu političke elite? Što se mene tiče carine se nešto nagluplje što je izmišljeno u ljudskoj povijesti i veselim se njihovom ukidanju ulaskom u Uniju. Bar nešto pozitivno od te tvorevine.


A još kao što PDV zagovra da ukinemo bespltnao zdrvastvo i školstvo i onda tek spomenuta blagajnica nema nikakve šanse nego da generacijama bude blagajnica i da sve više siromaši jer njeno dijete ma koliko bilo sposobno nema mogućnost obrazovanja, a da "doktor" sve više bogati, a to nikako nije pravedno društvo, nego prevara i zloporaba dosega demokracije, znači globalizacija je podvala smišljena da se političkim državama ograničena i kontrolirana moć razvije do neslućenih razmjera na štetu većine koja je ustvari postaje roblje.

Dijete od blagajnice će svojom sposobnošću bez ikakvih problema doći do stipendije ako je toliko dobro. S druge strane, ta blagajnica će imati prilike za veću zaradu jer neće financirati školu doktorovom sinu već samo svom. Uostalom, gdje to piše da moramo imati iste startne pozicije u životu? i ne govorim da je potrebno ukinuti državne škole ali e potrebno omogućiti ljudima da biraju. Stoga, ako želim slati dijete u privatnu školu onda ne želim imati nikakva izdvajanja za državno školstvo. Ne razumijem što je tu loše?


pa šta ja govorim cijelo vrijeme. jedino se ne slažem da ih nema za sve. vode i hrane ima za sve. samo hrane uz ravnomjernu raspodjelu može bit za 25 milijardi ljudi.

Da nije GMO-a danas bi pola Europe i SAD-a umiralo od gladi. Toliko o neograničesnosti resursa :D


odličan primjer zašto neke stvari moraju biti dostupne svima, a ne samo onima koji to mogu platiti. u ovom slučaju školstvo.

da bi afrikanci mogli kvalitetno upravljati svojim resusrima (ali i dohotkom) mora im biti omogućeno kvalitetno školovanje. i to ne samo sinovima diktatora (ili djeci elite) nego širim masama. bez potpore kvalitetnog kadra na svim razinama nema napretka. nema. moglo bi se o tome napisati cijele knjige, ali problem je u biti jednostavan. nauči ga upravljati svojim imanjem i nema gladi, nema neravnoteže. pa upravo je u tome problem tržišta (i kapitala, tj. vlasnika kapitala) koji na račun svoje političke dominacije i utjecaja određuje sve u svoju korist. dakle ti tvrdiš da tržite ispravlja neravnoteže, a ja tvrdim da ih stvara.


Problem Afrike nije Europa nego njeni ljudi. Postavlja se pitanje zašto su Afrikanci kao kontinent sa najviše prirodnih bogatstava najsiromašniji, a to neće riješiti ni A. Jolie ni donacije sa Zapada. Tek kada Afrikanci oduzmu moć diktatorima i uhvate se pravog rada onda će i napravit nešto od svojih zemalja no dok se ne suprostavljaju i čekaju pomoć od trećih zasigurno će biti još siromašniji jer treći ne pomažu besplatno. Obrazovanje je tu nužno ali ne mora bit državno da bi bilo uspješno. I ne možeš krivit tržište za Afriku jer tu nije riječ o nikakvim slobodama već o diktatorskim režimima. To je isto kao da za propast Jugoslavije kriviš kapitalizam ili slobodno tržište.


ne slažem se ovim. sve te zemlje imaju jako dobro razvijen sustav planiranja. i vremenski i prostorno. i u okviru toga one imaju slobodne ekonomske slobode, a ne ekonomske slobode same za sebe.

Pa ekonomske slobode se uglavnom odnose na poduzetništvo i privatno vlasništvo kao i što manju koncentraciju države u gospodarsvu.


slijedim ti logiku. dakle imamo skuplje zdravstvo. oni koji si to mogu platiti će platiti, oni koji ne mogu njima će platiti država. dakle u konačnici društvo će snositi veće troškove za svoje liječenje nego bi to bilo da je zdravstvo državno, a na taj način samo prelijevaš novac u privatni džep.

postavljam si pitanje zašto ta razlika cijene ne bi bila uložena u razvoj zdravstva, a ne u privatni džep.


Pa onaj tko želi plaćati će sebi državno zdravstvo, a onaj tko želi plaćati će privatno. Zašto bi oporezivali nekoga tko ne želi koristiti usluge državnog zdravstva? Neka čovjek plaća gdje hoće. Ali nije u redu da izdvaja za nešto što ne koristi ili da je prisiljen izdvajati za nešto što ne smatra vrijednim tih para. Nitko ne smeta Anti i Mati da ulažu u državno ali ako neki Ivo to ne želi zašto ga prisiljavati? Niti će plaćati niti će koristiti te usluge.


OK. i onda to što si uplatila u mirovinski fond jednog dana nestane ili bude mizerno u odnosu na cijenu zdravstvene usluge. mirovinski fondovi nisu ništa drugo nego fondovi u koje ulažeš dio svoje plaće. tako si mogao ulagati i u dionice ili sl. evo ti baš primjer iz švedske. mirovinski fond je uložio krivo i dobar dio ulaganja pojedinaca je propao. tko će nadoknaditi izgubljeno? tko će platiti propalo ulaganje? kome će ti ljudi koji su ulagali godinama u mirovinski fond kasnije biti teret? jeli uredu da nečija mirovina ovisi o nečijoj lošoj procjeni?

svih tih rizika kod sustava temeljenog na međugeneracijskoj solidarnosti nema.

Aha, znači država treba upravljati sa svačijom imovinom budući da posjedovanje imovine sa sobom nosi određene rizike?! Osobe mogu novac držati na računu i ništa im se strašno neće dogoditi ali ako netko ide zarađivati sa novcem koji stavlja sa strane za mirovinu onda se mora nositi i s rizikom koji ta zarada nosi.

Mirovinski sustav u našoj zemlji nije ništa nego obična krađa jer nema veze s onim što su ljudi uplatili niti pridonijeli putem poreza što svjedoči razlika u mirovinama ljudi koji su odradili puni staž i oni koji su radili 15-ak godina. I u većini zemalja ljudi nerijetko štede za mirovinu jer im državna mirovina ne pruža puno. Jedaan od gorih i nepoštenijih mirovinskih sustava je australski.


OK. pa ja ništa drugo i ne govorim, ali ne može se to uređenje prepustiti tržištu. ne može se donošenje raznoraznih zakona i propisa prepustiti potrebama tržišta, u biti samo strani ponude koja ima sredstva i moć za mijenjanjem pravila igre, dok to potražna strana nema.

Dobro, tu se uglavnom slažemo. Država treba pružiti dobar zakonski okvir. Nego, što se tiče tržišta općenito što misliš da li samo ponuditelj cijene ima mogućnost utjecaja ili imaju i prihvatitelji? :D


to bi bilo tako da ne postoje uvjeti pod kojima se daje koncesija. evo ti primjer zagrebačke zračne luke. naravno da privatni korisnik želi imati neke


Ali to tako je. Pogotovo u dijelu autocesta. Kao i u dijelu bilo čega što daješ u koncesiju. Nitko i ne tvrdi da privatnik neće imati interes ali ako mu prodaš onda će morati paziti na dugoročan interes ukoliko želi nastaviti tu djelatnost. Pa mu je u tom slučaju dugoročan interes i održavanje cesta. No, u kratkoročnom je što prije skupiti profit i tražiti novu koncesiju. Budući da se autoceste daju u koncesiju tek kada je kritična situacija onda je jasno da država ne može puno zahtijevati već se nastoji osloboditi bar dijela opterećenja pa pristaje na svakakve uvjete. I opet sve to po leđima poreznih obveznika.


e bravo. neka si dala taj primjer. jer ćeš skužit kako to ide na tržištu.

kada je privatno školstvo bilo u svojim početcima u RH, njihovo je tržište bilo skoro pa u potpunosti deregulirano. nakon određenog vremena kad su im nove privatne školske ustanove počele ulaziti na tržište stari igrači su tražili upravo to o čemu ti pišeš, a to je regulacija tržišta. dakle novi igrači su morali imati toliko i toliko kadra, toliko i toliko kvadratnih metara površine itd. Šta misliš jeli njima bio motiv napredan školski i obrazovni sustav ili njihovi profiti :)

Pa napredan školski sustav se poklapa sa privatizacijom. To je ona priča o zaštiti kupaca i ponuditelja na tržištu jer svi žele izvući najbolju korist za sebe. Nuđenjem loše usluge privatnik propada i zasigurno mu se neisplati nuditi loše školstvo ako će s tim izgubiti učenike. Zašto misliš da se postizanje profita ne podudara sa željama potrošača? Ne kažem ja da privatnik neće pokušati ostvariti visoki profit ali će ga ostvariti jedino u suradnji sa potrošačima. Nije na Harvardu školarina bezveze skupa već zato što doista toliko vrijedi i to potrošači prepoznaju i spremni su platiti.


njemačko školstvo je bilo besplatno i državno. a zna se šta je njemačka u industrijom smislu, zna se šta je njemački inženjer.. dakle, sve funkcionira i u okviru državnih institucija.

Da ali više nije. I sada Njemački studenti često odlaze na studije u Austriju jer im je u Njemačkoj skupo. Na kraju će austrijski porezni obveznici školovati mlade Njemce. Odličan posao Angele :D

pdv
18-04-2012, 19:09
nisam ekonomist pa se ne bi htio blamirati sudjelovanjem u nečemu u čemu i nisam jak ali sjetih se svojedobne sanadoreve ladne izreke; kako je prošlo doba jeftine hrane i jeftinih energenata.

pa po meni, cijeli ekonomski razvoj se i temeljio na jeftinoj hrani i jeftinim energentima.
dapače, razvoj tehnologije bi trebao proizvodnju hrane i energije učiniti još jeftinijim i jednostavnijim.

radi li se o trenutku u kojemu su veliki igrači spoznali da cijeli svijet neće imati odgovore na poskupljenja pa će se pomiriti s tim bez želje za nekom jačom reakcijom.
ili se radi o početku globalne dominacije iz uskih centara koji bi uskratom široke potrošnje hrane i energije počeli polako ucjenjivati svijet?

Pa radi se o tome da nema dovoljno za sve. To je poanta svega. Sve da se uzme od najbogatijih i podijeli najsiromašnijima opet nema dovoljno za sve. Skupoće energenata češće ovisi o poslovnoj politici koju provodi vlada neke zemlje nego o tržišnoj cijeni. Recimo kod nas iz cijene goriva država uzima oko 50-60% za pokrivanje socijalnih stavki dok u drugim zemljama to nije slučaj. Bar ovim koje su okrenutije kapitalizmu iako ih je danas sve manje. Ista stvar je i sa strujom. drugim zemljama je tržište energije mahom privatizirano pa se plaća stvarna potrošnja po tržišnim cijenama dok se u RH štiti niža cijena i tako stvaraju još veći problemi. Nitko ne želi ulaziti na naše tržište energije s privatnim kapitalom jer ne može dobiti bitku u kojoj je HEP zaštićen od države.

Graničar Jozo
18-04-2012, 19:59
Uostalom, gdje to piše da moramo imati iste startne pozicije u životu?

valjda u ustavu... :)

ostalo nema smisla komentirati.

pdv
18-04-2012, 20:24
valjda u ustavu... :)

ostalo nema smisla komentirati.

Ok, možeš citirati taj dio? Jednaki pred zakonom bi trebali biti svi ali to nema nikakve veze s ekonomskom snagom pojedinca.

sandra october
18-04-2012, 21:45
valjda u ustavu... :)

ostalo nema smisla komentirati.

sta ima u ustavu? samo da u zakonskim, edukativnim i društvenim okvirima imamo svi istu startnu poziciju. a što ćemo s njom je samo i isključivo na nama. zašto u ovoj državi svi misle da netko nešto nama mora dati? sa ovoliko postojećih socijalnih kategorija? otkud?i u konačnici zašto pobogu?

Graničar Jozo
18-04-2012, 22:24
Ok, možeš citirati taj dio? Jednaki pred zakonom bi trebali biti svi ali to nema nikakve veze s ekonomskom snagom pojedinca.

Članak 3.

Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav najviše su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava.

Graničar Jozo
18-04-2012, 22:25
sta ima u ustavu? samo da u zakonskim, edukativnim i društvenim okvirima imamo svi istu startnu poziciju. a što ćemo s njom je samo i isključivo na nama. zašto u ovoj državi svi misle da netko nešto nama mora dati? sa ovoliko postojećih socijalnih kategorija? otkud?i u konačnici zašto pobogu?

ne razumijem te.

pdv
18-04-2012, 22:33
Članak 3.

Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav najviše su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava.

Dobro, a kakve veze to ima s jednakim startnim pozicijama? Npr. mali od Todorića i ja imamo jednaka prava pred zakonom i po pitanju slobode, jednakosti ali nemamo istu početnu poziciju. Kao ni što neki talentirani sportaš i ja isto nemamo. On će biti uspješniji u sportu,a samim tim i bogatiji. Njegova sposobnost utječe na njegovo bogatstvo i to nema veze s jednakošću koju zahtijeva Ustav.

Graničar Jozo
19-04-2012, 09:35
Dobro, a kakve veze to ima s jednakim startnim pozicijama? Npr. mali od Todorića i ja imamo jednaka prava pred zakonom i po pitanju slobode, jednakosti ali nemamo istu početnu poziciju. Kao ni što neki talentirani sportaš i ja isto nemamo. On će biti uspješniji u sportu,a samim tim i bogatiji. Njegova sposobnost utječe na njegovo bogatstvo i to nema veze s jednakošću koju zahtijeva Ustav.

upravo ta jednaka startna pozicija omogućuje ljudima da se na temelju svojih sposobnosti diferenciraju u odnosu na ostale, a ne temelju toga imali im tata novaca da mu kupi sve i svašta.

uostalom, ako ćeš već govoriti o tržištu i ekonomskoj ulozi startne pozicije onda je ona preduvjet za efikasnu (optimalnu) alokaciju resursa, jer ukoliko nije ostvarena dolazi do suboptimalne alokacije resursa. i to u svakom pogledu, od sporta do ekonomija. zamisli da nas npr. zastupa žak hudek u skoku u vis, a to može jer mu je mama kupila tu mogućnost. ili da nam makroekonomiju vodi mate kokičar, jer je tu poziciju dobio u nasljedstvo :)

a da ne govorim o sinergijskim efektima kada imaš spoznaju da na temelju svog rada, a ne poznanstva ili nečeg sličnog, možeš uspjet.

naravno, uspjeh za sobom vuče poremećaj jednakih mogućnosti u sljedećim generacijama, ali tržište to ne može ispraviti pa onda imaš opet priču da sam ja fin i lijep jer mi je tata bogat i neku mu duguje uslugu ili sl.

sandra october
20-04-2012, 10:34
upravo ta jednaka startna pozicija omogućuje ljudima da se na temelju svojih sposobnosti diferenciraju u odnosu na ostale, a ne temelju toga imali im tata novaca da mu kupi sve i svašta.

uostalom, ako ćeš već govoriti o tržištu i ekonomskoj ulozi startne pozicije onda je ona preduvjet za efikasnu (optimalnu) alokaciju resursa, jer ukoliko nije ostvarena dolazi do suboptimalne alokacije resursa. i to u svakom pogledu, od sporta do ekonomija. zamisli da nas npr. zastupa žak hudek u skoku u vis, a to može jer mu je mama kupila tu mogućnost. ili da nam makroekonomiju vodi mate kokičar, jer je tu poziciju dobio u nasljedstvo :)

a da ne govorim o sinergijskim efektima kada imaš spoznaju da na temelju svog rada, a ne poznanstva ili nečeg sličnog, možeš uspjet.

naravno, uspjeh za sobom vuče poremećaj jednakih mogućnosti u sljedećim generacijama, ali tržište to ne može ispraviti pa onda imaš opet priču da sam ja fin i lijep jer mi je tata bogat i neku mu duguje uslugu ili sl.

o čemu ti?:009 o uranilovki?:009 ta je zadnji put zbilja dala puno dobroga ljudskim radnim navikama i efikasnosti :D

patriot
20-04-2012, 12:07
naravno, uspjeh za sobom vuče poremećaj jednakih mogućnosti u sljedećim generacijama, ali tržište to ne može ispraviti pa onda imaš opet priču da sam ja fin i lijep jer mi je tata bogat i neku mu duguje uslugu ili sl.
Sa ovime se donekle slazem,ali zanima me jedna stvar..Recimo ti bas uspijes..zgrnes manje bogatstvo..Imas solidan posao,fino uhodan i profitabilan..Ti nebi pripremao teren da ti sin nasljedi biznis jednoga dana?..
Ustvari sto zelim reci..Kako bi se ti postavio spram normalne i logicne ljudske potrebe,da zele svojoj djeci sto bolju startnu poziciju u zivotu?

Graničar Jozo
20-04-2012, 20:57
Sa ovime se donekle slazem,ali zanima me jedna stvar..Recimo ti bas uspijes..zgrnes manje bogatstvo..Imas solidan posao,fino uhodan i profitabilan..Ti nebi pripremao teren da ti sin nasljedi biznis jednoga dana?..
Ustvari sto zelim reci..Kako bi se ti postavio spram normalne i logicne ljudske potrebe,da zele svojoj djeci sto bolju startnu poziciju u zivotu?

pa upravo to želim reći, da tržište tu nesavršenost ne ispravlja. i zato mora nastupiti država. inače bi imali situaciju sofisticiranu situaciju tko jači taj tlači.

Graničar Jozo
20-04-2012, 21:05
o čemu ti?:009 o uranilovki?:009 ta je zadnji put zbilja dala puno dobroga ljudskim radnim navikama i efikasnosti :D

ni blizu...

pročitaj ponovo šta sam napisao.


...omogućuje ljudima da se na temelju svojih sposobnosti diferenciraju u odnosu na ostale...

pogrešno je iz još jednog kuta gledanja, jer ti spominješ sistem nagrađivanja o kojemu ja nisam pisao. dakle ja govorim o obrazovanju, a ti o plaćama.

pdv
20-04-2012, 22:58
upravo ta jednaka startna pozicija omogućuje ljudima da se na temelju svojih sposobnosti diferenciraju u odnosu na ostale, a ne temelju toga imali im tata novaca da mu kupi sve i svašta.

Ali ne postoji jednaka startna pozicija. Sama priroda nam oduzima tu jednaku startnu poziciju jer je svatko nadaren za nešto drugo. Sve što država ograničava jest umjetno stvaranje neke jednakosti. Sposobnost donosi razlike među ljudima kao i način na koji će tu sposobnost iskoristiti. Svi smo svjesni da postoji nemali broj ljudi koji nisu imali što jesti, a danas su milijunaši baš zahvaljujući svojim talentima. To im nije omogućio ni tata ni društvo već uglavnom sami. Talent uvijek nađe novac, a druga je stvar što država pod talentom stavlja sve i svakog i što moramo sve i svakoga financirati. Pa tako imaš situaciju u kojoj jedna Blanka Vlašić mora na koljenina moliti grad da joj omogući mjeste za treniranje i to tek nakon što se dokazala i počela osvajati medalje dok, istodobno, neki prosječni nogometaš ima dobru plaću i sve preduvjete za trening. Što je to talentima poput Blanke i Janice omogućila država? Što je Ivaniševiću omogućila država? Uglavnom, i ovdje je vidljivo da su djeca u koje su ulagali roditelji uspješnija jer imaju bolji pristup radu kao i bolje trenere i sl.



uostalom, ako ćeš već govoriti o tržištu i ekonomskoj ulozi startne pozicije onda je ona preduvjet za efikasnu (optimalnu) alokaciju resursa, jer ukoliko nije ostvarena dolazi do suboptimalne alokacije resursa. i to u svakom pogledu, od sporta do ekonomija. zamisli da nas npr. zastupa žak hudek u skoku u vis, a to može jer mu je mama kupila tu mogućnost. ili da nam makroekonomiju vodi mate kokičar, jer je tu poziciju dobio u nasljedstvo :)

Sad miješaš neke stvari jer ne znam kako bi Mate vodio makroekonomiju kada ne mičemo demokraciju iz naših života već samo ulogu i jačinu države u gospodarstvu. No, kakva nam je trenutno Mate se i ne čini kao loš izbor :rofl Što se tiče Žaka :D, ako mu roditelji to mogu priušti nek skače. Ne vidim neki problem u tome. Čovjek bi bio zadnji i to je nekakav uspjeh :D Vjeruj mi da će Žakovi roditelji biti pametniji pa će njega poslati na pjevanja, a uložit će u nekoga kome ide skok u vis.


a da ne govorim o sinergijskim efektima kada imaš spoznaju da na temelju svog rada, a ne poznanstva ili nečeg sličnog, možeš uspjet.
naravno, uspjeh za sobom vuče poremećaj jednakih mogućnosti u sljedećim generacijama, ali tržište to ne može ispraviti pa onda imaš opet priču da sam ja fin i lijep jer mi je tata bogat i neku mu duguje uslugu ili sl.



Ja zaista ne razumijem što bi tržište trebalo ispravljati u slučaju npr. Beckhamove dice ili Gatesove? Ljudima su starci izuzetno sposobni i omogućili su im život bez ikakvih nervoza u pogledu financija i što bi tu tržište trebalo ispravljati osim nečijeg osjećaja manje vrijednosti gdje država velikodušno uskače? :D

sandra october
21-04-2012, 09:24
svih tih rizika kod sustava temeljenog na međugeneracijskoj solidarnosti nema.

kako to točno misliš?:009 pa kako misliš da mirovinski fond utječe barem na inflaciju ako ne oplođuje kapital?:009 nekad uspješno, nekad ne..jesi ti zaboravio što je hrvatska napravila sa fondom prvog stupa do 2000-te? doslovno ga izbrisala.. opet se vraćamo na ljudski faktor i kriminal..na stranu to što su fondovi drugog stupa omanuli u svojoj primarnoj funkciji pa posuđuju državi novce po 6-7% kamate a samim članovima ne zarade ni postotak .. a zakonom su propisani, nemaš opciju oćeš-nećeš, nemaju ni troška prodaje ni troška marketinga i opet im je rezultat očajan.. opet problem legislative i provedbe, opet ljudski faktor. mirovinski sustav funkcionira u onoj mjeri u kojoj funkcionira omjer zaposleni-umirovljeni. nema tu prevelike matematike. eto, i njemačka ima prvi i drugi stup, prosjek penzije konkretno evo mog svekra i svekrve gore je 80% prosjeka plaće iz vremena dok su radili. kod nas je taj isti prosjek 35%. naprosto ovaj broj zaposlenih ne može hraniti ovaj broj umirovljenih. i zato će ovoj zemlji biti dugoročno jako jako loše


Da ali više nije. I sada Njemački studenti često odlaze na studije u Austriju jer im je u Njemačkoj skupo. Na kraju će austrijski porezni obveznici školovati mlade Njemce. Odličan posao Angele :D
više je razlog što ocjene moraju biti tip top da bi dobili stipendije:D i jezivo su im teški fakulteti..pa ako nisu takve ocjene ide se u austriju di je jeftinije i lakše:D ne kaže se bez vraga da su austrijanci napredna verzija hrvata:D

ni blizu...

pročitaj ponovo šta sam napisao.

pogrešno je iz još jednog kuta gledanja, jer ti spominješ sistem nagrađivanja o kojemu ja nisam pisao. dakle ja govorim o obrazovanju, a ti o plaćama.
pokušavam al ne kužim:D što bi ti, da prva generacija oplodi pa prepusti državi i onda država resetira, zadržava kapital sa prinosom i generacija br 2 starta od nule? :009 jel to-to?
jel (pod uvjetom da sam shvatila:D) ti uistinu misliš da bi uopće došlo do situacije br 2 ako bi funkcionirala situacija br1? ja ne :D čisti laboratorijski uvjeti.. eksperiment bi ti propao čim bi izašao na svjetlo dana:D

Vepar
21-04-2012, 21:51
Dijete od blagajnice će svojom sposobnošću bez ikakvih problema doći do stipendije ako je toliko dobro

A tko će mu dati stipendiju? Misliš da stipendije padaju s neba?:rolleyes:

pdv
21-04-2012, 21:53
A tko će mu dati stipendiju? Misliš da stipendije padaju s neba?:rolleyes:

Onaj tko u njemu vidi talent.

Vepar
21-04-2012, 21:56
A zašto bi mu je dao?

pdv
21-04-2012, 22:08
A zašto bi mu je dao?

Možda zato što u njemu vidi dobro ulaganje za svoju kasniju zaradu.

Vepar
21-04-2012, 22:14
Ali to je nemoguće, troškovi stipendiranja nadmašaju eventualnu korist koju bi ovaj imao. Posebno u vrijeme kad su burze pune svih profila nezaposlenih.

pdv
21-04-2012, 22:35
Ali to je nemoguće, troškovi stipendiranja nadmašaju eventualnu korist koju bi ovaj imao. Posebno u vrijeme kad su burze pune svih profila nezaposlenih.

Kako? Neš ti love kod stipendiranja. Pa i danas imaš firme koje stipendiraju određene studente na državnim fakultetima. Neke čak i bez ikakvih obveznih odnosa. Imaš razne humanitarne zaklade koje daju stipendije i na račun lošeg imovinskog stanja bez obzira na uspješnost.

pdv
21-04-2012, 22:36
više je razlog što ocjene moraju biti tip top da bi dobili stipendije:D i jezivo su im teški fakulteti..pa ako nisu takve ocjene ide se u austriju di je jeftinije i lakše:D ne kaže se bez vraga da su austrijanci napredna verzija hrvata:D


Zato i kažem dobar posao Angele :D Najbolji ostaju u Njemačkoj koja ih stipendira jer su najboji, a ovi prosječni idu na trošak austrijskih poreznih obveznika. :D

Vepar
21-04-2012, 22:42
Zato i kažem dobar posao Angele :D Najbolji ostaju u Njemačkoj koja ih stipendira jer su najboji, a ovi prosječni idu na trošak austrijskih poreznih obveznika. :D

A što nisu državne stipendije u suprotnosti s tvojom ekonomskom koncepcijom?:018:D

pdv
21-04-2012, 22:46
A što nisu državne stipendije u suprotnosti s tvojom ekonomskom koncepcijom?:018:D



Naravno da jesu. No, nemam ništa protiv ovakvog načina stipendiranja samo najboljih.

Graničar Jozo
22-04-2012, 18:29
pokušavam al ne kužim:D što bi ti, da prva generacija oplodi pa prepusti državi i onda država resetira, zadržava kapital sa prinosom i generacija br 2 starta od nule? :009 jel to-to?
jel (pod uvjetom da sam shvatila:D) ti uistinu misliš da bi uopće došlo do situacije br 2 ako bi funkcionirala situacija br1? ja ne :D čisti laboratorijski uvjeti.. eksperiment bi ti propao čim bi izašao na svjetlo dana:D

ad 1)

zašto bi prepuštala? :) to bi bila nacionalizacija.

govorim o pružanju mogućnostima obrazovanja za sve. i istoj startnoj poziciji moje djece sa djecom npr. todorića.

ti to zovi kako hoćeš.


ad 2)

netočno.

danas je to model koji postoji u nizu zemalja u različitim varijantama. naravno da svaki treba dotjerati ako ništa onda u smisli problema asimetričnih informacija.

Graničar Jozo
22-04-2012, 18:31
Naravno da jesu. No, nemam ništa protiv ovakvog načina stipendiranja samo najboljih.

stipendiranje uskog kruga pojedinaca (nebitno jesu li oni sinovi bogataša ili sinovi politički podobnih) vodi prema stagnaciji gospodarstva.

jer osim onih koji stvaraju nove tehnologije potrebni su i oni koji ih prihvaćaju.

sandra october
22-04-2012, 21:09
ad 1)

zašto bi prepuštala? :) to bi bila nacionalizacija.

govorim o pružanju mogućnostima obrazovanja za sve. i istoj startnoj poziciji moje djece sa djecom npr. todorića.

ti to zovi kako hoćeš.


ad 2)

netočno.

danas je to model koji postoji u nizu zemalja u različitim varijantama. naravno da svaki treba dotjerati ako ništa onda u smisli problema asimetričnih informacija.
aha, oćeš da ti kažem što bi ja prva napravila.. :D prva bi uložila ili stavila lovu u neku zemlju sa popisa onih iz zakona o sprečavanju pranja novca tj njegovih smjernica. pa ti vidi kako bi mi hapsio imovinu za moju djecu :D

obrazovanje besplatno onome tko zasluži prethodnim rezultatima. ostali plaćaju.

Graničar Jozo
23-04-2012, 07:51
aha, oćeš da ti kažem što bi ja prva napravila.. :D prva bi uložila ili stavila lovu u neku zemlju sa popisa onih iz zakona o sprečavanju pranja novca tj njegovih smjernica. pa ti vidi kako bi mi hapsio imovinu za moju djecu :D


a da preseliš u boliviju :D

(malo o nacionalizaciji)

http://www.poslovnipuls.com/2012/04/22/bolivija-ekonomija/



obrazovanje besplatno onome tko zasluži prethodnim rezultatima. ostali plaćaju.

pa ja ništa drugo i ne govorim nego to. zato mi je ovaj model gdje je prva godina fakulteta besplatna OK.

sandra october
23-04-2012, 09:14
a da preseliš u boliviju :D

(malo o nacionalizaciji)

http://www.poslovnipuls.com/2012/04/22/bolivija-ekonomija/




pa ja ništa drugo i ne govorim nego to. zato mi je ovaj model gdje je prva godina fakulteta besplatna OK.
pa ne mora biti bolivija :D može biti i neka kapitalistički friendly zemlja, tipa djevičanski otoci :D
apropo studija, a zašto se ne potrude u srednjoj da bi ušli na prvu godinu besplatno.. zašto bi netko tko je bio ljenčina u srednjoj dobio drugu priliku?:009

Graničar Jozo
23-04-2012, 11:15
pa ne mora biti bolivija :D može biti i neka kapitalistički friendly zemlja, tipa djevičanski otoci :D
apropo studija, a zašto se ne potrude u srednjoj da bi ušli na prvu godinu besplatno.. zašto bi netko tko je bio ljenčina u srednjoj dobio drugu priliku?:009

zato što je srednja škola obvezna, a fakultet nije. a sa 7% VSS-a nije baš da probijamo granice prema gore.

a uklapa se u onu priču o jednakim startnim pozicijama. to naravno ne bi trebalo destiulirati uspjeh u srednjoj školi, jer oni bolji bi bili smješteni u domove i sl.

poticanje izvrsnosti može ići po x načina. ne mora nužno sa plaćanjem školarine.

recimo, danas dobiti dom mogu uglavnom oni koji imaju braću ili sestre. bez obzira na ocjene.

sandra october
23-04-2012, 12:50
zato što je srednja škola obvezna, a fakultet nije. a sa 7% VSS-a nije baš da probijamo granice prema gore.

a uklapa se u onu priču o jednakim startnim pozicijama. to naravno ne bi trebalo destiulirati uspjeh u srednjoj školi, jer oni bolji bi bili smješteni u domove i sl.

poticanje izvrsnosti može ići po x načina. ne mora nužno sa plaćanjem školarine.

recimo, danas dobiti dom mogu uglavnom oni koji imaju braću ili sestre. bez obzira na ocjene.

mi hrvati obožavamo popravljati stvari koje nisu pokvarene. koja je uloga roditelja u cijeloj priči? obveznost srednje škole je prislini propis za one kojima ne radi zdrav razum. ne bi li roditeljska uloga trebala utjecati na dijete da ga stimuliramo da bude marljiv u srednjoj školi? neću niti ulaziti u stav da bi odgovoran roditelj trebao imati onoliko djece koliko mu materijalna situacija dopušta. ali oprosti, minimum bi trebao biti roditeljski utjecaj. pa ne odgaja ga država majku mu nego ja :009

Graničar Jozo
23-04-2012, 13:22
mi hrvati obožavamo popravljati stvari koje nisu pokvarene. koja je uloga roditelja u cijeloj priči? obveznost srednje škole je prislini propis za one kojima ne radi zdrav razum. ne bi li roditeljska uloga trebala utjecati na dijete da ga stimuliramo da bude marljiv u srednjoj školi? neću niti ulaziti u stav da bi odgovoran roditelj trebao imati onoliko djece koliko mu materijalna situacija dopušta. ali oprosti, minimum bi trebao biti roditeljski utjecaj. pa ne odgaja ga država majku mu nego ja :009

sve je to točno, samo čime bi ti stimulirala odgojiteljsku ulogu roditelja, i kako taj efekt odgojenog djeteta mjeriti?

p.s. po čemu ja to popravljam što nije pokvareno ako branim tezu da tržište nije efikasno?

sandra october
23-04-2012, 15:05
sve je to točno, samo čime bi ti stimulirala odgojiteljsku ulogu roditelja, i kako taj efekt odgojenog djeteta mjeriti?

p.s. po čemu ja to popravljam što nije pokvareno ako branim tezu da tržište nije efikasno?
kako čim? :009 pa valjda bi ja kao roditelj trebala vidjet čemu mi dijete više inklinira, kojem području i trudila se dati mu tu više krila ali ne nauštrb ocjena i na ostalim poljima kako bi zauzeo dobro mjesto u trci za fax?:009 ili mu opet kao roditelj reći ako se malo pogubi pa zabrije na neznam.. lupit ću, indologiju da se vrati na majku zemlju i indologiju ostavi za hobby :D

popravljaš pokvareno pravom na besplatnu prvu godinu studija ako i danas studenti imaju pravo na besplatno školovanje ako su im ocjene iz srednje i na prvoj godini ok .
tako smo isto do sada donijeli 3 pravilnika od 2008 o prisilnim normana i kaznama za neisplatu doprinosa i plaća. pa smo sad napisali najnoviji. hebi ga, oćemo shvatit više da nije do pravilnika nego do provedbe?:D

Graničar Jozo
23-04-2012, 15:55
boli mene briga kako ćeš ti vrednovati svom djetetu ili ja svom. sve to stoji.

ali govorimo o institucijama koje ne mogu nikako vrednovati tvoj odgoj djeteta. i kako onda na temelju toga pristupiti subvencioniranja odgoja :) ne ode to baš.

a šta je s onom djecom koja imaju peh pa nemaju roditelja? ili onima kojima roditelji imaju problema sa ovisnostima ili nekim drugim problemima pa se ne mogu posvetiti baš odgoju vlastite djece?


popravljaš pokvareno pravom na besplatnu prvu godinu studija ako i danas studenti imaju pravo na besplatno školovanje ako su im ocjene iz srednje i na prvoj godini ok .

kako je to popravljanje kad je riječ bila da sve treba prepustiti tržištu?

ja kažem da je OK što to postoji. vrati se malo unazad http://www.hrhb.info/showthread.php?t=474&p=72519&viewfull=1#post72519

a što se tiče provedbe, država mora imati institucije i ostala institucionalna riješenja da bi neka legislativa mogla pronaći uporište u praksi. ako je taj zakon bio c/p nekog europskog rješenja pa se shvatilo da to ne ide tako nego da treba modifikacija onda je valjda normalno da to ide tako.

sandra october
23-04-2012, 19:37
boli mene briga kako ćeš ti vrednovati svom djetetu ili ja svom. sve to stoji.

ali govorimo o institucijama koje ne mogu nikako vrednovati tvoj odgoj djeteta. i kako onda na temelju toga pristupiti subvencioniranja odgoja :) ne ode to baš.

a šta je s onom djecom koja imaju peh pa nemaju roditelja? ili onima kojima roditelji imaju problema sa ovisnostima ili nekim drugim problemima pa se ne mogu posvetiti baš odgoju vlastite djece?



kako je to popravljanje kad je riječ bila da sve treba prepustiti tržištu?

ja kažem da je OK što to postoji. vrati se malo unazad http://www.hrhb.info/showthread.php?t=474&p=72519&viewfull=1#post72519

a što se tiče provedbe, država mora imati institucije i ostala institucionalna riješenja da bi neka legislativa mogla pronaći uporište u praksi. ako je taj zakon bio c/p nekog europskog rješenja pa se shvatilo da to ne ide tako nego da treba modifikacija onda je valjda normalno da to ide tako.
pa kako će institucije to vrednovat osim uspjehom djeteta i evaluacijom razrednice?:D
sorry, možda sam se pogubila u raspravi ali i dalje ne kužim bit.. hoćemo više vss-a? pa tko nam je do sada branio?:009 kome je to u interesu više od roditelja?
za roditelje bez djece ili adekvatne skbi i opet kao fol postoje tijela, i opet pucaju u provedbi. i netransparentnom proračunu za tu djecu.

a apropo spomenutog zakona, ne ni jedan nije bio u suprotnosti sa svetim stečevinama eu.:D samo se nije provodio :D

sandra october
01-05-2012, 17:50
friški fight na bloombergu za moju pdv :cerek:

http://www.youtube.com/watch?v=T-Atk4jocVk&feature=g-all

pdv
01-05-2012, 18:01
Nisam ovaj još pogledala ali volim gledat kad šamaraju Krugmana :cheer Kad je umro Samuelson zavapio je jedan forumaš:'' Bože, uzeo si krivog Paula'' :zubo

Ron, pravi Teksašanin :naklon Nešto ka naši Imoćani ili Hercegovci :cerek

Fora mi je kad se ovako s podsmjehom pita gdje je on naučio ovo o čemu priča :rofl

sandra october
01-05-2012, 18:18
Nisam ovaj još pogledala ali volim gledat kad šamaraju Krugmana :cheer Kad je umro Samuelson zavapio je jedan forumaš:'' Bože, uzeo si krivog Paula'' :zubo

Ron, pravi Teksašanin :naklon Nešto ka naši Imoćani ili Hercegovci :cerek

Fora mi je kad se ovako s podsmjehom pita gdje je on naučio ovo o čemu priča :rofl
:rofl da krivog paula, predobro :rofl
krugman je nešto ala naš jurčić - ono, pregazilo te brate vrijeme, povuci se dok još ima nečeg lijepog da se ljudi sa ugodom sjećaju :zubo odmah je isti dan išao u blog ny timesa analizirat koje su krive teze ron paula :zubo lakše mu ide u monologu nego u duelu :zubo
a ron samo slatko pita pristojno šta ih košta da uvedu konkurenciju fed-u :cerek: ako je u krivu ionako neće biti nikakvog zla :zubo

pdv
01-05-2012, 18:21
:rofl da krivog paula, predobro :rofl
krugman je nešto ala naš jurčić - ono, pregazilo te brate vrijeme, povuci se dok još ima nečeg lijepog da se ljudi sa ugodom sjećaju :zubo odmah je isti dan išao u blog ny timesa analizirat koje su krive teze ron paula :zubo lakše mu ide u monologu nego u duelu :zubo
a ron samo slatko pita pristojno šta ih košta da uvedu konkurenciju fed-u :cerek: ako je u krivu ionako neće biti nikakvog zla :zubo

Obožavam ga gledat kako se gubi i kako padaju njegove teze u vodu. Ono u očima mu vidiš strah od tih duela, veliki dobitnik Nobeleove nagrade :rolleyes:

A, Ron lipo, smireno, onaj rugajući ton... :cerek

sandra october
01-05-2012, 18:24
Obožavam ga gledat kako se gubi i kako padaju njegove teze u vodu. Ono u očima mu vidiš strah od tih duela, veliki dobitnik Nobeleove nagrade :rolleyes:

A, Ron lipo, smireno, onaj rugajući ton... :cerek

ma da se razumimo, puše i ron paul u svoj rog, nije da nije u debelom overinvestingu u zlato jel :zubo al je milijardu puta bolji i debata i kritički poznavalac, a ne prepisivač ekonomske povijesti :love a krugman, ..a bože nobel se isto negdi debelo srami i nosa škartoc na glavi :zubo

pdv
01-05-2012, 18:32
ma da se razumimo, puše i ron paul u svoj rog, nije da nije u debelom overinvestingu u zlato jel :zubo al je milijardu puta bolji i debata i kritički poznavalac, a ne prepisivač ekonomske povijesti :love a krugman, ..a bože nobel se isto negdi debelo srami i nosa škartoc na glavi :zubo

Ma da ali ovi me iritira jer je tipični primjer onog podobnog štreberka. Zato je i dobio nagradu :zubo Od nekog tko je osvajač jedne ugledne nagrade očekuješ malo više znanja i snalaženja u ovim duelima, a on ka tuntle s onin telećim pogledom i stalno po istom....government, government, government :rolleyes:

sandra october
01-05-2012, 19:33
"vlada će regulirati" :mardar, nda to smo vidjeli :zubo.. "vlada će poticati rast" :mardar, tu su se zbilja dokazali :zubo vlada će .. oh well naći sebi adekvatna radna mjesta nakon karijere u vladi, ili još bolje raditi kao indirektni salesman goldman sachsa u vladi :zubo

Graničar Jozo
01-05-2012, 20:18
federal reserve je privatna institucija pa to ionako ne može biti dio vlade. uostalom, to dosta toga govori o "free market" and "invisible hand of the market"

Ron Paul koristi običnu jeftinu političku retoriku. 0 bodova. Uostalom, on je liječnik (ginekolog), a svim liječnicima bi trebalo zabraniti baviti se politikom.

Dakle, cijela njegova priča u ovom videu o ekonomiji se svodi na "nisam ginekolog ali mogu pogledati"

sandra october
01-05-2012, 21:06
federal reserve je privatna institucija pa to ionako ne može biti dio vlade. uostalom, to dosta toga govori o "free market" and "invisible hand of the market"

Ron Paul koristi običnu jeftinu političku retoriku. 0 bodova. Uostalom, on je liječnik (ginekolog), a svim liječnicima bi trebalo zabraniti baviti se politikom.

Dakle, cijela njegova priča u ovom videu o ekonomiji se svodi na "nisam ginekolog ali mogu pogledati"

pa u tome i je problem, a što majku kad je privatna nema konkurencije? :zubo ron paul je retoričar masa, to stoji. ali netko treba i masi pojasnit da ova kvazi regulacija radi #zaštite naroda" donosi više štete negoli koristi.retoričar mase mu i je u opisu radnog mjesta. ja bi rado jednog ron paula vidjela u našem saboru. krugmana imamo ko u priči :zubo

Graničar Jozo
01-05-2012, 21:17
čekaj malo.

lik govori da je protiv inflacije, a s druge strane priča o konkurenciji Federal reservama.

ne zna ni on sam sebi pojasnit. jedino ako na neki način on ne misli da će konkurencija institucijama koje mogu tiskati novac smanjiti novčanu masu.

sandra october
01-05-2012, 21:20
čekaj malo.

lik govori da je protiv inflacije, a s druge strane priča o konkurenciji FED-u.
pa puše u svoj rog, zagovara alternativni fed sa povratom na zlatni standard i kladi se na dominantan udjel i bypassiranje inflacije kroz alte. monetarni model.

Graničar Jozo
02-05-2012, 11:27
dobro, i ovaj je retoričar masa :)


http://www.youtube.com/watch?v=KbTS7320n64

we support you war of terror :D