PDA

Pogledaj Full Version : Hercegovina



caporegime
12-12-2010, 22:43
Zbivanja u Hercegovini

caporegime
30-12-2010, 13:08
http://www.vecernji.ba/vijesti/sunceva-elektrana-mogla-bi-zasjati-naselju-gabela-clanak-233789

hvale vrijedno razmišljanje i djelovanje.
čovjeku dođe plakati kad za koliko gospodarski potencijal ima ova regija a da se sve tako aljkavo radi kao do sada.
samo naprijed.

zaba1111
30-12-2010, 23:43
Solarna energija je neisplativa, kao i energija vjetra, ali je po nekakvim eu normama cilj za 2020. imati ,nisam siguran čini mi se ,20 posto iz obnovljivih izvora.
Kod nas u TG se ovo proljeće podižu prva 22 vjetrostupa u Bih, a potencijal je ogroman i vjetar se ispituje na sve strane, ako sve bude išlo po planu,jedna ekipa će osnovati investcijiski fond u koji će ko god bude želio moći će investirati novac i tako ,normalno i zaraditi sebi i općini, ali ima veliko "ali" jer se investicija ne isplati ukoliko je cijenaMW manja od 90eura(ne mora biti točno), a to je cijena znatno veća od tržišne, a taj manjak netko mora nadoknaditi, a to nema ko drugi nego građani.
Tako da se solarna i vjetro polja isplate investitorima i općini, ali državi i građanima regije koji pokrivaju manjak se to ne isplati.
Jedan moj(čak mi je i kum) ima turbinu na Mrežnici i ona mu donosi 5-6-tusuća kn mjesečno, ali stvar je u tome da je ta cijena njegovog MW puno veča od cijene koju on plaća na svom kućnom računu.

caporegime
31-12-2010, 09:32
Solarna energija je neisplativa, kao i energija vjetra, ali je po nekakvim eu normama cilj za 2020. imati ,nisam siguran čini mi se ,20 posto iz obnovljivih izvora.
Kod nas u TG se ovo proljeće podižu prva 22 vjetrostupa u Bih, a potencijal je ogroman i vjetar se ispituje na sve strane, ako sve bude išlo po planu,jedna ekipa će osnovati investcijiski fond u koji će ko god bude želio moći će investirati novac i tako ,normalno i zaraditi sebi i općini, ali ima veliko "ali" jer se investicija ne isplati ukoliko je cijenaMW manja od 90eura(ne mora biti točno), a to je cijena znatno veća od tržišne, a taj manjak netko mora nadoknaditi, a to nema ko drugi nego građani.
Tako da se solarna i vjetro polja isplate investitorima i općini, ali državi i građanima regije koji pokrivaju manjak se to ne isplati.
Jedan moj(čak mi je i kum) ima turbinu na Mrežnici i ona mu donosi 5-6-tusuća kn mjesečno, ali stvar je u tome da je ta cijena njegovog MW puno veča od cijene koju on plaća na svom kućnom računu.

vidiš, ja to sve nisam znao. nisam ni znao za one kerefeke s bio dizelom.
dobro što si to lijepo pojasnio al nije dobro kad ti takve eklatantne stvari ne možeš saznati u sredstvima izvještavanja niti se o tim aspektima zna pa počesto postaju sredstva za prozivanje i nadjebavanje u sveopćem politikanstvu.
ipak, mnogi ulažu takve izvore energije, zar je doista neisplativo?

mateb
02-01-2011, 00:10
Obnovljivi izvori su, općenito, kukavičje jaje koje europsku privredu čini nekonkurentnom ostalim industrijskim silama, a zahvaljujući općenitoj europskoj tendenciji sviranja k...u i eliti interesno vezanoj uz Ameriku.

U Europi su obnovljivi izvori postali ideološka, a ne ekonomska kategorija.

zaba1111
02-01-2011, 00:53
Još jedna zanimljivost vezana za vjetroenergiju koju mi je reko čovjek izravno uključen u te projekte,(ne uzimajte cifre kao100% točne, ali otprilke je bit pokazana) , dakle trenutna cijena MW na tržištu je 45 eu, federalni parlament je odobrio cijenu od 65eu za vjetar, a iscurilo je da će vjerovatno uskoro biti 75eu, EPHZHB uskoro počinje s izgradnjom jer su valjda iskalkulirali da im se zbog iznimno kvalitetnog vjetra isplati i ta cijena, dok su ovi ostali malo zastali , kako su to sve ogromne investicije(ova 22 stupa, kapaciteta 44mw po satu koštaju 74 miliona eu)onda će iza svega toga stajati eu banka za obnovu i razvoj, a lik mi veli da su s njihovim predstavnicima stalno u kontaktu i da ih oni ohrabruju tvrdnjom da gdje se god oni umješaju tu se zakoni mijenjaju i da će sigurno cijena biti 90 eu,kao i u EU.

Graničar Jozo
08-01-2011, 21:37
vidiš, ja to sve nisam znao. nisam ni znao za one kerefeke s bio dizelom.
dobro što si to lijepo pojasnio al nije dobro kad ti takve eklatantne stvari ne možeš saznati u sredstvima izvještavanja niti se o tim aspektima zna pa počesto postaju sredstva za prozivanje i nadjebavanje u sveopćem politikanstvu.
ipak, mnogi ulažu takve izvore energije, zar je doista neisplativo?
pitanje je koloiko je to neisplativo/isplativo. tu treba naptraviti jednu jako dobro cost-benefit analizu. ako imaš termoelektranu imaš i zagađeniji zrak, zagađenija polja, izvore vode... što dovodi do većeg oboljevanja, većih troškova zdravstva, civilnog društva općenito.

s druge strane dobro je inzistirati na takvim tehnologijama koje s vremenom mogu postati ekonomski učinkovite (razvijati se), i pojedinca (firmu, kućanstvo) učiniti energetski neovisnim. samo trebalo bi umjesto lupetanja o investicijama i inovacijama malo proljkuviti o energetski neintezivnim industrijama. sjećam se svog inzistiranja na ekstenzivnoj poljoprivredi koja se može marketinški podići na "eko proizvode". al ekonomija obujma još uvijek caruje.

caporegime
08-01-2011, 22:19
hercegovina je dušu dala za poljoprivredu.
unatoč mišlju da se radi o kamenjaru ima mnogo plodne zemlje i vode.
samo što netko neće radit i to je istina koliko god se trudili sami sebe uvjerit da je neisplativo.
a da ne govorim da međugorje posjeti 1 500 000 turista godišnje a hotel u ljubuškom ne radi.
pa tko je tu lud?

Inkvizitor
08-01-2011, 22:19
Nisam znao da je struje iz vjetroelektrana tako skupa. Šta je čini tako skupom?

zaba1111
09-01-2011, 12:42
pitanje je koloiko je to neisplativo/isplativo. tu treba naptraviti jednu jako dobro cost-benefit analizu. ako imaš termoelektranu imaš i zagađeniji zrak, zagađenija polja, izvore vode... što dovodi do većeg oboljevanja, većih troškova zdravstva, civilnog društva općenito.

s druge strane dobro je inzistirati na takvim tehnologijama koje s vremenom mogu postati ekonomski učinkovite (razvijati se), i pojedinca (firmu, kućanstvo) učiniti energetski neovisnim. samo trebalo bi umjesto lupetanja o investicijama i inovacijama malo proljkuviti o energetski neintezivnim industrijama. sjećam se svog inzistiranja na ekstenzivnoj poljoprivredi koja se može marketinški podići na "eko proizvode". al ekonomija obujma još uvijek caruje.


Cost-benefit analiza za TE u TG je u izradi, ne znam točno kad , ali uskoro će izaći stručna studija koja će pokazati što nam TE donosi, što odnosi, kakve će biti posljedice na ekologiju i zdravljae... Ja ne vjerujem u nekakve velike štetne posljedice jer primjeri iz drugih mjesta ne pokazuju značajno, odnosno ikakvo povećanje bolesti, ali vidjet ćemo što će pokazati sudija.
Cijena struje iz TE je neuporedivo jeftinija , nego iz obnovljivih izvora, a vjetroenergija može postati konkurentna jedino ukoliko dođe do poskupljenja struje na tržištu ili razvojem i pojeftinjenjem tehnologije proizvodnje i instaliranja vjerostupova.

U TG će se najvjerovatnije graditi TE jer se odvijaju pripremni radovi(ispitan je ugalj, ekološka studija,izgradnja umjetnog jezera za hlađenje, kupljeno zemljište za enregetski centar EPHZHB) . Tako da ćemo postati energetski centar koji će zapošljavati 500-600 ljudi, a u općinski proračun bi postao po stanovniku najjači na Balkanu.

Uglavnom vjetroenergija poskupljuje struju građanima i gospodarstvu, u HR se i sada plaća nekolkiko lipa za subvenciju obnovljivih izvora, ukoliko dođe do poskupljenja struje na globalnom tržištu to bi svakako odgovaralo BiH jer je struja glavni izvozni proizvod , a pogotovo našoj općini u budućnosti.
Mislim da je to jedina šansa za razvoj u BiH jer , kako stvari stoje, tržište je zagarantirano i proizvod će se tražiti sve više , a HB i pogotovo BiH imaju slabe kapacitete da se nadmeću s drugima nekim drugim prizvodima koji zahtjevaju više znanja, inovativnosti, obrazovanja, marketinga...

Na što će sve izaći vidjet ćemo, uglavnom predstavnici banaka i financijiskih moćnika se ovda motaju, kako sam već pisao, mislim da u skladu sa svojim razvojnim planovima pokušavaju preuzeti sve što vrijedi, kako čujem vjetropark u Senju ne donosi dobit po sadašnjim cijenama( navodno je vjetar ekstreman i nestalan) i domaći investitori ne mogu vraćati kredit pa je strani partner preuzevši dugove povećao značajno svoj vlasnički udio.( a kasnije će cijena vjerovatno gore)

Opasna i moćna je to banda i već dosta vremana vjerujem da se sve radi planski i da se države planski potiču na zaduživanje i nemogućnost vraćanja duga da bi se preuzelo sve što vrijedi, ne traba ići dalje od HR, banke, telekom , nafta, uskoro HEP, osiguranja, i na kraju priprodna bogatstva, šume, vode, plodna zemlja...
Sve se to radi sofisticirano i planski, poticanjem svojih favorita na izborima, plaćanjem NVO, huškanjem sindikata, udruga... i sve to pod plaštom zaštite socijalnih prava, ekologije, plaća...(sve zvuči lijepo) , ali sve preko stvarnih mogućnosti države što dovodi do zaduženja.

Npr.federalni proračun je bio u suficitu sve donedavno, dok nisu povećana prava civilnih invalida i nezaposlenih boraca, nakon čega se nije moglo prživjeti bez MMF, a na najavu reduciranja tih novih prava su organizirani veliki prosvjedi koji su to spriječili( ko to po tiče sumnjivo je pitanje)

caporegime
09-01-2011, 22:45
http://www.vecernji.ba/vijesti/u-ratu-je-kuma-spasio-a-15-god-kasnije-slucajno-pogodio-srce-clanak-236843:(:(:(

Inkvizitor
09-01-2011, 23:00
Nikad ali nikad mi neće biti jasno zašto se ljudi zajebavaju s oružjem. S tim forama, je prazan-nije prazan, je zakočen-nije zakočen.

pa jel to malo glupe zajebancije vrijedi nečijeg života.

caporegime
08-06-2011, 22:37
http://www.bljesak.info/web/article.aspx?a=36384a2a-1ccf-4ab2-a602-9952c5de22db&c=038f6326-2ed4-4b18-946d-638763899a91

jel bi bilo bolje da se utvrdi ispravnost i kvaliteta hercegovačkih povrtnih namirnica ili bi to riskirali za jednu masnu bakteriju i lijanovića na osmrtnici?

Mrav
01-12-2011, 16:15
Hodžin brat zapalio jaslice!?
Gotovo istovjetan slučaj potpaljivanja zabilježen je prije 9 godina u Mostaru


Samo zahvaljujući policajcu koji je rukama i nogama gasio vatru, jučer oko 1 sat podmetnuti požar nije uništio betlehemske jaslice usred Stoca. službeno nam je potvrđeno iz Policijske uprave Čapljina. Požrtvovni i savjesni policajac time je ugasio i nove međunacionalne napetosti u Hercegovini. Dok je pješice obilazio ulice, prethodno je uočio na cesti parkirano vozilo audi 80 (818-K-858) i trojicu koja su, sumnja se, potpalila tek od drveta i slame postavljene jaslice s figurama katoličkih svetinja.

Naime, u početku mu je bilo čudno što je vozilo ostavljeno nasred ceste pa je tražio da ga maknu. Kada se osvrnuo, imao je što vidjeti. Vatra se tek počela razbuktavati. Skočio je i nekako uspio ugasiti plamen koji je zahvatio slamu, a da je samo koju minutu kasnije stigao, bilo bi prekasno. Nakon toga se uhvatio za pojas i naredio trojki: Polazi za mnom!

‘Opijene’ je priveo, a o svemu je, kako se navodi, informiran i dežurni županijski tužitelj Predrag Tomić.

Radi se o Stočanima

Dodaju da su svoj dio posla odradili te da je sada sve na pravosuđu. Radi se o Stočanima Tariku Isakoviću (26), inače bratu predsjednika Islamske zajednice Stolac i imamu džamije u mjestu Pješivac, te vršnjaku Muameru Medaru i godinu starijem Anisu Hajdareviću.

Gotovo istovjetan slučaj potpaljivanja zabilježen je prije devet godina u Mostaru.

Isti slučaj u Mostaru

Kako je poznato, u noći na 17. prosinca 2002. trojica mladića iz naselja Zalika, Nermin Mehić, Samir Serdarević i Emir Džanko, dovezla su se autom i tradicionalne božićne jaslice ispred Kosače zapalili napalmom te potpuno uništila, što je izazvalo negodovanje. Za razliku od tog slučaja, jučer se nitko nije sjetio ni reagirati. Valjda će nekome pasti na pamet nagraditi odvažnog policajca.

http://www.vecernji.ba/vijesti/hodzin-brat-zapalio-jaslice-clanak-351847

Mrav
01-12-2011, 16:18
divljaci! sreća njihova pa ih je policajac prvi vidio i odmah uhitio. moglo se lako desit svašta.

caporegime
07-01-2012, 23:01
Iako su u svijetu hit voće sa zasađenih 300.000 hektara, šipci u Hercegovini ni izbliza ne zauzimaju mjesto koje bi mogli. Procjene su da s nasadima u okućnicama, zauzimaju jedva nešto više od 100 h.

Nasadi šipka

Među onima koji su u sadnji šipaka vidjeli priliku za ulaganja je obitelj Antunović, povratnici iz Švedske. Nasipanjem zemlje na škrtom kraškom tlu u naselju Humac kraj Ljubuškog, Antunovići su podigli nasad od 0,5 h. - Za šipak smo se odlučili igrom slučaja, kaže Dražen Antunović koji uz vođenje obiteljske tvrtke brine i o voćnjaku te naglašava: - Vratili smo se na staro imanje s dosta zemlje, bilo je šteta da stoji neiskorištena, pa smo dio uz kuću nasipanjem odlučili kultivirati. Posadili smo sorte glavaš i konjski zub. Posao još uhodavamo, ali je bez obzira na malu proizvodnju u Hercegovini, problem plasman. Svi u isto vrijeme dođemo na tržnicu, što oteža prodaju i obori cijenu, pa se proizvodnja šipaka svela na usputni manje isplativ posao, naglašava Antunović. Međutim, Antunovići su uo??ili slabosti, pa s ulaganjima u proizvodnju šipaka ne kane stati. - Planiramo izgradnju manje hladnjače u kombinaciji s vikend kućicom, kako bi se šipci mogli čuvati i prodavati u dužem vremenskom razdoblju.

Veća isplativost

Uočili smo da su u vrijeme zrenja šipci jeftini, kreću se 0,5 pa do 1,2 KM, ali čim nestane domaćih, polovicom studenoga, cijena raste na više od 2 KM. To značajno povećava isplativost. Nadam se da će već do iduće berbe hladnjača biti završena, što će nam omogućiti izlazak na tržište, ističe Antunović te dodaje da je u planu i podizanje punionice soka od šipaka, ukoliko se „pokaže isplativim“. Ukoliko ta dva projekta budu uspješna, slijedi povećanje nasada. Uglavnom, Antunovići naučeno o biznisu u Švedskoj kane primijeniti u Hercegovini, pa na sadnji voćnjaka ne kane stati. Čim su uočili tzv. uska grla u proizvodnji, kane ih dodatnim ulaganjima otkloniti.

hvale vrijedan potez

ivica
08-01-2012, 16:55
vezano za članak, jučer mi frend reče...bio neki sastanak i tako sa nekim francuzom ovaj veli treba mi hitno otpada od šipka, one kore i kožice iznutra, cijena nekih 4-5 eura po kilu...

ogledalce
31-01-2014, 18:30
HERCEGOVINA

HERCEGOVINA… Hercegovina je misto di svi pričaju, onako, ponaški. To je misto di pozdravljaš sa : ''Oće li?'' i ''Kako je,komšija? '' ... Uglavnom, u svakoj kući ima puno dice. Ćaća je, podrazumijeva se, glava kuće. Ne priča vele, nikad te nije udarija, ali se baš njega najviše bojiš. Mater k'o mater. Šibala te za svaku sitnicu dok si bija mali, ali opet je ona ta koja te uvik prid ćaćon brani i za te svaku večer Boga moli. Svejedno,opet joj kovrčiš. Dida je već uša' u duboku starost,ali to ga ne sprječava da svakodnevno posvećuje svu svoju pažnju lozi ili kiviju koje voli jednako k'o i svoju ženu. Baba svake nedilje obvezno iđe k misi i priti ti da ćeš u srid pakla ako i ti ne iđeš. Brat ti vozi auto od petog razreda. Obvezno od srednje ili puši ili igra lopte. Sestra ti redovito iđe na živce. Doslovno ti siše krv na slamku pa je često pošalješ ''up**kumaterinu'', ali opet čim ti nešto zaškripi,njoj prvoj letiš. Ako si sa sela moraš imat' dva au
ta. Za na posa' i ''zaugrad''. Isto tako i dva ''prisvlaka.'' Nisi pravi Hercegovac ako nemaš daljinski oblipljen selotepon , ako dnevno ne pojideš bar pola kruva, ako mater i ćaću ne zoveš imenom i ako te ćaća ne zove sine bez obzira bija ti muško ili žensko. Valjalo bi da imaš ,po mogućnosti, i ćuku ili kakvo mače. Prije svadbe moraš renovirat' kuću i poslat' od 300-700 pozivnica za rodbinu i s materine i š ćaćine strane,ali i mladine tetke i strine iz Amerike, vjerne komšije i svoju ''bandu'' pa makar sutra kruva gladan bija. Hercegovačko srce je veliko, rastezljivo po potrebi, puno ljubavi i razumijevanja, naravno hrvatstva i katoličanstva. Zavidne je hrabrosti i obvezno pumpa progemištriranu krv. Ovo je jedino misto na svitu di se Lessi vraća kući iz Njemačke,Kanade,Australije ili neke druge nedodžije jer ipak onaj lakše zarađeni kruv nije sladak k'o ovaj naš sa sedan kora . Ni na jednom drugon mistu na svitu nećeš nać' ovakav kamen, ovaj krš i maslinu. Nećeš ni piti bolje vino niti čuti bolju gangu. Još manje ćeš vidit' veselije sunce i bistriju vodu od one u Neretvi. Hercegovina je hrvatski barjak i srce junačko. Hercegovina je druga majka, kamen za koji su naše ćaće krv prolili. Život njoj,a nama dali. Hercegovina nije velika,ali je dom. Utočište. Mirno more,sigurna luka. Biti Hercegovac ne može svatko to je čast i privilegija.

M.T.

sagitarius
31-01-2014, 20:44
HERCEGOVINA

HERCEGOVINA… Hercegovina je misto di svi pričaju, onako, ponaški. To je misto di pozdravljaš sa : ''Oće li?'' i ''Kako je,komšija? '' ... Uglavnom, u svakoj kući ima puno dice. Ćaća je, podrazumijeva se, glava kuće. Ne priča vele, nikad te nije udarija, ali se baš njega najviše bojiš. Mater k'o mater. Šibala te za svaku sitnicu dok si bija mali, ali opet je ona ta koja te uvik prid ćaćon brani i za te svaku večer Boga moli. Svejedno,opet joj kovrčiš. Dida je već uša' u duboku starost,ali to ga ne sprječava da svakodnevno posvećuje svu svoju pažnju lozi ili kiviju koje voli jednako k'o i svoju ženu. Baba svake nedilje obvezno iđe k misi i priti ti da ćeš u srid pakla ako i ti ne iđeš. Brat ti vozi auto od petog razreda. Obvezno od srednje ili puši ili igra lopte. Sestra ti redovito iđe na živce. Doslovno ti siše krv na slamku pa je često pošalješ ''up**kumaterinu'', ali opet čim ti nešto zaškripi,njoj prvoj letiš. Ako si sa sela moraš imat' dva au
ta. Za na posa' i ''zaugrad''. Isto tako i dva ''prisvlaka.'' Nisi pravi Hercegovac ako nemaš daljinski oblipljen selotepon , ako dnevno ne pojideš bar pola kruva, ako mater i ćaću ne zoveš imenom i ako te ćaća ne zove sine bez obzira bija ti muško ili žensko. Valjalo bi da imaš ,po mogućnosti, i ćuku ili kakvo mače. Prije svadbe moraš renovirat' kuću i poslat' od 300-700 pozivnica za rodbinu i s materine i š ćaćine strane,ali i mladine tetke i strine iz Amerike, vjerne komšije i svoju ''bandu'' pa makar sutra kruva gladan bija. Hercegovačko srce je veliko, rastezljivo po potrebi, puno ljubavi i razumijevanja, naravno hrvatstva i katoličanstva. Zavidne je hrabrosti i obvezno pumpa progemištriranu krv. Ovo je jedino misto na svitu di se Lessi vraća kući iz Njemačke,Kanade,Australije ili neke druge nedodžije jer ipak onaj lakše zarađeni kruv nije sladak k'o ovaj naš sa sedan kora . Ni na jednom drugon mistu na svitu nećeš nać' ovakav kamen, ovaj krš i maslinu. Nećeš ni piti bolje vino niti čuti bolju gangu. Još manje ćeš vidit' veselije sunce i bistriju vodu od one u Neretvi. Hercegovina je hrvatski barjak i srce junačko. Hercegovina je druga majka, kamen za koji su naše ćaće krv prolili. Život njoj,a nama dali. Hercegovina nije velika,ali je dom. Utočište. Mirno more,sigurna luka. Biti Hercegovac ne može svatko to je čast i privilegija.

M.T.

Svaka čast na izboru, tekst je vrh...:)

Inkvizitor
01-02-2014, 13:55
http://www.youtube.com/watch?v=OzAa_x3eCHk

sagitarius
01-02-2014, 14:19
http://www.youtube.com/watch?v=OzAa_x3eCHk

Kad prolazim kroz Hercegovinu nekako sam uvijek širom otvorenih očiju, da kao bolje vidim i doživim ljepotu ovog kraja, kojeg bih prepoznao i zatvorenih očiju po nekom gorko slatkom mirisu i zraku koji je zasičen mirisom mediteranske vegetacije.
Nevjerovatno, ali dok sam pregledao ovaj video, osjetio sam taj miris negdje u svojoj dubini...

ogledalce
01-02-2014, 14:46
već sam gledala ovaj snimak, panorama ljubuškog
nemogu virovat koliko se ljubuški izgradio,i proširio,,,
ali noćni snimak je super,,

Inkvizitor
01-02-2014, 16:46
Golf u Hercegovini :D


http://www.youtube.com/watch?v=GIgnxfi1OkQ

Inkvizitor
01-02-2014, 16:56
Posušje iz zraka :pink


http://www.youtube.com/watch?v=xZRUj0yTADk

Inkvizitor
01-02-2014, 16:57
Čapljina iz zraka:cool:


http://www.youtube.com/watch?v=3cFFZQl9QJM

Inkvizitor
01-02-2014, 17:07
Fragmenti iz Stoca


http://www.youtube.com/watch?v=X22epASgucw

galija
01-02-2014, 20:34
Posušje 18.11.2013:pink


http://www.youtube.com/watch?v=jHKdOZto__8&feature=c4-overview&list=UUgYFjU0iPeV9z9FJ8aFruEA

ogledalce
01-02-2014, 21:59
Hercegovina prije!
Nismo imali iPhone, ni laptop, ni Xbox. Igralo se žmire,,led odled, trule kobile,konopca,lastike,limuna i naranče, vozio bmx,koturaljke... Išlo se kući kada se počelo mračiti. Mama me nije zvala mobitelom, već je vikala: UNUTRAAAAA i ponesi šipku!
Umjesto facebooka igralo sam nogomet,rukomet, košarke s prijateljima. Nije bilo antibakterijskog gela, već smo se igrali blatom i zemljom,pilo se vodu iz šlaufa, a ipak se preživilo!!
Svako jutro smo gledali Tom & Jerryja, a ne Onura.
Sretnog li djetinjstva!
M.

Inkvizitor
02-02-2014, 14:08
http://www.youtube.com/watch?v=EUgTpgDkD4Q

Inkvizitor
02-02-2014, 14:23
http://www.youtube.com/watch?v=oaY49KggHJY

Inkvizitor
02-02-2014, 14:36
http://www.youtube.com/watch?v=qspoIAiylaI

kiša
23-05-2014, 10:16
Upoznaj prvo svoje pa istražuj tuđe!

http://www.blidinje.net/Thumb.ashx?i=slike/22052014izlet.jpg&w=630&h=354

Jučer smo na Vranu, na Divinu grobu, zatekli učenike osnovnih škola iz Ljubuškog. Ovaj izlet su iskoristili u edukativne svrhe.


Bila je to nastava u prirodi, konkretno na lokalitetu Divina groba. Učenici su čitali tekstove o Divi, njezinom životu i smrti, a potom je slijedila provjera naučenog kroz postavljena pitanja učiteljica i zajednička molitva na Divinu grobu.


Često je teško biti Ramljak i isticati ono pozitivno kod nas, a onda te neki događaj, kao i ovo zanimanje osnovaca iz Ljubuškog, iznenadi te budeš ponosan i počašćen što si dijete Rame.
Na pitanje zašto su došli na izlet na Kedžaru, a ne negdje dalje, u neku drugu državu, mali Ljubušaci su odgovorili: „Upoznaj prvo svoje pa istražuj tuđe!“


Izgleda da se ovog savjeta drže mnogi jer su u sat vremena došla četiri autobusa učenika na Divin grob.
Ovi mališani mogu i nama biti poticaj da više volimo, cijenimo i upoznamo svoje!



Blidinje.net / rama-prozor.info 22.5.2014.

ogledalce
27-05-2014, 14:32
čudo u Duvnu ;)

VJEROVALI ILI NE: Krava Rumova u Tomislavgradu otelila četvero mladih!

http://dnevno.ba/magazin/zoo/108366-vjerovali-ili-ne-krava-rumova-u-tomislavgradu-otelila-cetvero-mladih.html

kiša
13-06-2014, 17:44
Međugorje: Svečano otvorena Etno plaža - prvi bazen u BiH izgrađen po inovativnoj biodesign tehnologiji
http://www.hercegovina.info/img/repository/2014/06/web_image/medjugorje-svecano-otvorena-etno-plaza-prvi-bazen-u-bih-izgradjen-po-inovativnoj-biodesign-tehnologiji.jpg

U sklopu glasovitog Herceg Etno sela Međugorje u srijedu navečer svečano je otvorena po mnogo čemu jedinstvena „Etno plaža" koja je dan kasnije primila prve kupače. Riječ je o prekrasnom otvorenom bazenu za kupanje površine 1.200 četvornih metara izgrađenom po inovativnoj biodesign tehnologiji. uz kojeg su izgrađeni vanjski bar, fitness na otvorenom, terase i sunčališta, a u večernjim satima ta će prostor biti mjesto održavanja cocktail partya, koncerata i sličnih oblika zabave.

Svojim dizajnom bazen se savršeno uklopio u ambijent jedinstvenog Herceg etno sela.

Unatoč činjenici što na svečanom otvaranju Etno plaže nije bilo pozdravih govora i klasičnog presijecanja vrpce, treba reći da je više od dvije tisuće posjetitelja iz cijele Hercegovine do kasno u noć uživalo u obilju glazbe i nastupu popularnog hrvatskog pjevača i zabavljača Joška Čaglja - Jole s kojim su uglas pjevali svi, ali i u spektakularnom vatrometu kojim je označeno otvaranje bazen.

U povodu otvaranja Etno plaže čime je ukupna turistička ponuda čitlučke općine podignuta na najvišu razinu, za razgovor smo zamolili Branimira Penavu, direktora Herceg Etno sela Međugorje:

Prekrasan događaj na koji je ulaz slobodan ?

- Pri samom otvaranju dogovorili smo se da posjetiteljima ovog Etno sela nećemo naplaćivati ulaznice jer su svi dobrodošli i dragi gosti. Stoga smo se dogovorili da na svečanom otvaranju „Etno plaže" ulaz svima bude slobodan, a program bez formalnog otvaranja i presijecanja vrpce. S posjetiteljima želimo imati pravi domaćinski odnos kakav je u svim našim selima u Hercegovini, a to znači da su svi dobrodošli. Večeras zapravo otvaramo ovogodišnju sezonu i ovaj novi projekt Herceg etno sela te očekujem da će svi biti zadovoljni.

Po načinu gradnje ovo je prvi bazen te vrste u BiH ?

- Dobro ste rekli. Ovo je doista prvi bazen u BiH izgrađen po novoj tehnologiji, tzv. biodizajn tehnologiji. Ističem da Herceg etno selo u svim svojim turističkim sadržajima drži prvo mjesto u svim tehničko-tehnološkim dostignućima kako u gastronomiji tako i u ugostiteljstvu. Ovog puta imali smo prigodu napraviti nešto novo i u ponudi bazena i bazenskih tehnika. To je dodatni sadržaj hotelsko-turističkog kompleksa. Iskreno se nadamo da će gosti to prepoznati. Samo treba doći u ovaj prostor i odmah vidjeti i osjetiti o čemu pričamo.

Bazen je izgrađen bez imalo armiranog betona i keramike ?

- Tako je. Nema keramike, nema oštrih kutova, nema dijelova klasičnih bazena. U principu, percepcija etno sela jest da je to neko domaćinstvo, da su tu neke domaće životinje, da ja to nešto đto ljudi vole. Percepcija klasičnih bazena je voda, plave pločice itd. Ovdje smo nastojali razbiti taj stereotip kako u turizmi, ugostiteljstvu i hotelijerstvu, pa tako i u ovom dijelu bazenske tehnike. Budući da je biodesign tehnologija krenula tek prije pet godina, ovakvi hotelski bazen mogu se vidjeti samo u vrlo rijetkim turističkim centrima u svijetu, a evo sada postoji i u Hercegovini - prvi te vrste u BiH.

Bazen je jedinstven i neobičan. Koje sadržaje nudi ?

- Uz bazen postoji fitness oprema na otvorenom koja gostima omogućuje zanimljive vježbe, a spomenuo bih sadržaj samoga bazena. Tu su veliki virpulli, velike fontane, naravno i rasvjeta te prekrasni most koji dominira na sredini bazena, a koji će mladencima biti na raspolaganju.

Otvara se sezona kupanja. Koliko gostiju bazen može primiti?

- Budući da bazen raspolaže s 1.200 četvornih metara vodene površine, vjerujem da će bez problema moći primiti 1.500 osoba. Naš naglasak je u ugodnom kupanju,a ne na gužvama i guranju.

Kako nadzirete i održavate kvalitetu vode u bazenu ?

- Uz spomenutu biodizajn tehnologiju i najnovija svjetska tehničko-tehnološka dostignuća treba spomenuti i dio koji se odnosi na specijaliziranu zagrebačku tvrtku Niveto koja je gradila cijeli ovaj projekt. Zapravo, u prizemlju objekta imamo najnoviju bazensku tehniku sa snažnim crpkama i velikim cisternama ispunjenim s čak 25 tona kvarcnog pijeska za pročišćavanje vode, a tu je i pouzdan sustav kemijsko-tehnoloških dostignuća pročišćavanja vode za kupanje.

Kolika je investicijska vrijednost Etno plaže ?

- Riječ je o prostoru koji ima 4.000 četvornih metara. Stoga treba spomenuti ogroman građevinski zahvat koji se dogodio u ovom hercegovačkom kamenu, a jasno je što znači graditi u hercegovačkom kamenjaru. Zapravo znači ogromnu investiciju i nadam se da će i ova investicija imati smisla i opravdanje jer se, kao i cijelo Herceg etno selo, razvija u sklopu sigurnog i stabilnog investicijskog ciklusa tvrtke Union Foods.

Tko je „kriv" za ovo hercegovačko turističko „čudo" ?

- Upravo sam rekao, investitor je čitlučka kompanija Union Foods koja je ima sve predispozicije da postane vodeća kompanija Hercegovine jer, uz naše djelatnike, ima preko 300 zaposlenih diljem BiH. Moram priznati da braća Vlatko i Dobroslav Barbarić, koji su na čelu te firme, daju zanimljivu priču koja glasi : samo naprijed, investicije, zapošljavanje i nešto što će ostale potaknuti da razvijaju ovaj oblik turizma - rekao nam je na kraju Branimir Penava, direktor Herceg etno sela Međugorje.

Tekst i foto: Mile PAVLOVIĆ

Brotnjo.info

kiša
16-06-2014, 23:21
Priče iz Hercegovine: Domazeti i duga povijest na kratkom prostoru

Taj križ oko kojega se tolike legende predu, a on sam stoljeća proveo položen u suhozidu, napokon ugledah na zaravni pod Domazetima, uz ogradu groblja i ove crkve Sv. Nikole Tavelića, duvanjskoga sveca.



I upravo me bila popustila ljutnja što sam cijelo vrijeme, razgovarajući sa Andrijom Šunjićem, njegovo ime zapisivao kao Anđelko (ali Andrija je već dugo odveć na sve ravnodušan, zato je i otišao živjeti u planinu da bi takav bio, a taj Anđelko netko je posve drugi i često prisutan u mom životu, pa me tako ”prenijelo”), kad me, zajedno s ushitom što sam ga napokon ugledao, obuze i neka čudna ljutnja zbog neukusa postamenta na kojemu je nakon više stoljeća opet uzdignut taj mitski križ.

Ne idu ta vrsta kamena, taj oblik postamenta i nikako te napadne fuge! Ljudi su se potrudili, to je očito, ali za takve rijetke i vrijedne stvari i za ”baratanje” njima, ipak treba konzultirati stručnjake. Jedina je prednost ovom postolju ta što ga se da maknuti! Tako je za mene završila ta priča iz, vjerojatno 16. stoljeća, o tom fratru kojim je na konju dojahao dovde, pa ga stigla neznana ali sigurno tragična sudbina, a predaja veli da je ovaj križ podignut ondje gdje je on ispustio dušu, i to je tek jedna od verzija…

Osveta na osvetu

Kakogod, križ je vidno nagrižen vremenom, dobro bi mu došla restauracija, a pokušavam razaznati što je to na njemu isklesano, i najbliži sam pretpostavki da je to neka neuka i primitivna varijanta raspela, nekog lokalnog kamenoresca tog vremena. Zanimljivo; dok nije bilo nove crkve, ovuda je sve žamorilo ljudskim glasovima, mise u starom groblju ispred tijesne kapelice bile su pune ljudi, o čemu svjedoči i jedna stara fotografija koju mi je, i još nekoliko njih, na povjerenje dala stara Delfa Škobić, jer ih je slikao onaj Gugo, onaj koji bi spaljivao svoje fotografije o južini, proganjan samo njemu znanim traumama, ali je u naroda ostalo ponešto njih i one se čuvaju kao svetinje koje zbore o nekadašnjoj Raškoj Gori, punoj ljudi.

Pa razmišljam: kad bi se samo mrtvi načas uspravili iz grobalja, ova gora bi bila puna! Ispred crkve je jedna grobnica od crnog mramora, nekako mi precrna, i to je narod ovdje sagradio trinaestorici neznanih stradalnika koje su navodno ubili neki Janjići, korijenima odavde – neki Gojan konkretno se najviše spominje – tako što su ih izveli iz vagona u podnožju, te ih doveli negdje ovamo i pobili. Oni su bili predmet neslužbene ali od novih vlasti prešućene i realizirane osvete Srba zbog brojnih ustaških zločina u istočnoj Hercegovini i niz Neretvu, pa i u susjednom Bogodolu, počinjenih na Vidovdan četrdeset druge, i o tome je zapisano i dokumentirano sve.

O ovom poratnom zločinu nad ljudima koji nisu imali veze s tim nikada ništa nije napisano osim u hrvatskim emigrantskim listovima (koji su prešućivali zločine nad protivnicima Pavelićeva režima, kako su i komunističke vlasti koljačke akcije koje su obavili dojučerašnji četnici, jednostavno svrstale u NOB, pa progovori sinko, ako smiješ!), kako su i tiskanim daleko od mjesta događaja, na kojima su ljudi ubijani nakon amnestije i kraja rata, bezimeni. Kao i ova trinaestorica nad nekom obližnjom jamom, o kojoj se šuškalo u narodu, ali, kako je narod iseljavao, tako je i priča utihnula, umirale su stare uši od povjerenja, gotovo se posve o tom prestalo zboriti, ali fra Nikola Spužević nikada nije prestao tragati.

A priča je kazivala da ima nekoliko jama nad kojima su stabla uz koja se penje bršljan, a da je samo jedno stablo na kojem bršljan raste u obrnutom smjeru, što je prilično čudno, osobito ako legende dodaju čudotvorne začine, pa je baš Andrija bio taj koji je naišao na takav bršljan i takvo stablo. Pod njim stvarno bješe jama, i fra Nikola i desetak lovaca brzo otkriše kosti, za koje se ne zna kojim imenima pripadaju, kao ni mnoge druge kosti odaslane niz Neretvu, o čemu još ima živih svjedokinja, jer žene u Raštanima dobiše zapovijed da pune one škipove, limene pravougaone posude za pranje rublja, dijelovima upravo sjekirama iskasapljenih ljudskih tijela, u blizini te željezničke postaje i zloglasnog ”signala”, koji je trajao dovoljno dugo da u vagone uđu osvetnici i koljači, izvlače već istraumirane i polumrtve ljude, te ih odmah uz prugu sasjeku.

A žene nakon krvavog posla i skrivenih suza odnosiše te krvave škipe do Neretve, i na kraju dana i njih puštajući za ljudskim mesom.

Također, ova komisija što zadnjih godina predano radi na otkrivanju sličnih stratišta, s uključenim forenzičarima i svim što ide uz jedan tako zahtjevan i mučan posao, sučelit će se i s nemogućom misijom traženja desetaka ubijenih u mostarskom rudniku, u dubokim jamama i u njihovim dijelovima zvanim ”štolne”, svojevrsnim jamskim zračnicama, gdje su pripadnici gubitničke ideologije živi zatrpavani. Užas na užas. Uvijek užas; dok se traga za stradalima iz jednog, naiđe drugi rat i donese nove jame, i ovo je zemlja jama, i takve drugdje na svijetu nema. Ovdje se sumnja da je akcijom ubijanja vojnika – povratnika zapovijedao Risto Janjić, koji je za vrijeme Drugog svjetskog vrata imao četnički štab na istoku, u Zijemlju, te otud koordinirao napadima na Hrvate i Muslimane, i najviše o tomu znao je pokojni Martin Aničić, koji je morao šutjeti cijelo vrijeme i ne opterećivati nove naraštaje zlom krvi starih, i umro je a da nikomu, koliko je znano, ništa nije rekao. Sam sam pak našao ovo srpsko prezime kao teško stradalo u istočnoj Hercegovini o Vidovdanu. Osveta na osvetu…

Uz ovu crkvu je podignut i spomenik svim stradalim Raštegorcima u svim ratovima i to je doista tužan i točan popis svih ovdašnjih prezimena, od kojih su mnoga gotovo iščezla. Učasno je to koliko ljudi gine svaki put kada se rađaju nova ideologija i novi rat, pa ljudi odlaze po svoje smrti tisućama kilometara daleko od svoga doma, i imena im jednom osvanu na nekom ovakvom spomeniku. Strašno. I jednako za sve koji pod našim nebom žive. Sačuvaj bože svake vojske, uključivo s – oslobodilačkom!

Nedaleko ovog katoličog groblja, pravoslavno je. Staro, prastaro. Puno stećaka, možda i trideset njih, jer ne znam koliko ih je zatrpano naslagama nanošenim stoljećima. Sve su sanduci i ploče, ponegdje tek neki lunarski simbol.

Pravoslavna era ovdje je obilježena ponajviše prezimenom Berak, i oni su ovdje imali istoimeni zaselak, kažem imali, jer ostao je samo na mapi, kao jedan od nekoliko zaselaka Domazeta, jer Srba tu više nema i jer je to logična posljedica kada se ne ostvare veliki planovi, zbog kojih stradaju mali ljudi.

Ovdje Srbi, drugdje drugi… Tek jedan grob iz 1995. godine govori o starici koja je tražila da se nađe način da ju se tu ukopa, premda rat još nije bio gotov.

Zanimljivi rijedak prizor i na zaravni Vlaka, gdje se nalazi razvučena i gotovo nevidljiva ilirska gomila: dva golema stećka. Jedan bez ikakvih simbola, a možda ih je bilo, ali su bili možda loše isklesani pa ih izblijedjelo vrijeme, a drugi fascinira svojom veličinom: dimenzije su mu 240 x 80 x 45, i nisam siguran da sam igdje po Hercegovini naišao na takvoga. Na rubovima mu je još vidljiva neka, meni nerazumljiva simbolika, isprana višestoljetnim kišama. Eto, u samo nekoliko stotina četvornih metara, sastavili se i vremena i ljudi koji su živjeli u njima, a svi nestali.

Tu, ispred groblja, gradi se etno-dom, tako čujem. Čujem i da će nositi ime pokojnog glumca Tonija Pehara, korijenima odavde. Uvijek me pozivao među svoje Raštegorce, nikada nisam otišao. Ali se njegovih priča sjećam. O čistoći i ekologiji Raške Gore skrbi – koliko je to moguće, a vjerojatno i više negoli je moguće – istoimena etno-udruga; vodi ju Oto Pehar, i oni se stalno oglašavaju zbog neljudskog odnosa vojski krivolovaca, drvokradica i noćnih odlagača otpada po ovoj iskonskoj ljepoti i gorskoj čistoći. Te se moram upitati: gdje je više moralne ”živine”, u gradu ili u pustoj gori, a ova je makar jedno ”plućno krilo” Mostaru u koji se tiska sve više ljudi, sve zagađenijem i sve nenormalnijem za život, a koji nije svjestan koliko ga ova Raška Gora i to Podveležje i to Ruište, obronci Čabulje, Čvrsnice, Prenja i Veleža zapravo drže u životu.

Eto, ovdje, čim prođete prvo obilježeno raskrižje, zaboravite na putokaze! Ni biciklističke oznake, na kakve sam nailazio svuda po istočnim planinskim stranama, također pustim, ali označenim za one koji vole pustoš. Ili planinarske, ma, tek šetačke, zašto ne? I je li taj Mostar svjestan da se i njemu, ne bilo, može dogoditi katastrofa poput ove koja se dogodila u dvije trećine BiH? Kamo će onda ljudi? Niz Neretvu? Ili u Rašku Goru i slične uzvisine, gdje je milenijima ljudski život ostavljao traga.

Nije dovoljna samo ta grbava cesta, jedna od mnogih oko grada, a na kojoj se, hajde da se ne pravimo blesavi, opralo novaca koliko je kiše palo po ovim stećcima. Još da nije napravljena, ovdje se nikako, osim pješice ne bi moglo proći, sve bi ostalo kako je i bilo, dok su ljudi sve na konjima i magarcima prenosili: ono što zasade u vrtovima, ono što spuštaju u grad ili iz njega dovlače.

Još jednu nedoumicu (ma, vraga samo jednu!) treba napokon pokušati objasniti: zašto se u kontekstu stećaka po Raškoj Gori uvijek spominje samo Vlaka, ova nekropola koju sam pohodio, zapuštena onoliko koliko je impozantna?

A popis?

Pa, dragi moji znanstvenici, povjesničari i akademici, po Raškoj Gori ima stećaka kao gljiva, a većina vas stalno se poziva na popis kojega je radio davno umrli i neponovljivi Šefik Bešlagić (još će mu se poneki ”znalac” koji je ”otkrio” neku nekropolu, a koju ovaj nije stigao, malo i podrugnuti zbog previda, a ja sam ih našao puno nespomenutih pa mi to ne pada na pamet!), a ni on, tako maran nije mogao tri života živjeti i do svuda stići. Još je on radio u vremenima kada ovuda i drugdje nije bilo nikakvih putova.

I, još nešto, na što me već navelo hodopisno iskustvo, tek djelomice stečeno: zašto se napokon ne odredi makar približan broj nekropola sveudilj po Hercegovini? Ne može se sve svesti pod zajedničko nazivlje bosanskoga stećka, jer i humski bilizi svoje priče imaju. Kojih možda ima duplo više, ili još više od toga, po Hercegovini u odnosu na bilo koji drugi dio regije. Tko će ih i hoće li ih ikada itko napokon uklopiti u suvislu kompletiranu sagu o ovim jedinstvenim nadgrobnicima. Barem s upola manje strasti s kojom ih se zlorabi za dnevnopolitičke potrebe i iskrivljivanje ionako maglovite povijesti?

Sve tako mislim, i upinjem se uz zaseoke Domazeta, tražeći ikakva živa roba po ovoj gori koja se polako pretvara u prašumu, po kojoj su priroda i drveni čovjek ostavili lokve, bunare i čatrnje točno na mjesta uz put, između kojih čovjek i konj polako gube snagu, i nailaze na spasonosnu vodu u posljednjem trenu… Gradili su ih Iliri, Rimljani i Grci, humski vladari, Osmanlije i čovjek žedan planine, ali nema većega bivšega živoga područja, a da na njemu prošla država nije sagradila ama baš nijednu čatrnju, onu što se u narodu zvala državna. Ma, to je sigurno bilo slučajno. A, da će se ljudi zbog ovog nemara pokajati, hoće sigurno, ali će viša sila odlučiti – kad!

Piše: Dragan Marijanović/oslobođenje

kiša
29-06-2014, 11:57
Bosna i Hercegovina je u 2013. godini izvezla proizvode od ljekovite biljke smilje čija vrijednost je prešla 2 milijuna KM, piše bh. novinska agencija Patria (NAP).
http://www.bljesak.net/Thumb/502x339/smilje.jpg

Po vrijednosti izvoza iz Hercegovine, smilje je u prošloj godini bilo rame uz rame s mladim krumpirom i zelenom salatom. Stručnjaci kažu da ova mediteranska samonikla biljka djeluje protuupalno, pomaže kod nadutosti, bolest jetre i žučnog mjehura, a korisna je i za inhaliranje kod tegoba u disajnim putevima. Proizvodi od nje u svijetu su sve više traženi. Naročito je cijenjeno hercegovačko smilje, i to kod zahtjevnih kupaca u Europi i Americi.

Prof. dr. Nezir Tanović s Agromediteranskog fakulteta u Mostaru kaže da Hercegovina već ima nekoliko plantaža koje su zasijane smiljem, ali da su potencijali jako veliki i da ih zemlja što prije treba iskoristiti.

- Kada govorimo o našoj zemlji, smilje može uspijevati samo u Hercegovini. Radi se o ljekovitoj biljci koja državi godišnje može donijeti ogromnu materijalnu dobit – objasnio je profesor Tanović za Patriu.

Zbog velike potražnje, količine samoniklog smilja u BiH rapidno se smanjuju, pa je u RS nedavno donesena i odluka o potpunoj zabrani sakupljanja ove biljke iz prirode.

Koristeći sjeme iz prirode domaći proizvođači su u periodu od nekoliko godina uspjeli zasaditi preko 40 hektara smilja, usprkos visokim troškovima proizvodnje. Cilj je da se u narednih pet godina obnove prirodni resursi ove biljke, postepenim prelaskom na korištenje uzgojenog smilja.

U cilju povećanja proizvodnje i eksploatacije ove ljekovite biljke Vanjskotrgovinska komora BiH i USAID/Sida FARMA projekt će 2. srpnja u prostorijama VTK BiH organizirati okrugli sto pod nazivom ''Smilje u Bosni i Hercegovini“.

- Ovaj okrugli sto će doprinijeti da se povežu sve interesne skupine u proizvodnji i preradi smilja te da se javnost upozna s ovom izuzetnom biljkom koja je već postala značajan pokretač lokalnog razvoja Hercegovine, posebno interesantna za angažman žena u ruralnim sredinama – kažu u VTK BiH, piše Patria.

kiša
14-07-2014, 14:39
Učit će se pjesme, plesovi, nošnje i običaji bh. Hrvata
http://dnevni-list.ba/web1/wp-content/uploads/2014/07/seminarci.jpg

ŠIROKI BRIJEG – U organizaciji Udruge hrvatskih amaterskih kulturno-umjetničkih društava BiH u Širokom Brijegu će se od 17. do 20. srpnja održati 3. seminar folklora Hrvata u BiH. Na seminaru će se učiti pjesme, plesovi, nošnje i običaji Hrvata središnje Bosne kao i sviranje tradicijskih glazbala BiH. Kroz razgovor s Vedranom Vidovićem, predsjednikom Organizacijskog odbora ovog seminara, doznajemo što sve čeka sudionike seminara.
“Zadnje dvije godine na seminaru je sudjelovalo oko 70 polaznika, ukupno oko 140. Ove godine ne očekujemo ništa manje, čak i više. Uveli smo nove studijske skupine i kolegije. Naši predavači su izvrsni stručnjaci, voditelj našeg seminara je Miroslav Šilić, a ove godine se možemo pohvaliti još jednim stručnjakom, dr. sc Stjepanom Sremcom, bivšim ravnateljem Lada i članom Instituta za etnologiju i folkloristiku iz Zagreba”, kazao je Vidović.

Ples ili glazbala

On je nadalje objasnio kako će na ovome seminaru polaznici moći odabrati jednu od ponuđenih skupina: ples ili glazbala. Polaznici koji se opredijele za glazbala biraju između tambure i tradicijskih glazbala. Tambura je zapravo novi smjer. Riječ je o instrumentu koji se sve više koristi i kod nas, a i u svijetu. Predavači su Tomislav Cvrtila, predavač tamburaških glazbala, i Jure Miloš, voditelj tradicijskih glazbala. Ukoliko se netko odluči za smjer ‘tradicijska glazbala’, moći će učiti svirati diple, lijericu, dvojnice, gusle i šargiju.
“Osim Šilića, Sremca, Cvrtile i Miloša, na našem seminaru će predavati i dr. sc. Jasmina Talam, šefica instituta za muzikologiju Muzičke akademije u Sarajevu, zatim Svetlana Bajić, etnologinja Zemaljskog muzeja u Sarajevu, koja će održati predavanja o nošnjama.
Tu je i mr. Lidija Vladić Mandarić, asistentica na Odsjeku glazbene kulture na Sveučilištu u Mostaru, te mr. Biljana Glibo, etnomuzikologinja. Ivan Barać iz Širokog Brijega će učiti sudionike o pravljenju tradicijskih frizura. I na kraju moram spomenuti predavanje mr. sc. Tonija Marića o tome kako arhivirati građu. Naime, svako društvo ima puno nastupa za koje je bitno ostaviti ih za neke buduće generacije. U svakom slučaju pjesma, ples, druženje, sklapanje novih prijateljstava samo je dio onoga što možete očekivati na ovom seminaru”, poručio je Vidović.

Prijave još traju

Prijave za seminar još uvijek traju, a do sada ih se najviše prijavilo s područja Hercegovine. “Imamo prijavljenih i iz Uskoplja, Bugojna, pa čak i iz Hrvatske, Švicarske, Njemačke te Hrvata bunjevaca iz Vojvodine, točnije iz Subotice. Uspomene s prošlog seminara još uvijek su svježe i pamte se za čitav život. Mladi ljudi koji sudjeluju na seminarima su dovoljan razlog da se prepustite u najbolje druženje ovoga ljeta koje nećete nikada zaboraviti”, rekao je Vidović.

kiša
26-07-2014, 12:26
Thompson napravio spektakl u Čitluku
U četvrtak je na gradskom stadionu Bare održan glazbenoprodukcijski spektakl koji može prirediti samo Marko Perković Thompson Koncertom u Čitluku Thompson je nastavio uspješnu turnieju 'Ora et labora'. Albumom

Kao posebni gosti na koncertu bila su djeca iz Majčina sela u Bijakovićima. Thompson je tijekom koncerta pozdravio Daria Kordića za kojeg je otpjevao pjesmu 'Bosna' koju je publika pozdravila gromoglasnim pljeskom, koje je bilo oko 10 000.

HERCEGOVINA.infohttp://res.cloudinary.com/www-hercegovina-info/image/upload/c_fit,f_auto,h_480,q_60,w_640/thompson-citluk-3_16288276.jpg

kiša
02-08-2014, 13:00
Desetci tisuća mladih na 25. jubilarnom Mladifestu u Međugorju
http://static.abcmagazin.info/Slike/590x363/mladi-fest-medjugorje-08011914.jpg
Sinoć je molitveno-liturgijskim programom započeo 25. jubilarni međunarodni molitveni susret mladih u Međugorju – Mladifest.

Tema ovogodišnjeg susreta mladih je: „Evo ti Majke.“ Kao i dosadašnjih godina, Međugorje će ovih dana preplaviti desetci tisuća mladih, koji su dio svog ljetnog odmora odlučili posvetiti Bogu i zajedničkoj molitvi s mladima iz svih krajeva svijeta. Tako će i ovogodišnji Mladifest biti obilježen molitvom, pjesmom, predavanjima i poučnim svjedočanstvima.

Susret na kojem sudjeluje nekoliko desetaka tisuća mladih iz preko 60 zemalja svijeta završit će u srijedu 6. kolovoza svetom misom na Križevcu u 5 sati ujutro. Program izravno prenosi Radiopostaja "Mir" Međugorje te mnoštvo drugih radiopostaja, internetskih portala i televizijskih postaja.

Ovogodišnji Mladifest prati Međunarodni zbor i orkestar pod vodstvom Damira Bunoze u kojemu su mladi iz 20 zemalja. Koordinator cijeloga susreta je fra Marinko Šakota, dok se Mladifest simultano prevodi na 17 jezika.

FOTO Ivan RAMIĆ

kiša
02-08-2014, 13:09
Širokobriješke ljepotice zasjale podno Eiffelova tornja i oduševile turiste iz cijelog svijeta
http://static.abcmagazin.info/Slike/590x363/mazoretkinje-siroki0801.jpg
Široki Brijeg je ponovno imao i više nego odličnu prezentaciju u svijetu. I to ni manje ni više nego u gradu ljubavi, u Parizu, gdje su širokobriješke ljepotice, aktualne i deseterostruke državne prvakinje Bosne i Hercegovine Mažoretkinje Široki svojim nastupom u podnožju čuvenog Eiffelova tornja oduševile turiste iz cijelog svijeta. Naime, Mažoretkinje Široki su u razdoblju od 23. do 30. srpnja u Francuskoj predstavljale Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku na međunarodnom festivalu puhačkih orkestara i mažoretkinja.

- Nema riječi kojima bi mogle opisati naše oduševljenje Parizom. Sam nastup ispod Eifellovog tornja je bio jedan veliki spektakl. Ljudi su odjednom počeli prilaziti, okupljati se i snimati nas. Ništa drukčija slika nije bila ni nakon nastupa, oduševljeni turisti i prolaznici su nam prilazili, čestitali, raspitivali se gdje se nalazi Široki Brijeg, gdje nas još mogu gledati. Tražili su gdje mogu staviti novac, kako nas nagraditi. Zaista jedno nezaboravno iskustvo, možda i sam vrhunac našeg postojanja i djelovanja, rekla je u ekskluzivnom razgovoru za ABCportal vidno oduševljena i ponosna Maria Topić Ramljak, trenerica i koreografkinja Mažoretkinja Široki.

Osim novih obožavatelja, Mažoretkinje Široki su stekle i nova prijateljstva, poznanstva i dogovorile nove turneje po europskim metropolama, dok su o njihovom odličnom nastupu izvještavali i brojni francuski mediji.- Dogovorile smo novu turneju u Monte Carlu, zatim turneju u Španjolskoj i još jednu spektakularna koju ćemo obznaniti po Novoj godini. Ova turneja nam je uistinu otvorila jedna nova vrata u svijet umjetnosti i plesa. Cure su dobile nove mogućnosti, nova poznanstva i stekle nova prijateljstva s orkestrima iz Nizozemske, Njemačke, samba plesačicama iz Španjolske, plesnom skupinom iz Poljske i mnoga druga, rekla je Maria Topić Ramljak i istaknula kako je i sama iznenađena pozitivnim vibracijama koje su uslijedile nakon nastupa u Parisu, Briquebecu i Vervinsu.

- Čast nam je bila sudjelovati u realizaciji ovako velikog projekta za kojeg osobno ni ja nisam mislila da će nam ovoliko značiti. Cure su doživjele jedno sasvim novo i nezaboravno iskustvo za čitav život. Rodila se i jedna lijepa i divna priča. Naime, djevojke su svoje honorare dale za izradu novih odora koje će poslije ove turneje pokloniti našim juniorkama. Zaista su i s tim činom pokazale koliko vrijede, istaknula je.

Na koncu razgovora za ABCportal, Maria Topić Ramljak je izrazila zahvalnost na pratnji i korektnoj suradnji Glazbenom društvu iz Travnika, s kojima su uspostavile suradnju neposredno prije odlaska na ovu europsku turneju u domovinu mažoret plesa.

http://www.youtube.com/watch?v=Mx82kHJyInM
Već od sljedećeg tjedna Mažoretkinje Široki počinju s pripremama za nastup na Europskom prvenstvu koje će se od 11. do 14. rujna održati u Targovistu u Rumunjskoj.

Ivan KRALJEVIĆ

kiša
04-08-2014, 13:08
3D razglednica - pojata kreativnog poštara Dinka Raiča
http://res.cloudinary.com/www-hercegovina-info/image/upload/c_fill,f_auto,g_south,h_480,q_60,w_640/3d-razglednica-3_24127766.jpghttp://res.cloudinary.com/www-hercegovina-info/image/upload/c_fit,f_auto,h_480,q_60,w_640/3d-razglednica_37748380.jpg

Bujna mašta mostarskog poštara i slikara amatera Dinka Raiča, zaljubljenika u Hercegovinu i njene prirodne ljepote, urodila je plodom! Razglednica ne mora biti četverokutni oblik tvrdog papira ili kartona namijenjen za pisanje i slanje poštom bez omotnice, jer je tako slanje jeftinije, kako kaže Wikipedija. Bujna mašta mostarskog poštara i slikara amatera Dinka Raiča, zaljubljenika u Hercegovinu i njene prirodne ljepote, urodila je plodom! Njegova ideja o hercegovačkoj razglednici - originalnom suveniru koja se pretvara u trodimenzionalnu pojatu iz koje zamiriše hercegovački vrijesak napokon je ugledala svjetlo dana. Oživljeno je sjećanje na ne tako davnu prošlost, na pojate pokrivene slamom, oživljeno je sjećanje na miris sijena i ljepotu suživota s prirodom u čemu su današnje generacije mladih zakinute. Što je bilo ljepše od jutarnjeg buđenja uz prve zrake sunca i miris pokošene trave.

Razglednice Dinka Raiča uistinu su posebne. Dođite u Hrvatsku poštu Mostar, kupite 3D razglednicu - pojatu, napišite adresu i par lijepih riječi prijateljima bilo gdje u svijetu i pošaljite. Sigurno će biti sretni što ste ih se sjetili i na trenutak vratili u lijepe trenutke djetinjstva i mladosti.

Možda ova zanimljiva razglednica svoje mjesto nađe i u kolekcijama sakupljača razglednica. Naime, sakupljanje razglednica je treći hobi po broju kolekcionara u SAD-u, odmah nakon filatelije i numizmatike.

Pošaljite poseban pozdrav iz Hercegovine, 3D razglednicu - pojatu kreativnog poštara Dinka Raiča.