PDA

Pogledaj Full Version : Željezničke pruge



Graničar Jozo
20-05-2011, 09:55
http://www.hercegbosna.org/vijesti/bih/ima-li-snage-za-hercegovacko-crnogorsku-zeljeznicu-3509.html

Baš me zanima vaše mišljenje o ovome.

Ja će se kasnije osvrnuti na ovo.

caporegime
20-05-2011, 10:18
po meni niđe veze.
projekt koji ne bi služio ničemu osim lakšem spajanju bih mreže na luku bar.
ako im se gradi neka grade ali za samu hrvatsku kao i hrvatske predjele u bih to neće imati nikakva značaja.
bolje bi bilo povezati ploče sa splitom, ako ćemo već o ekonomskoj koristi za ovaj kraj.

Graničar Jozo
20-05-2011, 19:05
pa ovako.

cijela ova željeznička infrastruktura u BiH, ili u ovom jugozapadnom dijelu je nakaradna. U biti ne postoji. To je uglavnom posljedica povijesnog nasljeđa austrougarske i jugoslavije. zatečena prometna infrastruktura je uglavnom služila za izvlačenje prirodnih dobara u svrhu razvoja okupatorskih zemalja umjesto u svrhu razvoja područja kojim ona prolazi.

e sad tu dolazi malo šira priča o kojoj ja intenzivno (ne baš preintezivno) razmišljam. to nešto se zove jadranska orijentacija hrvatske. Malo je to šira priča, ali da skratim. Na istočnom jadranu postoji kapacitet za 3 pomorske luke. Jedna na sjeveru, druga na sredini i treća na jugu. Ne treba tu biti filozof da bi se odgonetnulo koje su to luke. Svaka ima svoje zaleđe. Samo Rijeka ima razvijeno zaleđe. A i to govorimo relativno, u odnosima na ove dvije južne.

Kada se stavi priča o željeznicama u ovaj kontekst onda priča poprima neku drugu konotaciju. Nakon II SR vodila se jaka bitka između Ploča i Splita koja će luka uzeti primat nad izlazom središnje bosne. Na prvi pogled izlaz u Ploče bio je jeftiniji. Međutim, linija Split-zenica nikada nije ispitan kao Sarajevo-Ploče. Zašto je to tako može se objasniti na razne načine. Dovoljno je spomenuti da je taj dio "Jugoslavije" najviše bio pogođen iseljavanjem. Što je bio i uzrok i posljedica. A kada se uzme u obzir cijena osnivanja grada onda je pravac sarajevo-ploče bio za nekoliko milijardi skuplji. Kasnije će se po mom mišljenju ovo pokazati kao vizionarski potez, ali tada je to izgledalo pogubno za hrvatske interese. Pojasniti ću zašto kasnije. Ta željeznica zenica-split trebala se raditi u prvoj fazi duvno-split jer se i tada znalo za ogromne količine lignita koji je bio prijeko potreban za industriju srednje dalmacije.

Kada se ova priča stavi u današnje okvire Hrvati imaju 3 od 3 potencijalne luke na istočnom jadranu. Ali samo 1 nije povezana sa svojim zaleđem. A to je Split. Nažalost svih nas nikada splićani nisu shvaćali važnost zaleđa. Ne shvaćaju ni danas. Ekonomska logika razvoja primorskih gradova nameće povezanost primorja sa unutrašnjošću. Tako da je primarna stvar povezati Split sa Livnom-TG-om. Naravno da se tu radi o ogromnim investicijama, ali ne bi da je pruga Nikšić-Čapljina džabe. Dakle, zadaća hrvatskih institucija bi bila promocija tog pravca, jer Ploče ne mogu poticati razvoj tog dijela BiH. Jednostavno ekonomska logika je takva. Pločama Livno i TG nisu primarno gravitacijsko područje. Zapravo tu se mora igrati dvostruka igra ukoliko želimo imati primat sa sve 3 luke. Sabotirati izgradnju luke Nikšić-Hercegovina i promovirati ovo spomenuto.

U tom kontekstu povezivanje Ploča i Splita željeznicom je nebitno, pa čak nije ni ekonomski isplativo. Jer ako se dobro sjećam svaki prijevoz tereta cestovnim prijevozom do 100 km isplativiji je od prijevoza željeznicom. A ujedno toliko o tom željezničkom pravcu Nikšić-Čapljina. Zato je u tom kontekstu važna izgradnja autoputa do Ploča kako iz pravca Splita tako i iz pravca Mostara. Dubrovnik je za sada manje bitan u ovoj priči, jer luka u Gružu skoro pa niti postoji, a i sam Grod živi od turizma kojemu željeznica nije prijeko potrebna. Ja mislim da su zadrani skontali ovu priču sa lukama, pa ne treba čuditi ulaganje u Gaženicu. Samo se moji splićani zabavljaju ustaškim kapama predsjednika Hajduka.

Nažalost ovo ne shvaća ni predsjednik RH, pa umjesto u Mostar on ide u BL na razgovore o prekograničnim suradnjama. Ne treba očekivati ni od mesara, ni konobara, ni zubara da shvate. Očito ni sva tri HDZ-a ovo nisu razumili, ovo ne razumiju ni daidže kojima je bitno da je narod tu, da ima use, nase i podase.

E sad u ovo sve treba uklopiti brodogradilišta, kao integralni dio prometnog sustava. Može se o tome malo više na fizzitu pročitati.

Graničar Jozo
27-05-2011, 13:03
Još jedan udar na koridor Vc ili bolje rečeno na Hrvate.

http://hrsvijet.net/index.php?option=com_content&view=article&id=14249:hns-o-izboru-predsjednitva-fbih-koridoru-5c-segmentu-obrazovanja-&catid=24:bih-vijesti&Itemid=100


Glavno vijeće je odbacilo ponovni pokušaj politiziranje s izmještanjem utvrđene trase paneuropskog cestovnog Koridora Vc na dijelu Mostar-Jug koje se pokušava provesti kroz "studiju" koju je naručila nelegalna Vlada FBiH.

Podsjećamo javnost i mjerodavne kako je takav prošlogodišnji pokušaj izazvao političke konfrontacije u Vladi Federacije BiH i da je takav prijedlog tada i stručna javnost odbacila. Promjena trase u ovoj studiji ne udovoljava ni jedan od stručnih kriterija opravdanosti ( ekološki, tehnički, prometni gospodarski itd).

Graničar Jozo
02-01-2012, 21:01
Evo jedan mali pregleda kako su to Srbi radili u bivšim Jugoslavijama.

Obratiti pozornost na prioritete izgrađenih prijedloga i svakako na prijedlog srpskog inženjera Đurića.

Ne znam piše li to u prezentaciji, ali svakako treba imati na umu da je željeznica bila jedan od značajnih elemenata industrijalizacije, dakle nešto od značaja, a to je ostalom i do danas.

I na kraju napišu u SANU Memorandumu da su druge zemlje iskorištavale Srbiju.

O tempora, o mores!

caporegime
09-01-2012, 12:50
Gradnja nizinske pruge od mađarske granice do Rijeke najveći je infrastrukturni projekt koji je najavila Vlada Zorana Milanovića još u svom predizbornom programu. No ta je investicija teška čak 4,6 milijardi eura i teško da bi je Hrvatska mogla financirati s obzirom na već veliku zaduženost.

Prvo natječaj

Stoga nova vlada razmišlja o davanju gradnje te pruge u koncesiju, kao što je sklona davanju u koncesiju i autocesta te hidrocentrala. Kako doznajemo, prema nekim je izvorima i novi ministar prometa, mora i infrastrukture sklon toj ideji. Potencijalni koncesionari za gradnju dvokolosiječne pruge od Botova do Rijeke već su iskazali svoj interes za taj projekt. Kako doznajemo, među njima je njemačka tvrtka DB International, koja je dio grupacije Deutsche Bahn, odnosno njemačkih željeznica, a interes je iskazala i Kina, kojoj bi Luka Rijeka i nizinska pruga bile ulaz u EU za njene proizvode.

No, donese li se konačna odluka da nizinska pruga ide u koncesiju, tek se onda treba raspisati natječaj za koncesionara. A to neće biti tako brzo s obzirom na to da je riječ o iznimno složenu projektu. I sam je ministar Komadina u svojim istupima dosad upozoravao na to da projekt nizinske pruge nije moguće završiti u ovom mandatu.

Kako kažu naši sugovornici iz HŽ-a, samo za pripremu tog projekta trebat će četiri godine, a to znači cijeli mandat ove vlade. A kad se počne graditi, u najboljem slučaju to bi bilo 2016. godine, gradnja bi trajala do 2025. godine. Tako velika investicija trebala bi zaposliti velik broj ljudi. Naime, stručnjaci su izračunali da jedna milijarda eura uložena u gradnju željezničke infrastrukture znači otvaranje novih 17.500 radnih mjesta. S obzirom na 4,6 milijardi eura potrebnih ulaganja u nizinsku prugu, na tom bi projektu onda bilo zaposleno oko 80.000 ljudi.

Koncesija je najizgledniji model financiranja gradnje nizinske pruge ne samo zbog prezaduženosti Hrvatske nego i zato što, ako bi se njena gradnja financirala iz fondova EU, onda bi se dovršetak njene realizacije protegao na znatno dulje razdoblje od 2025. godine jer se iz europskih fondova godišnje može povlačiti svega nekoliko stotina milijuna eura. Toga je svjestan i ministar Komadina koji je u svojim dosadašnjim istupima davao izjave slična sadržaja. No nizinska pruga nije ideja ove vlade. Taj je projekt najavila HDZ-ova vlada još dok ju je vodio Ivo Sanader. A vlada Jadranke Kosor uvrstila ju je na svoj popis investicija za potencijalne ulagače.

HŽ je čak 2007. godine s Institutom IGH sklopio ugovor o izradi idejnih projekta i tehničke dokumentacije za gradnju nizinske pruge. No do danas IGH nije dovršio taj posao iako se bio obvezao da će dokumentaciju izraditi u godinu dana.

IGH nije dovršio posao

Iako nije imao nikakve referencije u projektiranju pruga, IGH je dobio taj posao, prvotno vrijedan 75 milijuna kuna, a kasnije aneksima ugovora povećan za još 15-ak milijuna kuna. IGH je više puta tražio produljenje roka. Kako doznajemo od dobro upućenih, na kraju institut Jure Radića nije završio svoj posao u zadanom roku pa je automatizmom ugovor s HŽ-om raskinut u trenutku kad je IGH izradio samo 87 posto dokumentacije. Stoga IGH neće, kažu nam naši izvori, biti plaćen za neobavljenih 13 posto posla, odnosno ostat će oko 13 milijuna kuna, a usto će i dokumentacija koju je isporučio ići na reviziju pa, ne bude li zadovoljavajuća, IGH će morati platiti penale od 10 posto vrijednosti ugovora, odnosno oko 10 milijuna kuna.

U HŽ infrastrukturi kažu da je ostalo neriješeno elektroenergetsko napajanje te da će se, nakon što se obavi konačno usklađivanje, koje u prvom redu ovisi o HEP-ovim dugoročnim planovima, doraditi i korigirati preostala dokumentacija te će se ugovor okončati i financijski. Potvrđuju da je dosad obračunato 87 posto ugovorene vrijednosti. U IGH su pak ostali bez komentara.

Preuzeto sa www.vecernji.hr

Nizinska pruga vrednija od A1
Gradnja nizinske pruge kuna bit će jedna od najvećih pojedinačnih investicija u Hrvatskoj. Vrijednost će joj biti oko 33,5 milijardi, a približno su toliko novca uložile i Hrvatske autoceste u gradnju autocesta u posljednjih 10 godina. HAC je, naime, u gradnju autocesta od 2001. do danas uložio 35,1 milijardu kuna. Od toga samo u autocestu Zagreb – Split – Ravča oko 21 milijardu kuna. Tako će gradnja nizinske pruge zapravo nadmašiti i taj dosad najveći pojedinačni iznos investicije u jedan infrastrukturni projekt kao što je to A1.


nadam se dam nam poslovično pohlepni domaći političarčići neče zasrat i ovaj projekt kao što su već dobrano zasrali mnoge, tražeći da ih se podmiti za mogućnost ulaganja.
kinezi takve svoje strijeljaju.