PDA

Pogledaj Full Version : Gornji Horizonti-Smrt doline Neretve



caporegime
15-07-2012, 16:45
Dok su u petak udruge Zelena akcija, GONG, Transparency International Hrvatske, Pravo na grad te inicijativa "Srđ je naš" sa svoje konferencije za novinare prema Vladi upućivali još jedan zahtjev da odustane od gradnje podzemne hidroelektrane na rijeci Ombli - prvi potpredsjednik vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić u Banja Luci je zaključivao dogovor s premijerom Republike Srpske Aleksandarom Džombićem o zajedničkom ulaganju u gradnju hidroelektrane "Dubrovnik 2". Riječ je o projektu nove hidroelektrane na području Dubrovnika, kapaciteta 300 megavata, vrijednom 170 milijuna eura, u kojem bi polovicu platila Hrvatska, a polovicu RS. Voda za rad HE bila bi osigurana iz rijeke Trebišnjice prokopavanjem tunela dužine 16 kilometara, a projekt bi prema sadašnjem planu trebao biti realiziran već u iduće tri godine.

Inače, dio stručnjaka hidroelektranu pored Dubrovnika smatraju jednim od najkvalitetnijih projekta u ovom dijelu Europe. Međutim, njezina gradnja godinama je bila blokirana sporom između Hrvatske elektroprivrede i Elektroprivrede Republike Srpske: Naime, ERS od HEP-a potražuje veće količine električne energije koju proizvodi HE Dubrovnik 1, a koja se napaja vodom iz akumulacijskog jezera Bileća u Republici Srpskoj, dok s druge strane HEP potražuje udjel u proizvedenoj električnoj energiji Termoelektrane Gacko, čiju je gradnju sufinancirao u osamdesetim godinama. Dogovor o zajedničkom ulaganju u HE Dubrovnik 2 stoga je prvi korak i u rješavanju tih sporova, a to su u svojim izjavama potvrdili Čačić i Džombić.

Postignuti dogovor zapravo je realizacija energetske suradnje između Hrvatske i Republike Srpske koja se već duže najavljuje i o kojoj se proteklih mjeseci očito intenzivno pregovaralo. Radi se o hrvatskom "uklapanju" u kontroverzni mega projekt pod nazivom 'Gornji horizonti' kojim Vlada ovog BiH entiteta već duže planira zaposliti bagere na izgradnji novih HE, Dabar a sada i Dubrovnik 2, kao i njihovom povezivanju s već postojećim hidroelektranama Trebinje I, Trebinje II, Dubrovnik i PHE Čapljina. Cijeli sustav zapravo predviđa da se vode sliva Neretve odnosno Nevesinjskog, Gatačkog i Dabarskog polja preusmjere u korito rijeke Trebišnjice, kako bi u konačnici opskrbljivale vodom sedam hidroelektrana i pet akumulacija.

Mega-projekt iz vremena socijalizma mogao bi isušiti Neretvu i izazvati katastrofu na jugu Hrvatske

Riječ je o konceptu koji je osmišljen još 1976. godine, nakon čega su uslijedili i idejni projekti za HE Nevesinje i HE Dabar, a 1984. završena je i tadašnja studija "Višenamjensko korištenje voda na Gornjim horizontima rijeke Trebišnjice". Plan je već tada izazivao polemike koje bi vjerojatno bile i glasnije da je postojala sloboda javne riječi i medija. Pritom, za ovaj sad već gotovo četiri desetljeća star projekt, koji vlasti u Banja Luci očito guraju pod svaku cijenu, sve su vrijeme zainteresirane i vlasti u Hrvatskoj i Hrvatska elektroprivreda (HEP), koje u svemu tome gledaju samo profit.

No, kad je projekt ponovno aktualiziran, ekolozi iz susjedne države, među kojima i hrvatska udruga "Lijepa naša" počeli su upozoravati da bi realizacija takvog projekta mogla dovesti do presušivanja nizvodnih izvorišta, zaslanjivanja Neretve koja već pati od smanjenog priljeva slatke vode, kao i smanjenjem dotoka slatke vode u Malostonski zaljev. Kako ovakva upozorenja imaju sasvim realne temelje, te ih se nipošto ne bi trebalo ignorirati, pokazalo se već prošlog ljeta u Stocu kad je vodostaj rijeke Bregave bio ispod biološkog minimuma, što mnogi tamošnji stručnjaci smatraju posljedicom zahvata izvršenih upravo u realizaciji prve faze izgradnje projekta Gornji horizonti.

Da hrvatske vlasti koliko toliko prati situaciju "preko granice" pritisnute upozorenjima udruge "Lijepa naša", činilo se da potvrđuje tijek sastanka između sad već bivše ministrice Holy i Srebrenke Golić, ministrice prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije RS održan početkom travnja u Slavonskom Brodu. Na njemu je Holy, obavijestila Golić da Hrvatska prema ESPOO konvenciji, traži uključivanje u procjenu utjecaja tog hidroenergetskog megazahvata na okoliš, jer "postoji opasnost uništavanja doline Neretve nizvodno od Mostara, zaslanjivanja delte uslijed nedostatka vode i prodora morske vode te isušivanja niza izvora i propasti poljoprivrede.". Dakle gotovo u riječi ponovivši upozorenja eko-udruga. Kako je tada izvješteno u medijima, Golić je na ovakav zahtjev obećala poslati sažetak studije utjecaja na okoliš, kao i organiziranje javnu prezentaciju te studije u Dubrovniku.

No, da cijela priča ima svoju tamnu stranu moglo se naslutiti već po tome što je prema pisanju nekih BiH medija, vlast RS još početkom ožujka, pokrenula akciju izvlaštenja tisuću hektara zemljišta u općinama Bileća, Berkovići i Nevesinje, za što je tamošnja Elektroprivreda RS navodno osigurala 42 milijuna KM.

Je li Hrvatska izigrana od RS ili i svojevoljno sudjeluje u ovoj igri?

Dakle ostaje nejasno, je li Hrvatska uopće znala da se i prije javnih rasprava po općinama u Hercegovini te najavljene prezentacija studije u Dubrovniku, na kojoj će biti i mjerodavni iz Hrvatske, već krenulo s pripremom otkupa zemljišta?

Jer ako Hrvatska to nije znala - onda je očito uz podršku hrvatskog energetskog lobija "povučena za nos" i potpuno izigrana od strane RS? A ako je pak znala, onda su sve aktivnosti ministrice Holy bile tek "predstava" koja je trebala umiriti ekološke krugove te prikriti da Milanovićeva Vlada od početka računa na svoje uključenje u taj projekt! Iako financijsku isplativost gradnje HE Dubrovnik 2 koju su u Banja Luci dogovorili Čačić i Džombić nitko i ne dovodi u sumnju – ostaje otvoreno pitanje je li Hrvatska gladna energetske stabilnosti, popustila pred lakomošću energetskog lobija te se kocka sa sudbinom stanovništva južno od Čapljine.

Naime, eventualni povećanje saliniteta Neretve, zbog dotok morske vode umjesto one iz podzemnih tokova – a na koje upozoravaju eko udruge donijelo bi potpun katastrofu cijelom tom kraju. Sadašnju proizvodnja mandarina, lubenica i ostalog voća i povrća, bila bi potpuno uništena, što bi bio nesaglediv udarac na egzistenciju stanovništva oko Metkovića, Ploča i Opuzena. Uz sve to, eventualni smanjeni dotok slatke voda iz rijeke Neretve u Malostonski zaljev ugrozio bi i uzgoj kamenica i dagnji, a predstavljao bi i potpunu katastrofu za Hutovo blato, najveće europsko stanište vodenih ptica.

Stoga se u Hrvatskoj problem s ovakvim projektima svodi na zapravo jednostavnu dilemu - kome građani mogu vjerovati? Političarima i energetskim stručnjacima koji stalno upućuju pitanje što žele ti eko aktivisti kojima ne odgovara baš niti jedan projekt, neovisno radi li se o HE Dubrovnik 2, HE Ombla, ili pak TE Plomin? Ili pak treba vjerovati "zelenima" koji sve češće i sve glasnije tvrde kako je Hrvatska žrtva forsiranja slijepog investicionizma, gdje Vlada postaje eksponent građevinskog i energetskog lobija? Na ovu dvojbu – u Hrvatskoj još nema konačnog odgovora, iako vrijeme istječe... Jer, Čačić i Džombić dogovor su postigli, financijsku korist izračunala je i jedna i druga strana, u hrvatskom Ministarstvu zaštite okoliša nitko više ne zna koga će u jutro zateći na mjestu ministra i pomoćnika ministra, a bageri RS samo čekaju izlazak na teren.

ono govno od čačića, uopće ne sumnjam, bi bez trunke žaljenja ako vidi u tome svoj neki interes, upropastilo živote i egzistenciju desetina tisuća ljudi.
zašto nitko ne reagira a ubijali su nas ovi debilni aktivisti za cvjetni, za srđ, za kvarner.....

Vepar
16-07-2012, 17:51
Ovo bi po meni bila jedna od najvećih gospodarskih i ekoloških katastrofa novijeg doba u Hrvatskoj. Ako se to ostvari, desetljećima će se to spominjati kao što se spominje da su Mlečani ogolili Velebit. Ovdje bih spomenuo još jedan stari projekt koji se ponovno izvadio iz ladica i sve češće se spominje; potapanje Kosinjskog polja i izgradnja hidrocentrale. A znamo koliko Kosinj ima povijesno i kulturno značenje za Hrvate; dovoljno je spomenuti samo prvu tiskaru ne samo u Hrvatskoj nego i na prostoru cijele ex-YU (isprike na korištenju tog termina, znam da para uši:kez). Mada su neki "hrvatski" povjesničari (Klaićka) silom pokušali dokazati da nije bila prva, nego da je ona na Cetinju starija, a kad se ipak utvrdilo da je naša gotovo sigurno starija, onda su se poklopili ušima.:kez

zaba1111
16-07-2012, 21:03
Ovo bi po meni

Jesi li ti iz struke ?
Ako jesi poštujem tvoj stav, ako nisi onda nema što uopće biti po tebi. Bez uvrede, ali naslušao sam se previše samozvanih ekologa koji bez ikakvog pokrića , znanja, a tek argumenata predviđaju eko katastrofe i tako sprečavaju različite razvojne projekte.

Vepar
16-07-2012, 23:56
Čemu taj nervozni ton? Čitam što kažu stručnjaci raznih profila, osim gornjeg teksta tu je još i ova tema: http://hercegbosna.org/forum/politika/podrska-dodika-cijena-t1245.html, pa ova: http://www.hrhb.info/showthread.php?t=2812, nešto sam i upoznat s problematikom, a i sam sam magistar prava pa mi je taj aspekt ekoloških pitanja (koja su kompkesna i višestrana) zaista i struka. A sad bih te molio da navedeš te priče "samozvanih ekologa" (konkretne slučajeve!) koji sprječavaju razne (koje konkretno?) "razvojne projekte".Isto tako da navedeš pripadaš li i sam struci da možeš procjeniti ekološku prihvatljivost tih projekata. Hvala!

zaba1111
17-07-2012, 15:53
Čemu taj nervozni ton? Čitam što kažu stručnjaci raznih profila, osim gornjeg teksta tu je još i ova tema: http://hercegbosna.org/forum/politika/podrska-dodika-cijena-t1245.html, pa ova: http://www.hrhb.info/showthread.php?t=2812, nešto sam i upoznat s problematikom, a i sam sam magistar prava pa mi je taj aspekt ekoloških pitanja (koja su kompkesna i višestrana) zaista i struka. A sad bih te molio da navedeš te priče "samozvanih ekologa" (konkretne slučajeve!) koji sprječavaju razne (koje konkretno?) "razvojne projekte".Isto tako da navedeš pripadaš li i sam struci da možeš procjeniti ekološku prihvatljivost tih projekata. Hvala!

Ma nije nervozan ton, nego stvarno pitam jesi li iz struke.
Ali vidim shvatio si to nervozno :) .
Ja nisam stručan ni za ekologiju ni za energetiku, međutim konkretno često čujem kako će eventualna termoelektrana u općini TG uništiti poljoprivredu, rastjerati stnovništvo, zagaditi zrak... bez ikakvih argumenata i stručnog uporišta, nešto malo manje , ali slično, se čuje i za hidrocentrale pa i za vjetroenergiju se nađe "ekologa" koji tvrde to isto nije dobro jer zuji, tjera ptice...

A da ne nabrajam što se sve čuje na TVu, uvijek ima netko ko je protiv razvojnih projekata, a malo kad se čuju suvisli argumenti.
Rekoh stručnjak nisam, ali generalno ukoliko u HR fali struje, uvozi se skupo, trend je poskupljenja energije, onda se elektrane moraju graditi ukoliko se želi razvoj i bolji standard, ustvari ako se želi što manje potonuti.

Vepar
21-07-2012, 12:16
Argument i uporište možeš dobiti kad se izgradi elektrana, ali će tad možda biti kasno. Kamo sreće da se prije nekih propalih projekata dopuštala kritika i drugačije mišljenje. Što se tiče termoelektrana, pogotovo na ugljen, one se dokazano štetne u određenoj mjeri, npr. u njihovoj blizini su češća maligna oboljenja. Hidroelektrane opet štetno utječu na živi svijet u vodi, prirodne vrijednosti, ako se grade akumulacijska jezera, onda i rastjeruju stanovništvo itd. Zato bi trebalo paziti gdje se grade takva postrojenja.