ZGabriel
01-06-2012, 09:22
Hrvatska paneuropska unija i Udruga bosanskih Hrvata Prsten
Pozivaju Vas na 2. zajedničku tribinu
u srijedu, 6. lipnja 2012. u 19.00 sati,
dvorana Hrvatske Paneuropske unije, Jurišićeva 1a/I, Zagreb
„GENETSKI MODIFICIRANA HRANA –
DA ILI NE?“
Predavač: Prof. dr. sc. Vlado Guberac,
dekan Poljoprivrednoga fakulteta Sveučilišta u Osijeku
Prof. dr. sc. Vlado Guberac dekan je i redoviti profesor u trajnom zvanju na Poljoprivrednom fakultetu Sveučilišta Josip Juraj Strossmayer u Osijeku. Predaje i istražuje u području oplemenjivanja bilja, sjemenarstva ratarskih kultura, genetskih izvora i biodivergentnosti, gen banaka i metoda u proizvodnji sjemena. Voditelj je projekta „Genotip i stresni učinci u proizvodnji i kvaliteti sjemena pšenice i ječma“. Usavršavao se na znanstvenim ustanovama u Njemačkoj i Austriji. Voditelj je doktorskoga studija „Oplemenjivanje bilja i sjemenarstvo“.
Voditeljica tribine: Prof. dr. sc. Karmela Barišić
O temi:
GENETSKI MODIFICIRANA HRANA – DA ILI NE?
Razvojem znanosti i uvođenjem metoda biotehnologije u genetici i oplemenjivanju bilja (kao i u selekciji životinja) pojavio se pojam genetski modificiranih organizama ili GMO.
GMO je genetski modificiran organizam, uz iznimku ljudskih bića, u kojemu je genetski materijal izmijenjen na način koji se ne pojavljuje prirodnim putem parenjem i/ili prirodnom re-kombinacijom gena. Genetska modifikacija označava namjernu izmjenu nasljednoga genetskog materijala organizma na način drukčiji od prirodne re-kombinacije i indukcije mutacijama, odnosno uvođenje stranoga genetskog materijala u genetski materijal organizma ili uklanjanje dijela genetskog materijala organizma domaćina. Znanost je došla do točke kada se mogu „križati“ biljke sa životinjama, virusima, gljivicama, bakterijama s ciljem promjene genetskog materijala i svojstava koje je do tada imao „domaćin“ u koji se unose novi geni i nova svojstva. Preskočena je nepremostiva biološka ili evolucijska barijera zbog koje nije bilo moguće obaviti ovakva križanja normalno u prirodnom okruženju.
Do danas je genetski transformirano više od 60 biljnih vrsta, a dio njih komercijaliziran i u širokoj poljoprivrednoj proizvodnji (najviše istraživanja primijenjeno je na duhanu, krumpiru, rajčici, pamuku, šećernoj repi, kukuruzu, riži, uljanoj repici i soji).
Pitanja koja se postavljaju kod uzgoja GM organizama:
1. Dovodi li uzgoj GM biljaka s otpornosti na bolesti ili štetnike do pojave novih sojeva patogena i je li taj problem veći u odnosu na tradicionalne usjeve?
2. Ako se svojstva GM biljaka (otpornost na bolesti, herbicide) prenesu u divlje srodnike hoće li doći do povećanog širenja tih vrsta i time do smanjenja biološke raznolikosti područja?
4. Hoće li samonikle GM biljke postati „neuništivi” korov u usjevima?
5. Mogu li GM biljke biti opasne za različite životinjske vrste?
6. Postoji li opasnost od horizontalnog prijenosa gena na viruse i formiranja novih, opasnijih virusa?
7. I na koncu, kakav je UTJECAJ NA ZDRAVLJE ČOVJEKA??!!!
Znanstvenici još uvijek nemaju jedinstveno mišljenje o štetnosti ili korisnosti GM organizama pa i GM hrane. Kontradiktorni su rezultati istraživanja na toj problematici, a javnosti se serviraju različite informacije i rezultati istraživanja. Podijeljeno je i mišljenje struke, agronoma i prehrambenih biotehnologa, pri čemu jedni zagovaraju korištenje GMO dok su drugi veliki protivnici tog korištenja. U svakom slučaju budućnost GMO-a poprilično je neizvjesna, kao i zdravlje čovjeka koji koristi takovu hranu.
Predavač će se posebice osvrnuti na otpor protiv primjene genetski modificirane hrane u pojedinim zemljama Europske Unije te na stanje i perspektive u Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
Pozivaju Vas na 2. zajedničku tribinu
u srijedu, 6. lipnja 2012. u 19.00 sati,
dvorana Hrvatske Paneuropske unije, Jurišićeva 1a/I, Zagreb
„GENETSKI MODIFICIRANA HRANA –
DA ILI NE?“
Predavač: Prof. dr. sc. Vlado Guberac,
dekan Poljoprivrednoga fakulteta Sveučilišta u Osijeku
Prof. dr. sc. Vlado Guberac dekan je i redoviti profesor u trajnom zvanju na Poljoprivrednom fakultetu Sveučilišta Josip Juraj Strossmayer u Osijeku. Predaje i istražuje u području oplemenjivanja bilja, sjemenarstva ratarskih kultura, genetskih izvora i biodivergentnosti, gen banaka i metoda u proizvodnji sjemena. Voditelj je projekta „Genotip i stresni učinci u proizvodnji i kvaliteti sjemena pšenice i ječma“. Usavršavao se na znanstvenim ustanovama u Njemačkoj i Austriji. Voditelj je doktorskoga studija „Oplemenjivanje bilja i sjemenarstvo“.
Voditeljica tribine: Prof. dr. sc. Karmela Barišić
O temi:
GENETSKI MODIFICIRANA HRANA – DA ILI NE?
Razvojem znanosti i uvođenjem metoda biotehnologije u genetici i oplemenjivanju bilja (kao i u selekciji životinja) pojavio se pojam genetski modificiranih organizama ili GMO.
GMO je genetski modificiran organizam, uz iznimku ljudskih bića, u kojemu je genetski materijal izmijenjen na način koji se ne pojavljuje prirodnim putem parenjem i/ili prirodnom re-kombinacijom gena. Genetska modifikacija označava namjernu izmjenu nasljednoga genetskog materijala organizma na način drukčiji od prirodne re-kombinacije i indukcije mutacijama, odnosno uvođenje stranoga genetskog materijala u genetski materijal organizma ili uklanjanje dijela genetskog materijala organizma domaćina. Znanost je došla do točke kada se mogu „križati“ biljke sa životinjama, virusima, gljivicama, bakterijama s ciljem promjene genetskog materijala i svojstava koje je do tada imao „domaćin“ u koji se unose novi geni i nova svojstva. Preskočena je nepremostiva biološka ili evolucijska barijera zbog koje nije bilo moguće obaviti ovakva križanja normalno u prirodnom okruženju.
Do danas je genetski transformirano više od 60 biljnih vrsta, a dio njih komercijaliziran i u širokoj poljoprivrednoj proizvodnji (najviše istraživanja primijenjeno je na duhanu, krumpiru, rajčici, pamuku, šećernoj repi, kukuruzu, riži, uljanoj repici i soji).
Pitanja koja se postavljaju kod uzgoja GM organizama:
1. Dovodi li uzgoj GM biljaka s otpornosti na bolesti ili štetnike do pojave novih sojeva patogena i je li taj problem veći u odnosu na tradicionalne usjeve?
2. Ako se svojstva GM biljaka (otpornost na bolesti, herbicide) prenesu u divlje srodnike hoće li doći do povećanog širenja tih vrsta i time do smanjenja biološke raznolikosti područja?
4. Hoće li samonikle GM biljke postati „neuništivi” korov u usjevima?
5. Mogu li GM biljke biti opasne za različite životinjske vrste?
6. Postoji li opasnost od horizontalnog prijenosa gena na viruse i formiranja novih, opasnijih virusa?
7. I na koncu, kakav je UTJECAJ NA ZDRAVLJE ČOVJEKA??!!!
Znanstvenici još uvijek nemaju jedinstveno mišljenje o štetnosti ili korisnosti GM organizama pa i GM hrane. Kontradiktorni su rezultati istraživanja na toj problematici, a javnosti se serviraju različite informacije i rezultati istraživanja. Podijeljeno je i mišljenje struke, agronoma i prehrambenih biotehnologa, pri čemu jedni zagovaraju korištenje GMO dok su drugi veliki protivnici tog korištenja. U svakom slučaju budućnost GMO-a poprilično je neizvjesna, kao i zdravlje čovjeka koji koristi takovu hranu.
Predavač će se posebice osvrnuti na otpor protiv primjene genetski modificirane hrane u pojedinim zemljama Europske Unije te na stanje i perspektive u Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.