PDA

Pogledaj Full Version : Ljudevit Gaj



Mrav
05-04-2012, 21:48
http://www.krapina.net/assets/images/gaj9.JPG
Ljudevit Gaj rođen je 8. srpnja 1809. godine u Krapini. Otac Ivan bio je krapinski ljekarnik, a majka Julijana Gaj, rođena Schmit bila je za svoje vrijeme prilično obrazovana žena. U Gajevoj kući se u doba njegova djetinjstva govorilo njemačkim, a tek kasnije hrvatskim jezikom. Osnovnu školu i prvi razred gimnazije završio je u Krapini, a zatim je prešao na njemačku gimnaziju u Karlovcu. Nakon srednje škole pošao je na studij filozofije u Beč, a onda u Graz. Doktorirao je 1834. u Leipzigu.
Gaj je počeo rano pisati, pa je već 1826. godine objavio rad Die Schloser bei Krapina (Tvrđave oko Krapine). To je prvo djelo u kojem je prikazana povijest krapinskog kraja.


Hrvatska Gajeve mladosti bila je razjedinjena i u političko ekonomskom i u kulturno jezičnom pogledu. Gaj je na sebe preuzeo dužnost da Hrvate poveže i sjedini na kulturno jezičnom planu. U tom cilju je 1830. godine objavio u Budimu svoje najpoznatije djelo Kratka osnova horvatsko-slavenskog pravopisanja kojim je položio osnove svoje pravopisne reforme.

1835. godine Gaj je počeo izdavati Novine horvatske i književni prilog Danicu horvatsku, slavonsku i dalmatinsku u kojima pred sve agresivnijom madžarizacijom širi hrvatsku nacionalnu ideju. Novine i Danica izlaze na kajkavskom narječju, a od 1836. godine na štokavskom i tiskane su novim pravopisom kojega je autor Gaj. On je po uzoru na češku latinicu stvorio znakove za pojedine naše glasove, pa je to pismo nazvano gajica.

1840. godine u sve škole u Hrvatskoj uveden je Gajev pravopis i štokavsko narječje, ali je latinski jezik još uvijek bio službeni jezik u Hrvatskoj. Prvi je u saboru na hrvatskom jeziku održao govor Ivan Kukuljević Sakcinski u svibnju 1843. godine, predlažući da se hrvatski jezik uvede kao saborski, uredovni i nastavni umjesto «mrtvog latinskog». Kukuljevićev prijedlog ocijenjen je kao preuranjen. Sabor je tek u listopadu 1847. godine uzvisio hrvatski jezik na onu čast, vrijednost i valjanost koju je do tada uživao latinski. Zahvaljujući Gaju i njegovim suradnicima diljem Hrvatske se otvaraju čitaonice koje su bile rasadnik preporodnih ideja. Ilirska čitaonica otvorena je u Krapini 1845. godine. Ljudevit Gaj je umro 20. travnja 1872. godine u prostorijama svoje tiskare u Ćirilometodskoj ulici u Zagrebu. Prvotno je sahranjen u obiteljsku grobnicu na Jurjevskom groblju, a 1885. godine njegovi posmrtni ostaci preneseni su u arkadu iliraca na Mirogoju.

Muzej Ljudevita Gaja otvoren je 1966. godine u njegovoj rodnoj kući, a izložen je njegov namještaj, slike (ulja na platnu, rad slikara Ivana Tišova) portreti Gaja i njegove obitelji, fotokopije Gajevih rukopisa, tiskanih tekstova, knjiga i brošura te novina i časopisa koje je uređivao i izdavao.

Vesna Kunštek, kustos
http://www.krapina.net/html/muzej.html


http://www.youtube.com/watch?v=tRGP3DI_tgc&feature=related


http://www.youtube.com/watch?v=twP86GQ6Y4c&feature=relmfu

Vepar
06-04-2012, 00:06
Ljudevit Gaj bio je veliki intelektualac i kulturni radnik. Ne samo kao jezikoslovac i pisac, nego i jedan od pokretača i najvažnijih ljudi Ilirskog pokreta. Međutim, u političkom djelovanju nije imao jasne ciljeve iako se uporno u nju petljao, pričao svakave gluposti, kao naprimjer da Hrvati jedva čekaju da dođu pod vlast ruskoga cara, promovirao konjušarstvo i uvlačenje Habsburzima, jugoslavenstvo, preimenovanja institucija i novina iz hrvatskih u ilirske itd. Potkraj života izgubio je sav svoj ugled, možda i nepravedno, ali kod nas se često nisu znali cijeniti ljudi čije su zasluge i doprinosi značajni. Da nije bilo iliraca i njihove borbe za hrvatski jezik i njegovu standardizaciju, ne bi se mogao izgraditi ni hrvatski narod.

Morro Vlachii
10-07-2012, 19:28
Što se dogodilo s njim?Vidim da mu je spomenik u Zagrebu katastrofalno napravljen..

Kontrarevolucionar Kaleb
05-11-2012, 13:54
Ljudevit Gaj zaslužuje puno više djela o njemu nego što to postoji danas.Zašto zanemarujemo svoje prvake?!