PDA

Pogledaj Full Version : Article: Rohatinski - dio rješenja ili dio problema?



admin
11-03-2011, 13:36
You can view the page at http://hrhb.info/content.php?r=60-Rohatinski-dio-rješenja-ili-dio-problema

Graničar Jozo
11-03-2011, 15:38
Šta bi značilo za postojeće kredite kada bi se ukinula valutna klauzula?

zaba1111
11-03-2011, 21:31
Najvjerovatnije ne bi bilo ništa drugačije jer bi , predpostavljam, banke zahvaljujući ugovoru s klijentom o promijenjljivoj kamatnoj stopi, podigli kamete srazmjerno devalvaciji kune.
Pitanje je što bi bilo s štednjom građana, jer iako je kuna godinama stabilna, građani joj ne vjeruju do kraja i vjerovatno bi došlo do masovne konverzije u eure i prebacivanja novaca vani.
Inače smatram da je Rohatinski u velikoj mjeri odgovoran za ekspoloziju kredita i sa svoje funkcije je mogao utjecati na obuzdavanje kreditne spirale i kao takav mi je sumnjiv.
Ova priča o spasu u devalvaciji mi nije jasna,osim kratkoročno uz niz pretumbacija i stresova za građane, ali ja ipak nisam iz struke, ali kao poslodavac, uvoznik i izvoznik usluga, ne vidim u tome nikakvu značajnu prednost , osim kratkoročnu uz doatne probleme koje nosi stalna promjena tečaja.
Osnovna svrha ovdje zagovarane devalvacije bi bila (ako sam dobro shvatio) da se uz pomoć slabljenja valute, umjetno snize realne plaće u eurima i snizi standard građana, s čime s slažem jer se živi preko svake mjere, a vlast je to trebala obuzdati jer ukupna država je postala prezadužena lošim kreditima koje nije u stanju vraćati i postala je nekonkurentna.

Mislim da ne bi bio ništa bolji izvoz i standard da je kuna odavno npr 10 kn jer bi se plaće i troškovi jednako toliko i korigirali prema eurima,a država i monetarna vlast je morala svojim mjerama obuzdti kreditini , nekretninski i ekonomski balon, a samim time i plaće i povećati konkutentnost.
Jozo? (Ti si ekonomist koji se i postidiplomski školuje , ako sam dobro shvatio)

Graničar Jozo
12-03-2011, 15:05
deprecijacija kune znači pojeftinjenje hrvatskih proizvoda na svjetskom tržištu, tj. za 100 EUR umjesto 7,5 kn možeš kupiti vrijednosti robe za npr. 10 kn. Nije da to ne bi utjecalo na izvoz. Ovo sve naravno ovisi o tome koliko bi se promijenile neke druge varijable u cijeloj toj jednadžbi. To je ono što ekonomisti zovu "ceteris paribus" - ostalo sve ostaje nepromijenjeno (što u praski znači skoro pa nemoguće).

s druge strane to bi značilo da bi se za vraćanje duga u eurima moralo umjesto 7,5 kn vratiti 10 kn. Naravno da bi to uz valutnu klauzulu značilo dodatno opterećenje zaduženom narodu, ali isto tako i državi, što bi svakako dodatno opteretilo narod uz spomenute kredite (a i one koji nisu zaduženi). Ja sam mislio da se ti ( @ zaba) zbog nicka kužiš u bankovne poslove. Ja jesam ekonomist, ali sa monetarnom ekonomijom nisam na ti. bavim se lukama i regionalnim razvojem. i nisam postdiplomant jer su me zeznuli za stipendiju. al imam namjere.

što se tiče štednje ne znam u kojoj valuti se najviše štedi. ako je u kunama znači da bi se dogodio scenarij koji ti govoriš jer je naša zemlja ionako "eurizirana". sve što je vrijednije (stanovi, auta, strojevi) ima cijenu u eurima. znači da bi nam bilo skuplje sve to uz uvjet nepromijenjenih plaća. zbog uvoza plina, nafte i sl. vjerojatno bi došlo i do porasta svih cijena (inflacija). ja ne znam jeli itko razradio makroekonomski model hrvatskog BDP-a jer bi se onda to moglo nekako simulirati.

ne znam bili deprecijacija kune značila konstantno mijenjanje tečaja. vjerojatno ne bi, ali bi oslobodila dio deviznih rezervi (jer se ne bi moralo intervenirati za održavanje aprecirane kune) iz kojih bi se npr. mogle podmiriti neke državne obveze, što onda ne bi toliko stvaralo pritisak na budžet u smislu povećanog iznosa za vraćanje dugova. onima koji imaju potraživanje u eurima značilo bi veći iznos u kunama (pozitivne tečajne razlike).

e sad, koliko je našeg duga u eurima, a koliko u dolarima i ostalim valutama? Nije to tako jednostavno. ne svodi se sve na dvije varijable i eto ga.

sve bi to imalo smisla da se država, banke, a i preko njih sam narod nije zadužio u ovih zadnjih 10-ak godina. Što se o tome nije vodilo računa prije? Što Rohatiski nije ranije već 2000-te napravio neke mjere?

šta znači ovo otpuštanje obveznih rezervi? hoće li "hr" banke time vratit "dug" matičnim bankama i tamo potaknuti investicijsku ekspanziju? ili potrošnju?

zaba1111
12-03-2011, 20:23
Nemam nikakvo ekonomsko obrazovanje , osim iskustvo u svom poslu i dugogodiušnje iskustvo na tržištu kapitala što je povuklo za sobom i određeno teoretsko obrazovanje, najviše na financijskim portalima pa je tako na jednom već odavno ugaslom forumu(moj novac) nastao i nick, koji je forum sam izbacio nakon što sam upisao prvo slovo svog imena.

deprecijacija kune znači pojeftinjenje hrvatskih proizvoda na svjetskom tržištu, tj. za 100 EUR umjesto 7,5 kn možeš kupiti vrijednosti robe za npr. 10 kn. Nije da to ne bi utjecalo na izvoz. Ovo sve naravno ovisi o tome koliko bi se promijenile neke druge varijable u cijeloj toj jednadžbi. To je ono što ekonomisti zovu "ceteris paribus" - ostalo sve ostaje nepromijenjeno (što u praski znači skoro pa nemoguće).


Zar to ne bi bilo tako samo u slučaju da je HR izolirana država neovisna o uvozu i samodstatna po pitanju resursa , sirovina, energenata, repromaterijala...? Takvo si nešto mogu dozvoliti npr Kina i SAD, a i kod njih je to djelomičnog i privremenog učinka.
Ako uzmemo da na cijenu prizvoda utječu cijena rada, sirovine, energija, repromatrijal, onda u otvrenom tržištu s bescarinskim uvozom , konkurentnost države je određena samo cijenom rada i poreznim nametima, ako predpostavimo da je tehnološki i ljudski potencijal jednako dostupan svima?

Tako da mi nije jasno što bi se postiglo devavlavcijom , osim smanjenja cijena rada? A cijena rada od 94. ili koje li već, kad je marka pala s čuvenih 45, na 37, kn, što Jurčić i ostali spominju kao početak uvozno orjentiranog gospodarstva, je porsala nekoliko puta i u kunama, bez obzira na tečaj.
Ako uspijevam pohvatati o čemu se radi, onda po tome ispada da bi uvoz bio značajno bolji da plaće nisu porasle nerealno, a nerealan rast plaća i standarda se po meni mogao zustaviti jedino obuzdavanjem kerdita i popratnih balona, a ne tečajem samim po sebi, možda jedino kao jedna od mjera obuzdavanja kredita.
Je li tako?

što se tiče štednje ne znam u kojoj valuti se najviše štedi. ako je u kunama znači da bi se dogodio scenarij koji ti govoriš jer je naša zemlja ionako "eurizirana". sve što je vrijednije (stanovi, auta, strojevi) ima cijenu u eurima. znači da bi nam bilo skuplje sve to uz uvjet nepromijenjenih plaća. zbog uvoza plina, nafte i sl. vjerojatno bi došlo i do porasta svih cijena (inflacija). ja ne znam jeli itko razradio makroekonomski model hrvatskog BDP-a jer bi se onda to moglo nekako simulirati.


Država je kako veliš eurizirana i u praksi, ali i u glavi, što je dodatan argument da se devalvacijom ne bi postiglo ništa dugoročno ni začajno, jer da je kuna bila nestabilna, ona bi postala samo zakonsko sredstvo plaćanja, a sve bi se mjerilo prema eurima, što je u velikoj mejri i danas, a za vrijeme HRDa ili još ranije , marka je bila praktična mjera za sve.

Graničar Jozo
13-03-2011, 12:43
Zar to ne bi bilo tako samo u slučaju da je HR izolirana država neovisna o uvozu i samodstatna po pitanju resursa , sirovina, energenata, repromaterijala...? Takvo si nešto mogu dozvoliti npr Kina i SAD, a i kod njih je to djelomičnog i privremenog učinka.
Ako uzmemo da na cijenu prizvoda utječu cijena rada, sirovine, energija, repromatrijal, onda u otvrenom tržištu s bescarinskim uvozom , konkurentnost države je određena samo cijenom rada i poreznim nametima, ako predpostavimo da je tehnološki i ljudski potencijal jednako dostupan svima?

tako je. to sam ja i spomenuo. to se u literaturi zove uvozna inflacija. ali nije samo problem u tome. ako pogledaš strukturu uvoza (uglavnom roba široke potrošnje, a ne investicijskog održavanja i sl.) onda bi deprecijacija značila smanjenju konkurentnost uvoza, tj. našem proizvođaču bi lakše bilo u hrvatskoj konkurirati sa svojim proizvodom ukoliko sam proizvod nije previše uvozno ovisan. ja se ne slažem da rad hrvatskog čovjeka nije produktivan, tj. da je preskup. To treba staviti u omjer i usporediti sa drugim zemljama s kojima imamo vanjskotrgovinske odnose odnosno s onima s kojima se uspoređujemo. jer nije problem kreditna ekspanzija sama po sebi, već je problem svrha te kreditne ekspanzije. Vidi, 1996. godine ukupna imovina banaka bila je cca 73.783 milijarde kn. Struktura kapitala bila je 78% u domaćem državnom vlasništvu, 21% u domaćem privatnom vlasništvu i tek 1% stranom vlasništvu. Godine 1999. 46% je bilo u DDV, 15% u DPV, a u STV 40%. Ukupna imovina banaka bila je 93.523 mlrd kn. Godine 2000. imovina banaka procjenjuje se na 111.838 mlrd kn, a u STV je 84%. U 2002. godini (7 mjesec. - imam podatke do tog mjeseca) 90% imovine je u STV. Ostalo je domaće vlasništvo. U 2002. godini kreditiranje stanovništva prelazi kreditiranje trgovačkih društava. Ima jedan rad prof.dr.sc. Derado Dražena sa Ekonomskog fakulteta u Splitu (inače je lik marginaliziran) o tome kako banke financiraju uvoz iz zemalja iz kojih dolaze i one same. Zaključio je moj prijatelj (nije profesor): "Čin prodaje je u središtu bankovnog ponašanja i bankari se danas prezentiraju kao trgovci. Prevladava trgovačka logika". Tako da se slažem s tobom oko deprecijacije kune, a ujedno bi nadodao da je to pandoprina kutija ne samo hrvatskog gospodarst6va, već cjelokupne RH.

Graničar Jozo
15-03-2011, 10:51
Još malo na ovu temu.

http://hrsvijet.net/index.php?option=com_content&view=article&id=12314:sramotno-kupujemo-smokve-iz-brazila-jagode-iz-perua-jabuke-s-novog-zelanda-dok-domai-proizvoai-propadaju&catid=72:ekologija&Itemid=346

Trgovački centri mogu pod ruku s bankama.


Kuda idemo? Ravno u propast. Kad se otvori novi trgovački centar, hvalimo se kako ćemo zaposliti novih 300 radnika, a zaboravljamo da smo time ispisali osmrtnicu za najmanje toliko malih trgovaca, te nekoliko puta više proizvođača drugih proizvoda, jer strani centri forsiraju prodaju robe iz svojih zemalja. Jesu li Hrvati lijenčine ili ne znaju proizvesti dovoljno cvijeća, jabuka, luka i svega onoga što moramo uvoziti?