PDA

Pogledaj Full Version : Poljoprivreda-pozitivni primjeri



caporegime
07-03-2012, 09:31
Novcem iz IPARD-a kombajn za krumpir bio upola jeftiniji


– Ovo je najmoderniji kombajn za vađenje krumpira. Čudo tehnike. Osim njega, kupio sam i viličar prekretač za box-palete. Cijela je investicija vrijedna 640.000 kuna, a preko IPARD-a vraćeno mi je nepovratno 320.000 kuna – kaže Anđelko Kozjak, poljoprivrednik iz Belice, pokazujući nam ponosno crveni kombajn. Njime su mehanička oštećenja krumpira manja, iznose samo pet posto – starim su kombajnima oštećenja čak 20 posto – a i puno brže vadi krumpir.

Uspješni u projektima

A. Kozjak i četvero njegovih kolega iz pretpristupnog programa Europske unije IPARD uspjeli su izvući gotovo dva milijuna kuna! Međimurska županija među uspješnijima je u Hrvatskoj u izradi kvalitetnih projekata. Do 2009. od 36 projekata desetak ih je osmišljeno upravo u najmanjoj županiji, a posljednje dvije godine izrađeno ih je još toliko. Ukupna je vrijednost pet milijuna eura. Proizvođačima iz Belice, koji su shvatili da udruženi mogu lakše proći kroz složenu papirologiju i birokratsku šumu, pomagao je konzultant Kristijan Mavrek iz Čakovca. Beličke krumpiraše u IPARD je uveo Mirjam Dodlek, direktor tvrtke Agrofructus iz Belice, čiji su kooperanti.

– Rekao nam je: Dečki, to vam nije ništa bedastoga! Ta nam je tvrtka pomogla i u plaćanju PDV-a koji se za sve kupljene strojeve mora uplatiti unaprijed. Novac koji mi je Agrofructus dao vratio sam u robi – objašnjava A. Kozjak. Za odobrenje povoljnog kredita za preostali dio investicije trebao je srediti svu dokumentaciju, poput građevinske dozvole za kuću i gospodarske objekte na koje je banka upisala hipoteku.

– Za novo skladište morao sam ishoditi i uporabnu dozvolu. Kamata je vrlo privlačna, samo dva posto godišnje, a gdje takvu imate? Dobio sam i godinu počeka, a kredit otplaćujem na šest godina – kaže A. Kozjak. Na prosvjedima poljoprivrednika nije sudjelovao.

– Razumijem probleme mljekara jer i mi imalo sličan problem, ako ne i gori. Trenutačna cijena od 80 lipa za kilogram krumpira je premala. Samo nas proizvodnja košta oko 1,30 kuna po kilogramu. Krumpir je lani manje rodio zbog suše – žali se. On, supruga Irena i sin Andrija krumpir uzgajaju na 20 hektara, a na još toliko kukuruz i pšenicu.

Ideje i hrabrost

– IPARD je vrlo dobar program. Treba samo imati ideje i hrabrosti. U Belici se radi na novoj investiciji, skladištu za krumpir vrijednom oko 27 milijuna kuna, najmodernijem u ovom dijelu Europe. U projekt preko IPARDA uključilo bi se nas 20-ak jačih kooperanata Agrofructusa. Skladište će biti čudo tehnike, s plinom kojim se suzbijaju klice, kontroliranom temperaturom i ventilacijom. Sve na kompjutor – kaže Anđelko.

poljoprivreda uglavnom fršti negativnim vijestima.
ima li međutim, pozitivnih primjera koji bi trebali usmjeravati djelovanje u takvom pravcu?

pdv
10-04-2012, 17:05
Naravno da ima pozitivnih primjera samo naše novine o tome ne pišu jer je u RH trend kako se u poljoprivredi ne može uspjeti i kako nas uništavaju masoni iz vani i slične teorije zavjere. Za početak se prema ovoj djelatnosti treba odnositi kao o pravom zanimanju u koje je potrebno uložiti i u naobrazbu, a ne se ravnati po onoj metodi: '' Sine, nije ti išla škola pa ćeš kopat.'' Vremena su se promijenila i poljoprivreda kao i sve djelatnosti napreduju u tehnološkom smisli i ako se želi biti konkurentan potrebno je pratiti svjetske trendove, a ne kupiti traktor i zasaditi pšenicu i pričati o nekoj poljoprivredi. To zna svaka budala.

Što se tiče RH najbolje uspijevaju ''teže'' kulture pri čemu ne mislim isključivo na rod već na one kulture za koje je potrebno dodatno obrazovanje. Nadalje, treba znati da mali poljoprivrednici kod nas izumiru jer nije jednostavno konkurirati s 5 krava. To su shvatili Šoltani pa namjeravaju sve svoje obradive površine organizirati u klastere i tako dijeliti dobit. Osim ovoga i osobe koje se bave eko kulturama dosta dobro uspijevaju. Nedavno je bio prilog o gospođi iz okolice Zadra koja se bavi eko proizvodnjom, zapošljava cijelu obitelj, a sada širi svoje poslovanje zbog povećane potražnje na tržištu. Sjećam se da sam čitala o čovjeku koji proizvodi jaja za muslimanksa tržišta i izvozi u, čini mi se, Iran. Valjda po posebnim propisima treba hraniti kokoši da se dobiju takva jaja pa se odlučio na tu proizvodnju i zadovoljan je poslovanjem. Nailazila sam i na pozitivne primjere u pužarstvu i nekim glistama :D ali ne sjećam se točno samo znam da su bili zadovoljni.

Znam da nije tema ali navela bi i uspjehe općina Dugopolje, Lovas i Blato na Korčuli kao i gradića Jastrebarsko. Oni skoro pa i ne osjećaju krizu, imaju uglavnom mladu radnu snagu i nezaposlenost se kreće oko nekih 5% pa se postavlja pitanje kako oni mogu, a drugi gradovi ne mogu. U Blatu je čak i oni njihovo brodogradilište uspješno tj. bar je na nekakvoj pozitivnoj nuli. :D Lovas se uglavnom bazira na poljoprivredi i znam da sam čitala da im firme teško dolaze do radne snage iako nude i posao i stan. Al' nije fora živit na selu dok možeš plakat o nepravednom životu u gradu :rolleyes:

Ne znam koliko je poznato ali početkom ove godine Jastrebrsko je prema Financial Timesu proglašen jednim od perspektivnijih gradića u ovom dijelu Europe što je svakako velik uspjeh s obzirom da pričamo o gradiću od oko 16 000 stanovnika. Ali sve to i nije neka tema za novine jer kod nas se njeguje kult nerada i pri svakom spomenu uspjeha svi frkću nosom i govore kako je nemoguće i da je vjerojatno riječ o namještaljci dok ispijaju sok i markiranom majicom brišu nova stakla markiranih naočala.

pdv
11-04-2012, 21:13
Evo još jedan primjer uspješnog poduzetnika http://danas.net.hr/novac/nije-uzeo-ni-kunu-poticaja-a-posao-mu-cvjeta