PDA

Pogledaj Full Version : Mile Lasić: Hrvatima ne treba guverner iz Sarajeva



Mrav
22-11-2011, 12:24
Da bi se došlo i do građanskog političkog artikuliranja među Hrvatima, mora se poštivati njihova izborna politička volja. Sve drugo je zabluda, produžetak agonije

http://www.oslobodjenje.ba/images//BiH/mile%20lasic6_art.jpg

Gospodine Lasić, stručnjak ste za Europsku uniju, a trenutno smo svjedoci dužničke krize u eurozoni. Na koji se način ta kriza može odraziti na našu zemlju?

- Kriza je velika, pa su i šanse da eurozona izađe iz nje ojačana utoliko veće. To zvuči kao fraza, ali radi se o tome da mi sada točno ne znamo kako će dužnička kriza unutar Europske unije i kriza eura biti prevladane. Ne znamo hoće li EU nastaviti da se razvija putem modela „dvije brzine" ili će pokušati ostati unutar modela koji sada funkcionira. Osobno plediram da se EU i dalje razvija kao prostor slobode otvoren za nove članice, pa tako u perspektivi i za nas, kao moguća velika domovina. Poznajem povijest europske ideje i mehanizma po kojima EU i eurozona funkcioniraju. Stoga se usuđujem reći kako će kriza biti prevladana i za nas će i dalje ostati nužno da ispunjavamo predviđene kriterije kako bismo mogli postati sastavnim dijelom ove integracije, nečega posve novoga u ljudskoj povijesti, odnosno projekta mira i slobode do kojega se dolazi temeljem slobode ljudi, roba, kapitala i usluga. To, u konačnici, i nije ništa drugo do realizacija u praksi filozofije otvorenoga i slobodnoga društva.

Paralelna društva

Jedna od tema o kojoj se naveliko raspravlja u Europskoj uniji jeste i tema multikulturalnosti. Jedni kažu kako je multikulturalnost mrtva u Europi, dok drugi tvrde upravo suprotno. Što Vi mislite o multikulturalnosti u kontekstu te rasprave i, naravno, u kontekstu odnosa u BiH?

- Moramo strogo pojmovno razlikovati multikulturalnost i multikulturalizam. Multikulturalnost je zadanost koja postoji i u Europi i kod nas. Postoje svi elementi pluralnosti, etničke, kulturološke i političke i to je ono što se misli pod multikulturalnošću i ona nije mrtva. Mrtva je zapravo ideologija multikulturalizma, refleksija, to jest odnos prema ovoj zadanosti. Dakle, u zapadnoj Europi je došlo do formiranja paralelnih društava. O tome zapravo govore njemačka kancelarka Angela Merkel i britanski premijer David Cameron kada govore o smrti multikulturalizma. Mi se, pak, moramo baviti činjenicom da su kod nas, u zemlji u kojoj multikulturalnost i dalje postoji, formirani paralelni svjetovi. Uništeni su elementi multikulturalizma, bivših refleksija multikulturalnosti, a svjesno i ciljano su izgrađeni paralelni, nekomunicirajući svjetovi koji nam ne dozvoljavaju da komuniciramo kao slobodni ljudi jedni s drugima, nego se nadbijamo i namećemo jedni drugima rješenja čim se nađemo u većini. Na manjinu se tada automatski zaboravlja.
Tako dolazimo do situacija da su manjinci, čak i konstitutivni narodi, nastradali automatski čim su se našli u drugom okruženju. Pritom su stvarni manjinci, nacionalne manjine, dvostruko stradali jer o njim nitko ne vodi računa. Kod nas je napravljena neprijateljska slika jednih o drugima koja nam onemogućuje da slobodno komuniciramo jedni s drugima. Do toga nije došlo slučajno. To su napravile naše političke elite kojima se u datim podijeljenim svjetovima otvaraju beskrajne mogućnosti manipulacije. U suštini se kod nas radi o tome da kao pretpolitičko društvo, strogo utemeljeno na dva totalitarizma - etnokratskom i neostaljinističkom, ne razumijemo ništa od svijeta političke moderne i postmoderne u kojem se odvijaju transnacionalizacije i integracije.

Reforma federacije

Više od godinu je prošlo od posljednjih izbora. Politički lideri se slažu samo oko činjenice da je u BiH na djelu sukob dva koncepta - građanskog i nacionalnog. Na koji je način moguće prevladati razlike u tim konceptima?

- Ako će bošnjačke političke elite sebe proglasiti da su i građanske i nacionalne, a k tome žele putem majorizacije politički preglasavati Hrvate, onda je to jednostavno slijepa ulica. Potrebno je poštovati druge tako što ćete poštovati i njihovu političku volju. Ako Hrvati žele da ih predstavljaju njihove etnokrate, onda oni na to moraju imati pravo. Uostalom, na posljednjim izborima su se tako i izjasnili. Do građanskog, diferenciranog političkog elementa među Hrvatima mora se doći samo na način da se Hrvati za njega izbore. Ne može bošnjakocentrični SDP pretendirati da diferencira Hrvate na vjerodostojne i nevjerodostojne, niti to može HDZ. Riječ je o tome da jedni imaju politički legitimitet među Hrvatima, a drugi nemaju. Da bi se došlo i do građanskog političkog artikuliranja među Hrvatima, mora se poštivati njihova izborna politička volja. Sve drugo je zabluda, produžetak agonije. Moramo se vratiti uvažavanju konsocijacijskih mogućnosti tako što će hrvatske političke elite biti jedan od sudionika, a sami Hrvati se moraju potruditi da ih predstavljaju oni koji se nisu obrukali. U tom kontekstu vidim mogućnost za rađanje socijaldemokratskih, liberalnih artikulacija među Hrvatima u BiH, a ne tako što će netko iz Sarajeva „putem guvernera za Čečeniju" upravljati, primjerice zapadnom Hercegovinom, ili drugim krajevima gdje žive Hrvati.

Nedavno ste upravo za Oslobođenje govorili o reformi federacije BiH, no, i nakon tog razgovora predstavnici američke diplomacije u BiH su ponovno potencirali priču o reformi FBiH. Mislite li da je reforma FBiH put izlaska BiH iz kontinuirane političke krize?

-Kao slobodan čovjek i netko tko BiH smatra u cijelosti svojom zemljom, uključivo i Banju Luku, vrlo mi je teško prihvatiti model reforme koji u potpunosti ostavlja po strani RS, implicitno kao nešto izvan BiH. S tim se ne mirim. Realnost, pak, govori da će doista doći, uz američku i evropsku medijaciju, do reforme Federacije i do popravljanja Izbornoga zakona koji bi spriječio da drugi biraju Hrvatima njihove političke predstavnike. To uvjetno prihvaćam kao prvi u nizu složenih ustavnopravnih zahvata koje je nužno uraditi i u FBiH i u RS-u kako bismo postali kompatibilni s onim što nas sutra očekuje u EU. U tom smislu nisam protiv, ai mi se ne dopada da se razgovara samo o minimumu promjena koje bi iz postojećih političkih vizura kozmetički popravile položaj Hrvata tako što bi oni dobili jednu izbornu jedinicu, koja bi onda sve ruge probleme ostavila po strani. Ostat će i dalje problem institucionalne ravnopravnosti za sve manjince, odnosno, za one koji se budu našli u većinski bošnjačkoj ili hrvatskoj izbornoj jedinici. Treba tragati za instrumentima institucionalne ravnopravnosti koji će tragati za načinom zaštite političkog Hrvata u Sarajevu, a isto tako i političkog Bošnjaka u Mostaru. Ukoliko bi ta reforma koja ide preko te dvije okrupnjale izborne jedinice omogućila zaštitu od izbornih manipulacija, poput biranja glasovima drugih hrvatskoga člana Predsjedništva BiH, onda to pozdravljam. Ali ne pozdravljam ukoliko bi se manjine osjećali zakinutima.


Oslobođenje, Razgovarao: Jurica Gudelj

Mrav
22-11-2011, 12:27
I Lasić je za hrvatsku izbornu jedinicu.

Ukoliko bi ta reforma koja ide preko te dvije okrupnjale izborne jedinice omogućila zaštitu od izbornih manipulacija, poput biranja glasovima drugih hrvatskoga člana Predsjedništva BiH, onda to pozdravljam. Ali ne pozdravljam ukoliko bi se manjine osjećali zakinutima.

Pa naravno da u Hrvatskim dijelovima nitko neće bit zakinut. Nismo divljaci. A osim toga treba ispoštovati i sve uvjete EU.

GrayHat
23-11-2011, 01:22
Mile Lasić svojim pričicama o konsocijacijama i o hrvatskoj izbornoj jedinici zapravo pokušava Hrvatima utrapiti muslimansku velikobosansku podvalu a koja bi trebala da ovu otvorenu muslimansku majorizaciju zamjeniti s nešto suptilnijim muslimanskim utjecajem na izbor hrvatskih predstavnika. Naime kada muslimani (Bošnjaci) spominju izborne jedinice onda nude jedino mogućnost da takve jedinice budu mulitetničke i da eventualno u jednoj Hrvati imaju tanku većinu. A Mile Lasić bi čak i takvu izbornu jedinicu zaštitio od mogućnosti da Hrvati nekoga preglasaju pa bi uveo dodatna prava za manjince i time omogućio da muslimani i u izbornoj jedinici s hrvatskom većinom preko manipulacije s manjincima nadglasaju Hrvate. Ukratko bez vlastite federalne jedinice Hrvati naprasto nemaju šansu da zaštite i ostvare svoja nacionalna prava. Naime prava konstitutivnog naroda se ne mogu svesti samo na izbor predstavnika nego i na to da se zna na kojem teritoriju će taj konstitutivni narod imati svoj jezik kao službeni a isto tako gdje će imati pod svojom kontrolom sudstvo, školstvo i policiju. Ustvari ako bi se FBiH pretvorila u stvarnu federaciju županija/kantona, spomenuta politička prava na službeni jezik, školstvo, sudstvo i policiju, Hrvati bi u FBiH mogli ostvariti i da se uopće ne dira sadašnji ustroj osim možda u mješovitim županijama. Vidimo da Mile Lasić podvaljuje velikobosanska rješenja pa možemo reći da je on etnički Hrvat ali politički (veliko)Bosanac.

Mrav
23-11-2011, 05:34
hvala ti GrayHat. a ja sam nekako umislio, valjda iz želje, da bi ta izborna jedinica bila hrvatska federacijska jedinica. interpretirao sam iz njegove priče federacijsku jedinicu, zato sam gore i govorio o hrvatskim dijelovima, iako ih on nigdje ne spominje. me znam, ponekad se lakomisleno pustim upecat i na malo kritike u pravcu bošnjaka. inače mi je Lasić simpatičan. njegove priče mi imponiraju, ali, mi ipak nismo u republici hrvatskoj, ovdje je realnost jedna druga.
još nešto...zar ova priča o izbornim jedinicama nije nešto novo kod njega? mislim, nešto se ne sjećam da je u televizijskim intervjuima govorio o tome. znam da je pričao kršenju hrvatske političke volje i o bošnjačkom puzajućem državnom udaru.

caporegime
23-11-2011, 12:43
ja osobno vipše ne vjerujem nikakvim zamaskiranim čudnim prijedlozima, nekim kompliciranim rješenjema......sve mi se to čini prikrivenim nastavkom iste politike.
hrvatska federalna jedinica. ništa manje. to više nije komocija, to je potreba za političkim opstankom.

Mrav
24-11-2011, 13:40
capo, tako i ja mislim, iako se nekad znam i zaletit u kompromis.
ali mi je uvijek drago kad i ljudi poput lasića u pravcu sarajeva odapnu kritiku, iako ne govore o hrvatskoj fed. jed..