PDA

Pogledaj Full Version : TE Kongora



Škutor Mate
13-01-2011, 13:00
http://www.kongora.net/index.php?option=com_content&task=view&id=66&Itemid=1

E da se digne kralj Tomislav i vidi šta mu oće od Kongore i Duvna napravit. Spremište pepela i šljake. A Mijovil Tomić nikad ne bi da nikom zapivat "Lipo ti je Duvno polje ravno..."

Škutor Mate
13-01-2011, 13:02
http://www.kongora.net/index.php?option=com_content&task=view&id=392&Itemid=1

Škutor Mate
13-01-2011, 13:08
http://www.nasabastina.com/Naslovnica/Ozujak-2010/Duvanjsko--NE--Termoelektrani-Kongora.aspx

Inkvizitor
13-01-2011, 13:16
Ti si Mate protiv izgradnje TE.

Graničar Jozo
13-01-2011, 13:33
Mate, ovo je sve relativno staro što si stavio. Ima li šta novijih informacija?

Ja sam eto isto protiv TE.

caporegime
13-01-2011, 13:35
ja mislim da je svaka izgradnja jednog takvog objekta na području u kojem i nema nešto posla, hvale vrijedna.
poštujem s druge strane želje domaćih ljudi ali kad sam pročitao razloge, one ekološke, ispalo bi da će u najmanju ruku duvno početi ličiti na eksterijer filma Dan poslije ili mad max 3 dio.
pa kako onda egzistiraju neke druge elektrane?
eto plomin je u istri, dim je tamo prljav kao i u duvnu a ovi ne znaju šta će i di će s turistima.
jesu li stvarno ti razlozi tako osnovani.
ili se radi o stvarima kakve nalazimo u hrvatskoj gdje neki pojedinci stvaraju sebi važnost. od minimalmnog načina tako da od države traže donacije za udrugu ili da od samog investitora traže nešto više a zauzvrat da će prekinuti protestnu kampanju. takve primjere imamo u hrvatskoj.
ili je TE stvarno propast i pogreška?
ne znam.
znam sam od struja uvijek nađe svog kupca, da će se puno radnih mjesta otvorit a da su komunalne naknade općini goleme.

Graničar Jozo
13-01-2011, 14:01
ili je TE stvarno propast i pogreška?


nije propast, ali je pogreška.

kakvo je to mjesto u sizmičkom smislu?
http://www.slobodnadalmacija.hr/Linkovi/Forum/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/94391/Default.aspx

Kada se bila radila studija 60-ih gdje će se graditi elektrane utvrđeno je da je područje dalmacije iznimno seizmički osjetljivo. doduše, da se gradi NE bilo bi puno značajniji faktor nego za TE.

caporegime
13-01-2011, 14:32
a gle, zagreb je natrusnije područje u okolici pa ima 2 termoelektrane-toplane.
ja ipak mislim da tu ima puno više pozitivnih stvari iako ima i negativnih

Škutor Mate
13-01-2011, 21:17
Normalno da sam protiv TE Kongora jer se bazira na najprljavijoj od najprljavijih tehnologija, sagorijevanju niskokaloričnog lignita punog sumpora i to koji se kopa na licu mista (dakle imamo i otvoreni površinski ugljenokop). Ne more gore da ga jebeš. Devastacija zraka sve dok eletkrana bude radila, devastacija voda sve do Jadrana niz cili sliv Cetine, a devastacija terena za Duvno praktično vječna. Tehnnologija koju više niti jedna civilizirana zemalja ne koristi već se trpa budalama ko što smo mi. Radije bi sto puta napravio nuklearku nego ovakvu TE. Plomin je davno počeo karijeru i ne koristi lignit nego kamen ugljen četri puta veće kaloričnosti i s puno manje sumpora i ugljen se uvozi a ne kopa oko Plomina, a ko rahladni sustav se koristi ogromno more, a ne jadna Šujica ili neki potočić koji se uliva u nju. Toplane u Zagrebu rade na mazut. Ako vam triba lova na takav blesav način onda lipo prokopajte kakav tunel i krenite skladištiti nuklearni otpad. Mislim da bi bila veća lova i bogme manje zagađenje nego ovo. Ako bi ljudi dobivali rak bar bi rakovi ostali na životu.

zaba1111
13-01-2011, 21:37
ja mislim da je svaka izgradnja jednog takvog objekta na području u kojem i nema nešto posla, hvale vrijedna.
poštujem s druge strane želje domaćih ljudi ali kad sam pročitao razloge, one ekološke, ispalo bi da će u najmanju ruku duvno početi ličiti na eksterijer filma Dan poslije ili mad max 3 dio.
pa kako onda egzistiraju neke druge elektrane?
eto plomin je u istri, dim je tamo prljav kao i u duvnu a ovi ne znaju šta će i di će s turistima.
jesu li stvarno ti razlozi tako osnovani.
ili se radi o stvarima kakve nalazimo u hrvatskoj gdje neki pojedinci stvaraju sebi važnost. od minimalmnog načina tako da od države traže donacije za udrugu ili da od samog investitora traže nešto više a zauzvrat da će prekinuti protestnu kampanju. takve primjere imamo u hrvatskoj.
ili je TE stvarno propast i pogreška?
ne znam.
znam sam od struja uvijek nađe svog kupca, da će se puno radnih mjesta otvorit a da su komunalne naknade općini goleme.


Materijalno će se isplatiti i to značajno, radna mjesta u industriji koja povlače za sobom i usluge, plus velika sredstva u općinski proračun, jedino sporno pitanje je zdravlje, a na to pitanje će odgovriti stručna i ekološka studija koja je u izradi.

Inkvizitor
13-01-2011, 21:41
Ali hoće li to biti prava i realna studija ili štrc brc..

jer ako je uvejt za radna mjesta totalno zagađenje i uništenje prirode, onda nema smisla..

zaba1111
13-01-2011, 22:12
Ali hoće li to biti prava i realna studija ili štrc brc..

jer ako je uvejt za radna mjesta totalno zagađenje i uništenje prirode, onda nema smisla..


A jebiga ,ako je uništenje, onda nema smisla, ali ostaje nam da vjerujemo svojoj općini, udrugama koje će to pratiti i da vjerujemo u stručnost studije.
Ipak smo u 21. stoljeću, a takve stavri već postoje pa nije baš da očekujem neko teško negativno iznenađenje.
Puko izbacivanje cifri o količinama štetnih plinova ne znači ništa, rasprava na tu temu će predpostavljam pokazati i referentne vrijednosti npr u velikim gradovima koji su zagađeni i industrijom i automobilima pa ćemo vidjeti jesu li to količine koje će nas potjerati iz TG u ZG

Graničar Jozo
14-01-2011, 08:30
Normalno da sam protiv TE Kongora jer se bazira na najprljavijoj od najprljavijih tehnologija, sagorijevanju niskokaloričnog lignita punog sumpora i to koji se kopa na licu mista (dakle imamo i otvoreni površinski ugljenokop). Ne more gore da ga jebeš. Devastacija zraka sve dok eletkrana bude radila, devastacija voda sve do Jadrana niz cili sliv Cetine, a devastacija terena za Duvno praktično vječna. Tehnnologija koju više niti jedna civilizirana zemalja ne koristi već se trpa budalama ko što smo mi. Radije bi sto puta napravio nuklearku nego ovakvu TE. Plomin je davno počeo karijeru i ne koristi lignit nego kamen ugljen četri puta veće kaloričnosti i s puno manje sumpora i ugljen se uvozi a ne kopa oko Plomina, a ko rahladni sustav se koristi ogromno more, a ne jadna Šujica ili neki potočić koji se uliva u nju. Toplane u Zagrebu rade na mazut. Ako vam triba lova na takav blesav način onda lipo prokopajte kakav tunel i krenite skladištiti nuklearni otpad. Mislim da bi bila veća lova i bogme manje zagađenje nego ovo. Ako bi ljudi dobivali rak bar bi rakovi ostali na životu.

dijelim s tobom mišljenje vezano za TE.

kada govorimo o kopu jesu li procijenjene zalihe? hoće li se možda morati dovoziti odnekud?

što se tiće voda prije nekih par mjeseci sam na radio splitu slušao kako je cijelo ovo dinaridsko područje kao jedna velika spužva. bila je riječ o malim poduzetničkim zonama i kako su zapravo one jedna ekološka pogreška. šta li je tek jedna TE?

što se tiče tog površinskog kopa imamo primjer u pločama gdje je u luci skladišten ugljen. kada zapuše jugo cijeli grad ne može živiti od toga. al sve je u okvirima propisa. propisi su promijenjivi (pimjer kakvoće mora).

zna li se već u startu koliko će sam TG imati od te TE?

caporegime
14-01-2011, 08:39
mate je prilično uvjerljivo dao razloge.
a može li se izvršiti kakav utjecaj na investitore da npr. promijene gorivo ako će to imati kakvog utjecaja?

Škutor Mate
14-01-2011, 10:37
Ma kakve promine goriva. Cila fora je u tome da su beskrupulozne lopine i domaće i strane nanjušile dvi stvari. Prva je sloj lignita, nema veze što je najgore moguće kvalitete i pun sumpora, i druga siromašan i neuk narod, onaj koji je još osta gori. Ta kombinacija za par eura kojima bi se domorocima zamazale oči donila bi ogroman, brz i čist profit samo graditeljima TC, onima koji utapaju tehnologiju zabranjenu u svojoj zemlji. Niko pametan više s lignitom ne radi TC. Dakle njima je cilj prodati ono što već imaju, za njih nema nikakvih štetnih posljedica, a domaćim političarima je cilj dobiti lovu od takvizi ispod stola i ubijediti domoroce kako je to za njihovo dobro. Od sviju tamo jedino virujem udruzi "Naša baština" i pogotovo Marku Radošu koji je rodom iz same Kongore i koji je pametan čovik i domoljub i lokalpatriota. Ako vas išta o detaljima zanima pitajte njega.

http://www.nasabastina.com/Naslovnica.aspx

I dovoljno vam je malo prošetiti do Gackog i vidit kakva vas lipota čeka za dvaest godina.

Inkvizitor
14-01-2011, 10:54
Ako će rakovi priživit, Mate će još nekako i pristat na TE ali ako neće..

golim prsima će on prid bagere

caporegime
14-01-2011, 10:57
marko radoš? markan? duvnjak, naravno.
invalid domovinskog rata? pomaže se sa štakom?
ako se radi o istom čovjeku, onda se se često sjedi za istim stolom na kavi vikendom.
nemoj mi reć još da se i s tobom družim negdje okolo a da to ne znam. :rofl

e to su već dobri razlozi.
i mislim da je potrebno upravo upirati na te razloge, dakle da t ido znanja da ljudi nemaju ništa protiv energetskog objekta ali konkretan objekt je takav da ga nitko od graditelja ne bi gradio u svojoj zemlji.
time se jasno istupa i pokazuje da se ne radi o običnim bundžijama koji ne znaju što bi od dosade a kakvih u zemlji inače ima na izvoz.

Graničar Jozo
14-01-2011, 11:16
Promjene goriva i mogućnost dopreme

bez obzira na realnost promjene goriva možda bi se teza mogla iskoristiti u svrhe boljeg cestovnog povezivanja HB sa lukama u RH od čega neće samo koristi imati HB već cjelokupna BiH. razmišljam o nekim smjernicama za budućnost, a ne o trenutnim mogućnostima.

Škutor Mate
14-01-2011, 11:19
Marka znam od studentski dana, sad se ne vidimo često, ali ga relativno često čujem baš vezano uz ovu temu jer i mi imamo udrugu i portal vezano i uz etnologiju i ekologiju (www.imoart.hr) . I ako si dobar s njim kako to još nemaš izgrađen stav po pitanju TE? :) Mene je uvjerio u pet minuta jednom lani na pivi.

caporegime
14-01-2011, 11:21
pa ne vidim ga svaki vikend.
a da ti pravo kažem, kako se uglavnom nađemo u širem društvu, tema je više opće politička.
znači imaš svoju net stranicu.
pa kak oda sa svojom jaranicom nisi već poslovnos dogovrio, ono razmjena banera i slično?

Škutor Mate
14-01-2011, 11:33
da moju stranicu, nije to moja stranica, to je i njezina stranica :D :D

ona ju je napravila čoviče :)

Graničar Jozo
14-01-2011, 11:49
matane, jel znaš da je TZ imotske krajine napravila kao nekakvu analizu/popis kulturne baštine?

Škutor Mate
14-01-2011, 11:51
ne znam, pitat ću ji

http://www.tz-imotski.hr/

Graničar Jozo
14-01-2011, 12:01
ne znam, pitat ću ji

http://www.tz-imotski.hr/


ma to ti postoji, samo ne znam jel TZ izašla u javnost. radila jedna moja dobra druga... zagrizla u prirodnu i kulturnu baštinu kao kakav borbeni pas.

Škutor Mate
14-01-2011, 12:06
je li se smi znat koja?

Škutor Mate
14-01-2011, 12:13
Kupres, Duvno, Blidinje to su oduvik bili ekstra kvalitetni pašnjaci i broj stoke koji bi se tu mog uzgajati je enorman. A sva stoka bi bila vani na prirodnim pašnjacima dakle meso, mliko, sir bi bili izuzetne kvalitete. Niže krajeve ko što su Bekija i Imotski bura dere sa Zavelima i Vrana i perfektno suši veće komade mesa. Tu bi se mogle zarađivati ne milijuni nego stotine miliujuna eura svake godine i to vično i vikovito. A sve bi bilo i ekološki i gospodarski održivo. Jedna TE bi to razjebala za sva vrimena i od brendiranja ne bi bilo ništa. Moreš mislit što bi Bakalović moga promovirati kupreški sir ko što je to radio niki dan uz večernjaku.

"Evo sira mrsna, zrila, kako li se lipo od sumpora žuti i od uglja crni."

Inkvizitor
14-01-2011, 13:26
Onda ne dopustit i šlus. samo što od tog mesa nema ništa.

ja se sićam ko dite da je bilo stoke nevjerovatno nešto.

i meso je od stoke gore hranjene, najbolje na svitu.

kad proliće dođe niz Zavelim i doli po polju razastre se milion raznih cvitova, trava i sve boje ovog svita su zastupljene..

ali tko će danas uzgajat stoku.

caporegime
14-01-2011, 13:47
nema ni programa, ni plana financiranja, ni udruživanjaenja ljudi radi lakšeg proboja i plasmana.
svi očekuju da ih netko uzme za ruku, dovede do mjesta gdje se očekuje nešto od njega, posjedne ga i kaže mu; radiš to, to i to.
tko se danas sam ne organizira, propada.

Graničar Jozo
14-01-2011, 13:52
nema ni programa, ni plana financiranja, ni udruživanjaenja ljudi radi lakšeg proboja i plasmana.
svi očekuju da ih netko uzme za ruku, dovede do mjesta gdje se očekuje nešto od njega, posjedne ga i kaže mu; radiš to, to i to.
tko se danas sam ne organizira, propada.


e to je ono što sam htio reć kad si postavio temu gdje je zapelo. previše se očekuje od općina i gradova kao "nositelja razvoja".

Škutor Mate
14-01-2011, 14:07
Upravo to, ljudi bi najradije dali lignit, zemlju, vodu, zrak, ne radili ništa, živili od koncesije dok traje, a šta će ostavit onima koji dolaze iza njizi boli ji neka stvar. Mogu i ja sad iz svog doca što mi ga šukindid ostavijo izvadit pola metra humusa što ga ima, prodat i šta unda. Gledat odozgo kako mi se unuk piša po grobu.

Škutor Mate
14-01-2011, 14:12
A ta priča je pravo istinita. Naime tamo dvedesetih nakotilo se kod nas građevinski firmi i počele od ljudi kupovat zemlju za dobre pare u to vrime. Nikom jasno koji kurac će im zemlja u polju na tom terenu di i nije baš najbolje jer je teren ocidit, šupalj, brzo vode nestane. Kad ono kad su prodali i vratili se na njivu nema njive, samo rupetina od dvaest metara. Ovi su skopčali da je tu nekad davno Suvaja nanila puno žala i kad su digli plodni dio koji su isto prodali počeli su kopat šljunak za građevinu i onda po cilome polje ostale rupetine pune vode. Sumalo pogineš dok odaš poljem.

Škutor Mate
14-01-2011, 14:32
Ja bi oša živit gorikar i čuvat blago, pravit sir, a osta i dolikar za sušit pršute. Da imam zemlje i da mogu dobit državljanstvo, mislim da me niko ne naganja jer sam stranac u imotskoj Bekiji, Imoćanin. Inače moji su popisani na Ledincu tamo oko 1470.-te pa možda ima neka kvaka da ga dobijen. Turski popis tako da se ni Bošnjaci ne bi imali šta ljutit i komentirat da ne valja. :D

Ilirk@
14-01-2011, 15:23
pa ne vidim ga svaki vikend.
a da ti pravo kažem, kako se uglavnom nađemo u širem društvu, tema je više opće politička.
znači imaš svoju net stranicu.
pa kak oda sa svojom jaranicom nisi već poslovnos dogovrio, ono razmjena banera i slično?

triba za ovo napravit banner.
nešto ćemo iskemijat.

zaba1111
14-01-2011, 15:33
Ma kakve promine goriva. Cila fora je u tome da su beskrupulozne lopine i domaće i strane nanjušile dvi stvari. Prva je sloj lignita, nema veze što je najgore moguće kvalitete i pun sumpora, i druga siromašan i neuk narod, onaj koji je još osta gori. Ta kombinacija za par eura kojima bi se domorocima zamazale oči donila bi ogroman, brz i čist profit samo graditeljima TC, onima koji utapaju tehnologiju zabranjenu u svojoj zemlji. Niko pametan više s lignitom ne radi TC. Dakle njima je cilj prodati ono što već imaju, za njih nema nikakvih štetnih posljedica, a domaćim političarima je cilj dobiti lovu od takvizi ispod stola i ubijediti domoroce kako je to za njihovo dobro. Od sviju tamo jedino virujem udruzi "Naša baština" i pogotovo Marku Radošu koji je rodom iz same Kongore i koji je pametan čovik i domoljub i lokalpatriota. Ako vas išta o detaljima zanima pitajte njega.

http://www.nasabastina.com/Naslovnica.aspx

I dovoljno vam je malo prošetiti do Gackog i vidit kakva vas lipota čeka za dvaest godina.

Svaka čast Marku, ali područje u kojem je on kompetentan je medicina i po toj temi se on treba i javljati, ako je ugledan liječnik to nikako ne znaći da je autoritet u rudarstvu, ekoligiji, ekonomiji, demografiji...
Udruga "naša baština" je udruga domaćih starih momaka, ne baš pretjerano kompetetntnih koji su se uguzili ne neke lokalne funkcije i koje kroz udrugu traže svoju afirmaciju(o jedenom istaknutom članu sam pisao nedavno vezano za besplatnu žderačinu na mejstu koje nije bilo namjenjeno za njega) i tu su još naši uglednici sa strane koji bi se također sa strane borili za čist zrak jer kad su već oni popušili smog u ZG,a nemaju mogućnosti da se vrate, a silno to kao žele, onda žele zaštiti nas.


Kupres, Duvno, Blidinje to su oduvik bili ekstra kvalitetni pašnjaci i broj stoke koji bi se tu mog uzgajati je enorman. A sva stoka bi bila vani na prirodnim pašnjacima dakle meso, mliko, sir bi bili izuzetne kvalitete. Niže krajeve ko što su Bekija i Imotski bura dere sa Zavelima i Vrana i perfektno suši veće komade mesa. Tu bi se mogle zarađivati ne milijuni nego stotine miliujuna eura svake godine i to vično i vikovito. A sve bi bilo i ekološki i gospodarski održivo. Jedna TE bi to razjebala za sva vrimena i od brendiranja ne bi bilo ništa. Moreš mislit što bi Bakalović moga promovirati kupreški sir ko što je to radio niki dan uz večernjaku.

"Evo sira mrsna, zrila, kako li se lipo od sumpora žuti i od uglja crni."

Ovo je jedan tipičan argument koji plasira ta nazovi ekološka udruga koji je kao i sve što trabunjaju bez pokrića. Prva stvar je Duvanjsko polje i njegovi kapaciteti, a oni su takvi da ono ne može biti konkurentno osim stočarstvom, a kapaciteti (površina-broj krava- broj potrebnih ljudi) su mu maksimalno zapošljavanje 100 ljudi, a druga stvar je što se ljudi ne žele baviti poljoprivredom.
Što se tiče zagađenja to će reći stručna studija koju čekamo, a to da će s TE poljoprivreda biti uništena je samo jedna unaprijed nestručno bačena teza. Tvrdnja, odnosno uvreda, da će se nama uvaliti nešto čega se drugi žele riješiti tako što će se podmiti lokalne političare nije ništa drugo neko veleuvaženo dociranje sa strane u svrhu vlastite promidžbe i takvima želim da ostanu tamo di i jesu i nek se bave svojim poslom.

Upućivanje u Gacko i usporedba s TC starom 40 godina sa modernom suvremenom TC koja se tek treba napraviti za 5-6- godina po EU standardima, pod patronatom općine, države, udruga, građana, zakona i koja će se na kraju uopće raditi tek ako prođe referendum,nije ništa drugo nego tipično udrugino neargumentirano prosipanje gluposti, a zainteresirane i suprotstavljenen strane će imati vremena uvjeriti narod u svoju vjerodostojnost.
Ali genijalni ekoudrugaši koji nisu pokrenuli nijednu jedinu eko akciju, osim nemuštog istupanja oko TE su već imali nekoliko svojih tribina na kojima su razuvjerili i one koji su im dotada vjerovali, nakon čega, kad su vidili da bi referendum mogao biti pozitivan, onda su počeli plasirati priču da referendum ne valja jer će narod biti kupljen.Naime, u svojoj propagandi su 2 -3 godine nabrajali plinove i štetne posljedice na vodu, zrak i poljoprivredu(koja je inače spas i opstanak iako se njome nitko ne bavi niti planira baviti) i kad su im dati podaci da to nisu opasne i značajne količine, onda su odjednom počeli isticati argument da će na Duvanjskom polju biti rupa duboka 100 metara(kao to je smo po sebi dramatično) i odjenom su počeli isticati opsanost površiskog kopa(ne znam zašto, valjda zrači, a ako je preko njega 1 metar crnice, onda kao ne) i najjači im argument "neće duvnjak radit u rudniku"( ma jok prijeće krampat po dalmaciji u baraci, nego u bageru kod svoje kuće)

Uglavnom , sva priča prije stručne studije ne vridi pola marke,a nama preostaje jedino da vjerujemo u stručnost angažirane struke i nepotkupljivost našeg naroda koji će odlučiti na kraju.

Inkvizitor
14-01-2011, 15:45
dobro zaba, a jel ta TE radi na taj jebeni lignit ili ne..

ima li taj lignit velike količine sumpora ili ne..

to prvo razjasnit pa onda dalje..

caporegime
14-01-2011, 15:57
zaba je istakao dobre argumente. zna ih izraziti.
a i matan.
šta sad?
ja misli mda ovdje potrebna jedna dobra i detaljna rasprava kao i jedna detaljna i duboiga analiza svih implikacija koje bi se mogle dogoditi.
naime, projekt je velik.
toliko je velik da bi bila nemjerljiva šteta da prođe a da je zbilja toliko štetan i nemjerljiva šteta da ne prođe a da nakraju ne bude štetan

ipak, ovo je živa istina; zrak i poljoprivredu(koja je inače spas i opstanak iako se njome nitko ne bavi niti planira baviti)

zaba1111
14-01-2011, 16:03
dobro zaba, a jel ta TE radi na taj jebeni lignit ili ne..

ima li taj lignit velike količine sumpora ili ne..

to prvo razjasnit pa onda dalje..

TE će raditi na lignit jer je lignit u polju, a istraživanje je pokazalo da ga ima puno više nego se prije smatralo, a o količinama sumpora i ostalih tvari i njihovoj štetnosti svoje će reći stručna studija koja je u izradi.
Mislim stvarno je uvredljivo da se nama sa strane podmeće maluomnomst i malodušnost da bi čak i zdravlje svoje djece prodali za pare. Ako se pokaže da je štetno, onda je neće ni biti.

Uglavnom ta eko udruga je ,kako velim , plasirala teze o štetnosti, staroj tehnologiji, sumporu, demografiji, pljoprivredi...(naravno bez argumenata i iakvog stručnog uporišta) da bi odjednom kad se zauzeo čvrst stav da bez najsuvremenijih filtera se TE neće ni razmatrati i kad su valjda dobili podatke uvjerivši se u Europi da zagđenje od TE nije tako značajno, onda su odjednom počeli isticati da TE nije problem , nego površinski kop. Takvo diletantsko ponašanje te udruge govori da ona nije nešto što treba uzeti za ozbiljno.

TE je najjači projekt u duvanjskoj povijesti i sudbonosni projekt duvanjske budućnosti i svaki agresivni i svaki nastup neutemeljn stručnim podatcima govori o neodgovornosti i ograničenosti tih ljudi.

Inkvizitor
14-01-2011, 16:07
TE će raditi na lignit jer je lignit u polju, a istraživanje je pokazalo da ga ima puno više nego se prije smatralo, a o količinama sumpora i ostalih tvari i njihovoj štetnosti svoje će reći stručna studija koja je u izradi.
Mislim stvarno je uvredljivo da se nama sa strane podmeće maluomnomst i malodušnost da bi čak i zdravlje svoje djece prodali za pare. Ako se pokaže da je štetno, onda je neće ni biti.

Uglavnom ta eko udruga je ,kako velim , plasirala teze o štetnosti, staroj tehnologiji, sumporu, demografiji, pljoprivredi...(naravno bez argumenata i iakvog stručnog uporišta) da bi odjednom kad se zauzeo čvrst stav da bez najsuvremenijih filtera se TE neće ni razmatrati i kad su valjda dobili podatke uvjerivši se u Europi da zagđenje od TE nije tako značajno, onda su odjednom počeli isticati da TE nije problem , nego površinski kop. Takvo diletantsko ponašanje te udruge govori da ona nije nešto što treba uzeti za ozbiljno.

TE je najjači projekt u duvanjskoj povijesti i sudbonosni projekt duvanjske budućnosti i svaki agresivni i svaki nastup neutemeljn stručnim podatcima govori o neodgovornosti i ograničenosti tih ljudi.


Uredu, ali količina sumpora u lignitu se već sad mora znat.

pa nije to atomska fizika.

u svakom slučaju TE je loša stvar.

Lošije od nje je samo, d aće taj kraj opustit ako s enešto ne promjeni.

mada to nikome nije jasno.

jedan Široki brijeg raste a nastaoa na kamenu i drači a jedno Duvno propada pored duvanjskog polja.

To je misterij, to nema logike.

caporegime
14-01-2011, 16:13
ne znam baš da brig nešto previše raste.
prije dva tjedna upitam jednog frenda koji je inače iz širokog i koji se taman od roditelja s božićno novogodišnjih blagdana vratio, kaže pustoš i neimaština, kriza se jako osjeti.
ja ga pitam, pa nije li to prosperitetan kraj gdje svi nešto rade, ovaj me pogleda ko da sam rekao da je dinamo kupio messija......

zaba1111
14-01-2011, 16:14
Duvanjsko polje uopće nije kapacitet za suvremenu poljoprivredu, to je činjenica.
Druga stvar je što je duvnjaska povijest je nešto drugačija i radni duvanjski narod je poodavno navikao raditi vani i jednostavno se miče prema bolje plaćenim poslovima u drugim sredinama. Kad imaš rođu koji ti može srediti dobro plaćen posao i još se hvali kako je njemu bogovski, onda je lakše prihvatiti to , nego počinjati nešto iznova.

Da skratimo, ja sam za TE dok me ne uvjere u suprotno, a dosad nisu ni najmanje.

Inkvizitor
14-01-2011, 16:25
nisam ni rekao za poljoprivredu nego stočarstvo.

tropolje je blagoslovljen kraj za stočarstvo..što i nije neki pretežak posao...radiš lito a zimi planduješ..

zaba1111
14-01-2011, 16:50
nisam ni rekao za poljoprivredu nego stočarstvo.

tropolje je blagoslovljen kraj za stočarstvo..što i nije neki pretežak posao...radiš lito a zimi planduješ..

Suvremeno i konkurentno stočarstvo sa razlikuje od onog dosad, kad je Milić bio u SADu pokazao je njihove stočare gdje jedna obitelj drži pola duvanjskog polja. Ne bih pričao napamet, ali naše polje nema kapacitet za zapošlavanje velikog broja ljudi. I strašno mi smeta priča bez pokrića u ovako bitnim pitanjima, tako prevažna stvar za Duvno i onda diletantski istupi, to ne govori pozitivno o tim ljudima(mislim na udrugu),
Kad su organizirali antitribinu,na njoj su uvjeravali o trajnom uništrenju voda, da bi nakon toga predtgavili sručnjaka Lošu koji je rastumačio da oni žele zaposjesti teritorij radi pitke voze, uglavnom diletanti.

Graničar Jozo
14-01-2011, 19:17
ja zaba razmišljam drugačije. možda sam naivan, ali sa ekonomijom obujma čim mi to možemo konkurirati kinezima? pa da i energiju iz TE dobivamo džaba.

treba ljudima osigurati čistoću zemlje da imaju što jest kad hrana poskupi. gurava vremena dolaze.

nije samo stvar u ekonomskom iskorištavanju. ne mora poljoprivreda svugdje biti intezivna. može biti i ekstenzivna bez velikih plastenika i veliog ulaganja (silicon valley). ne moraju to biti na kraju krajeva ni pome ni kupus ni krumpir. može se krenuti sa alternativom kao npr neke otporne bobice, čajevi... možda samo seruckam, možda nisam u pravu.

zaba1111
14-01-2011, 23:36
Uredu, ali količina sumpora u lignitu se već sad mora znat.

pa nije to atomska fizika.

u svakom slučaju TE je loša stvar.


Ne mora uopće značiti da je TE tako loša stvar, pokazt če stručna studija. Ali evo kad već raspravljamo o tome, sigurno se zna količina sumpora i ostalih štetnih stvari, ali ne znamo još kolike će količine biti ispuštene u okoliš jer suvremni filteri čine čuda i predpostavljam da je razlog nagle promjene priče ekoudruge taj što su saznali da u EU postoje takve TE bez značajnih posljedica na okoliš i zato odjednom nova priča o štetnosti ugljenokopa i vjeruj mi znam ih ja većinu i oni sad stvarno govore da TE nije problem , nego površinski kop koji navodno zrači, a što ga sad sprečava da zrači nije jasno.

Jozo što se tiče proizvodnje hrane, mi još ne znamo , a ja osobno i ne vjerujem, da će doći do narušavanja uvijeta za proizvodnju hrane, ali ponavljam vidjet ćemo.

Inače HE Vrilo je u pripremi i u KOvačima će biti akumulacija koja će navodno hladiti TE, a kako TE ne troši vodu, osim za hlađenje i to zatvorenim sustavom, onda meni nije jasno kako bi se zagadile vode. Problem je šljaka, ostatak od izgorenog uglja, ali i to se novcem i tehnologijom može zbrinuti i sanirati, kao što to rade u EU.

Škutor Mate
15-01-2011, 16:10
Udruga "naša baština" je udruga domaćih starih momaka, ne baš pretjerano kompetetntnih koji su se uguzili ne neke lokalne funkcije i koje kroz udrugu traže svoju afirmaciju(o jedenom istaknutom članu sam pisao nedavno vezano za besplatnu žderačinu na mejstu koje nije bilo namjenjeno za njega) i tu su još naši uglednici sa strane koji bi se također sa strane borili za čist zrak jer kad su već oni popušili smog u ZG,a nemaju mogućnosti da se vrate, a silno to kao žele, onda žele zaštiti nas.

ovo se zove diskvalifikacija, inkvizitor od sad mi nisi relevantan niti za jednu temu dok god se ne oženiš :D :D :D

Škutor Mate
15-01-2011, 16:16
jedna stara lužičkosrpska:

The Domowina continued to demand the preservation of Horno and other settlements. However, many Sorbs are Vattenfall employees for whom devastation enhances job security, albeit at the expense of cultural integrity. Resettled individuals will more likely be assimilated into the German population, weakening and frequently obliterating their ethnic ties. This intractable conflict grimly confirms the acuity of a local proverb:
“God created the Lausitz, but the Devil put lignite below it.”

i još puno toga o povijesti i budućnosti iskorištavnja lignita u njemačkoj i kako su prošle lokalne zajednice poput lužičkih srba:

http://www.airclim.org/reports/APC18SE.pdf

Škutor Mate
15-01-2011, 17:19
Razina sumpora se zna i ona je u površinskom dijelu kopa koji prvih desetak godina dolazi na spaljivanje (30% ukupne mase) među najvećima na svitu, priko 2% sumpora sadrži. Dubina iskopa je ogromna priko dvista pedeset metara u dubinu (imat će te jebeno jezero kasnije :) ), dok će se od šljake napraviti brdo visoko 150m na ogromnoj površini, a kalorična vrijednost duvanjskog lignita je jedva kojih 7MJ/kilogramu što je i za lignit vrlo vrlo jadno, a ovaj prvi sloj ima tek 6MJ/kg. Uglavnom ovo je lignit koji bi se sumalo moga proglasiti za treset.

A kolega forumaš kaže neće biti ništa vodama. Najprije što će tolike rupetine totalno poremetiti razinu podzemne vode, onda iskoristivost pritvaranja energije je tek kojih 50% a ostalo dobrim dilom ide u zagrijavanje vode (zato se su toplane elektrane puno isplativije i po 80% i koriste se u Zagrebu, ali ponavljam one su na prirodni plin i na mazut), a kako Šujica nije more nema šanse da se ako ništa drugo a ono u neka doba godine i te kako zagrije. O perfektnom hvatanju sumpora i zauzdavanju radioaktivnog pepela i plinova i inim otrovnim tvarima ćemo još pričat. Zato je i forum da se priča i propituje. Meni je samo nejasan ovoliki optimizam kod cinjenog kolege forumaša i niti malo, a ono barem radoznalosti da prošeta recimo do Gackog ili obiđe krajeve di su površinski ugljenokopi i elektrane pokraj nijizi.

Što se stočarstva tiče Duvno nije Amerika o tom nema zbora, Duvno je Švicarska i tom modelu mora težiti. Spoj stočarstva s daljnjom preradom jednog šireg područja, tvornice mliječnih prerađevina, brendiranje čistoće i zdravlja, zimski i litnji turizam, sušare mesa na tehnički dorađen ali još uvik tradicionalan način s ekstra skupim proizvodima ( znate li vi koliko košta španjolski pršut pata negra??? (http://en.wikipedia.org/wiki/Jam%C3%B3n_ib%C3%A9rico)), tvornice čokolade... zašto ne i tvornice čokolade? Ne moraju svi ljudi čuvati stoku već oni koji čuvaju moraju namiriti dovoljno sirovine za tvornice koje će biti koju općinu dalje i ukupna količna novaca će onda biti puno veća no triba to prodati kroz dobru priču, kroz lipotu i zdravlje kraja, kroz tradiciju, povijest, privlačnu budućnost Važno je da se pašnjaci ne unište jer krave koje su na pašnjacima daju puno bolje mliko i meso od onih koje se ne miču iz štale i koji se uzgajaju u nizinskim krajevima. O ovcama ne triba ni govoriti, ovu je nemoguće gojiti ako nije vani na travi. Cijena hrane skače, 7 milijardi ljudi je na svitu, meso će biti delux roba i samo za odabrane. Suho meso, ako je ekstrakvalitetno prodat će bilo di na svitu. Vele da nikad nijedan pršut nije osta neprodan ni nepojiden. No triba znat napravit pravi pršut i pravi sir, a ne šrot paštetu i parizer. Povezati se s Dalmacijom i svu tu hranu plasirati i priko jadranskog turizma, jesmo li Hrvati i s jedne i s druge strane ili nismo? Dalmacije je politički odvojena od zapadne Hercegovine i Završja, ali uvik je to bilo jedno područje, etnički jedinstveno, a gospodarski komplementarno. Oduvik su ovce i naši stari zimi u Dalmaciji zimovali, a liti na Blidinju plandovali. :)

Škutor Mate
15-01-2011, 17:38
Bog je stvorio Duvno, ali je đava stavijo lignit u njega.

da stavi duvnjake na kušnju

zaba1111
15-01-2011, 19:12
Proletih prvih 20 strana sa linka i ono što vidim je da će se u njemačkoj udio enregije proizvedene iz lignita povećati sa 26% na 40% do 2040. Cifre o ispušnim plinovima kao što rekoh meni laiku ne znače apsolutno ništa, potrebno je prikazati količinu svih tih plinova u zraku u New Yorku, Beču, Zagrebu... i onda će laicima nešto biti jasno i potrebno je dati usporedne podatke o incidenciji bolesti u TG danas i u mjestima s količinom plinova kakva se očekuje u TG.
Sve ostalo je tendenciozno zavaravanje javnosti.

Što se tiče podzemnih voda, zgađenja, zračenja i štetnih posljedica, o tome će svoje reći stručna studija, priča da će nešto zagaditi i uništiti nije relevantno samo po sebi, to je kao kad se pita zrači li Roentgen , onda je odgovor da zrači, kad se pita je li štetan, odgovor je da je štetan, ali kad se pita kolika je količina zračenja u usporedbi s uobičajenim svakodnevnim dozama zračenja ili s gledanjem TVa onda se vidi da te količine nisu uopće značajne, čak ispanu i smiješne, tako da ćemo vidjeti sve štetne posljedice kroz stručnu studiju i kroz izlaganja anti TE udruga.

Što se tiče proizvodnje zdrave hrane, tu bi stručna studija također trebala reći svoje i ona o zagađenju i ona o mogućnosti, isplativosti i kapacitetima za zapošljavanje u poljoprivredi.
Sve to što si nabrojio je i danas dostupno i moguće, ali očito ga tržište ne prepoznaje pa onda to možda i nije tako, a za sve to su potrebna i velika investiranja i sređivanje zemljišnih knjiga i zakona, što bez stranog preuzimanja ne može nikako biti konkurentno, a prostora za hobi poljoprivredu i popravku kućnog budžeta će biti i nakon TE(nadam se ohrabrujućim rezultatima stručne studije).

Turizam je složena i osjetljiva grana gospodarstva koja zahtejeva prije svega turistiučki potencijal kojeg nema, ogromne investicije, menadžment, tradiciju ,a povalči za sobom i uništenje krajolika i zagađenje okoliša.
Takva razmišljanja na ozbiljnoj razini također zahtjevaju stručnu studiju, a u ohrabrujeuće rezultate takve studije sumnjam, dovoljno je pogledati turističke potencijale u Dalmaciji i iskoristivost i probleme koje imaju, većina hotela posluje s gubitkom, kad se zna da kupreški hotel Adria ski jedva izlazi na kraj s otplaćivanjem rata kredita, onda je teško vjerovati u isplativost i uopće u mogćnost nečijeg investiranja u seoski turizam u TG.

U Gackom nisam bio jer nisam stručan da se javno očitujem o posljedicama izgradnje TE i vjerovat ću struci, a kao što sam već govorio, udruga Naša baština je nakon posjeta Gacku ekstremno zagovarala anti TE propagandu optužujući sve koji nisu protiv da su plaćenici, da bi nakon posjeta Beču i Njemačkoj, odjednom promijenili priču u opasnost rudnika i površinskog kopa.

Uglavnom pozicija rudnika i TE na jednom mjestu će imati veliku ekonomsku isplativost, veliko zapošljavanje, velike pare u proračun, povlačenje ostalih djelatnosti za sobom, građevina, banke, usluge, duvanjska općina će doživjeti ekonomski procvat(nisam stručan, ali tako kaže logika), zagađenje i negativne posljedice će biti ,nadam se, stručno objašnjene pa se stoga nadam da izbor na referendumu neće biti težak(za sad sam za, ali vidjet ćemo).

Neće mi biti drago ukoliko presudi dijaspora i upravo radi tog pitanja dobro razumijem veliko negodovanje u HR po pitanju glasovanja dijaspore, a kad smo već kod toga onda ću spomenuti zanimljivost kako se isti ljudi zgražaju kad se spomene naše glasovanje u HR i odlučivanje iz vana o TE u TG.

zaba1111
15-01-2011, 20:09
Ovo je dosad jedini stručnjak kojega sam dosad čuo po pitanju izgradenje TE u Kongori, ali nakon što je optužen da je plaćenik od strane kvaziekologa i nadristručnjaka nije se više javljao.


Pojednostavljeno, ugljen je fosilno gorivo, crna ili smeđa zapaljiva sedimentna (taložna) stijena, sa sadržajem ugljika od 30 % (lignit) do 98% (kameni ugljen) pomiješan s malim količinama sumpornih ili dušikovih spojeva. Nastao je sabijanjem biljnih tvari u močvarama tijekom milijuna godina. Termoelektrana je postrojenje, odnosno električna centrala koja energiju dobiva sagorijevanjem goriva (ugljen, plin mazut i drugo). Princip dobivanja električne energije je da se toplina dobivena sagorijevanjem goriva ( u slučaju TE Kongora – ugljena lignita) predaje vodenoj pari koja u parnim turbinama proizvodi mehaničku energiju, koja se onda u generatorima pretvara u električnu energiju. Najveći problemi pri izgaranju lignita jesu nuspojave SO2, NOx, krute čestice i naravno prekomjerna emisija CO2 (ugrožava ozonski omotač, što dovodi do klimatskih poremećaja). Stoga je iznimno bitno napraviti kvalitetnu studiju koja će utvrditi kakvoću lignita, definirati udio sumpora u njemu i općenito utvrditi utjecaj na okoliš. Primjera radi termoelektrana Plomin u Hrvatskoj je svojedobno koristila kao gorivo ugljen iz Raše koji je imao čak 10 % udjela sumpora, no nakon zatvaranja Raše, Plomin uvozi ugljen (Indonezija, Kolumbija, itd.) koji u svome sastavu ima od 0,3 % do 1,4 % sumpora što bitno olakšava postupak tzv. odsumporavanja nego ugljen iz Raše.



U sklopu postrojenja je obvezno izgraditi sustav tzv. odsumporavanja, sustav za obradu otpadnih voda, te provoditi mjere za smanjenje dušikova oksida i zbrinuti krute čestice. U procesu „odsumporavanja“ tzv. mokrim postupkom koristi se najčešće vapnenac kao ulazni materijal, a kao nusprodukt se dobiva gips koji se koristi u građevinarstvu (Plomin ga prodaje tvornici cementa Koromačno) i stupanj „odsumporavanja“ je 95 % (ovaj postupak se primjerice najčešće koristi u Njemačkoj).Dakle, problem sa sumporom je rješiv, međutim njegovo rješavanje iziskuje određene troškove.

Pošto se ovdje radi o površinskom kopu uglja, postavlja se pitanje prašine koja se stvara pri kopanju uglja, kao i pitanje sanacije polja nakon eksploatacije ugljena?

Prašina se rješava metodom mokrenja, a sanacija se rješava tako što se kod prvoga kopa jalovina odlaže na privremenu lokaciju. Poslije određene eksploatacije uglja , ta se jalovina vraća na mjesto gdje je bio ugalj.Znači mi sada jalovinu odmah odlažemo u rupe iza sebe i tako ravnamo teren.



U Austriji radi, na primjer, termoelektrana na ugljen u Grazu ili jedinstvena termoelektrana Spittelau koja je izgrađena u rezidencijalnom dijelu Beča i kao pogonsko gorivo koristi komunalni otpad (dnevno troši 250 kamiona otpada) i koja grije 190000 bečkih domaćinstava i 4200 javnih zgrada. Godišnje proizvodi 36000 MWh struje, a spalionica je pravi arhitektonski biser kojeg redovito obilaze turisti tijekom boravka u Beču. Otpad koji preostane se dalje reciklira (teški metali) skladište se i odvozi u bivši rudnik soli u Njemačkoj. Emisija štetnih tvari ne prelazi nikad 30 % od dozvoljenih količina i ona je praktično manja od emisija iz većine obiteljskih kuća. Sličnih primjera ima još recimo u Švicarskoj (Zurich), Portugalu (termoelektrana na ugljen na samoj obali), Njemačkoj i mnogim drugim zemljama. Velika njemačka energetska tvrtka RWE gradi najveću svjetsku termoelektranu na lignit u mjestu Neurath (okrug Rhein-Neuss, Savezna pokrajina Rajna i Vestfalija) u Njemačkoj kapaciteta 2100 MW (izvođač i isporučitelj opreme je francuski Alstom). Oni, također, već 2008. godine planiraju u Nizozemskoj započeti izgradnju najsuvremenije termoelektrane koja će istovremeno koristiti ugljen i biomasu kao pogonsko gorivo kapaciteta 2000 MW.





Zanimljiv je zahtjev Europskog vijeća da Europska komisija do 2015. godine utvrdi mehanizam poticaja izgradnje i rada 12 probnih (ali isplativih) elektrana na fosilna goriva koje će raditi s prihvatljivom tehnologijom. Treba još napomenuti, također, da je BiH zajedno sa Hrvatskom potpisnica ugovora o osnivanju Energetske zajednice jugoistočne Europe (2005. godine), a cilj ove zajednice u čijem sastavu su još Albanija, Srbija, Makedonija, Kosovo i Crna Gora je zajedničko energetsko tržište, odnosno integrirana mreža opskrbe plinom i električnom energijom, kao potpora integracije energetskih sustava tih država u Europsku uniju. Ova činjenica je na neki način signal da nas u budućnosti vide kao članove zajednice europskih naroda u kojoj zastarjela tehnologija ne prolazi. Dakle, zaključno i unatoč ovim rezultatima koje je objavila WWE, možemo reći da termoelektrana na ugljen nije sama po sebi nekakva „trovačnica“, mnogi europski gradovi su okruženi takvim elektranama i moguć je suživot s njom, ali pod određenim uvjetima. Prije svega zakonska regulativa i tehnički standardi moraju biti usklađeni s europskim, studija utjecaja na okoliš mora biti izrađena na iznimno visokoj razini, gradnja postrojenja (projektiranje, izvedba, nadzor) moraju biti na najvišoj svjetskoj razini (uporaba najnovijih tehnologija), kao i vrhunski monitoring (stručni, ali i aktivista eko udruge koju treba svakako utemeljiti) tijekom eksploatacije. Visoko postavljeni kriteriji i njihovo poštivanje od početka izgradnje do kraja eksploatacije daju nam za pravo vjerovati u mogućnost suživota termoelektrane na ugljen, stočarstva, poljoprivrede, eventualno mljekare ili sirare koja se spominje kao potencijalna u Tomislavgradu, te turizam i sl.

Uz sve prije navedeno, treba uzeti u obzir pozitivni utjecaj na društvenu zajednicu, prije svega potencijalnu mogućnost zapošljavanja cca 1000 ljudi, investiciju od nekoliko stotina milijuna eura, te mogućnost posjedovanja izvora električne energije koja daje određenu sigurnost regiji, kao i svu neposrednu i posrednu korist tijekom njene eksploatacije (rente, ekološka naknada i sl.) koje će se izravno investirati u razvoj općine u neke druge projekte i sadržaje.


U eventualnoj javnoj raspravi svakako se trebaju uključiti domaći ljudi koji će postavljati pitanja, tražiti pojašnjenja i od stručnih ljudi dobiti odgovore. U konačnici, zrak može biti čist, ali ako ga nema tko udisati, ili na ove prostore doseli netko treći, što onda?

Kako god to nekom zvučalo, termoelektrana i rudnik mogu vrlo pozitivno djelovati na gospodarstvo cijelog kraja i možda zaustaviti stalno iseljavanje, ali pod uvijetom da to bude recimo termoelektrana kao u Grazu ili Beču, ne nikako kao Gacko, Kakanj, Pljevlja i njima slične.


Ivan Radoš dipl. ing. geol.
http://www.tomislavcity.com/content/view/551/91/

Škutor Mate
15-01-2011, 22:52
http://www.devonkarst.org.uk/Fatnicko%20Polje/FP13.htm

Škutor Mate
15-01-2011, 22:53
nije ni sa lovom uvik sve bajno

http://www.seebiz.net/poslovanje/kompanije/gubitak-rudnika-i-te-gacko-u-prvih-9-mjeseci-108-mil-eura-

Škutor Mate
15-01-2011, 22:56
niti jedna termoelektrana u hrvatskoj ne ide prema dinaridima

http://www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/termoelektrane/default.aspx

Škutor Mate
15-01-2011, 23:07
der mi reci koja je to silna lova koja će godišnj ostat u Duvnu pa da vidimo koliko to ovaca more zaminit?

jedna ovca 200 Eu/ po godini dana (janje, sir, vuna, koštradina)

700 trajno zaposlenih?

koga, je li duvnjaka ili bošnjaka? traži li se stručnost? kolika je plaća? čija je zapravo elekterana, je duvanjska, federacijska (dakle bošnjačka) ili stranog kapitala? koliko će vlasništvo odrediti politiku oko same elektrane? njemci (njemačka država) su priko lignita uništili lokalne nenjemačke zajednice poput lužički srba o čemu u članku piše, oće li bošnjaci uništit duvnjake i usput namlatiti pare od struje ako je federacija vlasnik elektrane? praksa jednostavno govori da najviše najebe kraj oko same elektrane i rudnika, a da je korist jedino globalna na razini države i to trenutna korist i ako se ne brine o sanaciji šteta, ako bi se sve štete gledale struja od lignita je jedna od najskupljih struja i ti isto gori u članku piše. oće li bošnjačka federacija i strani kapital biti zaintereisran da duvno sanira i dovede u stanje kakvo je danas? može li to uopće napraviti? ima li uopće smisla praviti elektrane ovakvog tipa u državi u kojoj nemaš nikakve kontrole? je li tek to onda debilizam?

Škutor Mate
15-01-2011, 23:32
U Austriji radi, na primjer, termoelektrana na ugljen u Grazu ili jedinstvena termoelektrana Spittelau koja je izgrađena u rezidencijalnom dijelu Beča i kao pogonsko gorivo koristi komunalni otpad (dnevno troši 250 kamiona otpada) i koja grije 190000 bečkih domaćinstava i 4200 javnih zgrada. Godišnje proizvodi 36000 MWh struje, a spalionica je pravi arhitektonski biser kojeg redovito obilaze turisti tijekom boravka u Beču. Otpad koji preostane se dalje reciklira (teški metali) skladište se i odvozi u bivši rudnik soli u Njemačkoj. Emisija štetnih tvari ne prelazi nikad 30 % od dozvoljenih količina i ona je praktično manja od emisija iz većine obiteljskih kuća. Sličnih primjera ima još recimo u Švicarskoj (Zurich), Portugalu (termoelektrana na ugljen na samoj obali), Njemačkoj i mnogim drugim zemljama.

Jeba te, pa i ja bi ovakvu elektranu u Imockome, da nam ni naši ni Makarani ne bacaju smeće u Jezerac di kiša vode i potresi raznosaju otrove na sve strane nego da ga spaljuju u kontroliranoj elektrani. I da je još i toplana pa da grije stanove po gradu. Iskoristivost ogromna i još se rješavamo smeća. No kakve to veze ima s Kongorom? Ama baš nikakve.

Ili već u potaji imate s Bošnjacima dil da ćete skupljat smeće po Sarajevu i spaljivat ga u Kongori?

Škutor Mate
15-01-2011, 23:37
Zanimljiv je zahtjev Europskog vijeća da Europska komisija do 2015. godine utvrdi mehanizam poticaja izgradnje i rada 12 probnih (ali isplativih) elektrana na fosilna goriva koje će raditi s prihvatljivom tehnologijom.

je li to on oće reć da će duvno bit eksperiment, a duvnjaci nešto ko pokusni miševi :)

Škutor Mate
16-01-2011, 00:04
čisto za usporedbu, na Pagu od 250km2 di jedva ima koja travka pase danas 30000 ovaca, a nekad je paslo priko 50000. Sira i janjetine ne mogu napripravit koliko se traži, a sir im košta ko svetog petra kajgana. Duvno s 966km kvadratni i to pašnjaka koliko ti srce oće more imat bez ikakva problema 200000 ovaca što bi davalo godišnje 40 000 000 eura, a elektrana će razjebati i pomisao o brendiranju duvanjskoga sira. Što je najgore i blidinjskoga i kupreškoga neka nijizi niko ništa ne pita oće li se elektrana graditi ili neće. A još ne pričamo ni o kravama ni konjima ni kozama ni svinjama.... Ljudi moji da proizvedete milijun pršuta, ali svoji pršuta od svoji svinja i na svom dimu dimljeni te na svom vitru sušeni dvi godine barem, a ne ono sranje što radi i Pivac i Lijanović pa uzimaju tekućim dimom "prodimljene" šunke iz Italije i drže dva miseca kod nas pa prodaju pod pršut, svi milijun bi ji prodali dok rekneš keks. meni je stvarno i osobno krivo što nemam terene ko što vi imate jer me lupi tako nekad to o stočarstvu, žena mi je veterinar. No od starine mi osta jedan dolac i dvi pristave, a kraj nije za uzgoj stoke, u nas je puno više kamena, a manje trave. A što je najgore zemlja je isparcelizirana na sitne komadiće i to sve ograđeno suvozidima. Ako priđeš s ovcom u tuđu ogradu dočekat će te puška neka mu je sve zareslo tamo. Kod nas ima šanse za poljoprivredu, a i tu bi tribalo okrupnit parcele, te velike sušare jer je klima idealna za to, bolja nego kod vas. Da vi nama dadete meso koje ste na svom pašnjaku uzgojili mi bi ga super osušili i zajedno bi zaradili. Svi koji suše meso po Dalmaciji imaju velikih problema s nabavom mesa. Jednostavno ne mogu dobiti pravu deklaraciju za izvoz jer cili proces nije u dalmaciji obavljen. Dalmatisnki pršut bi mora biti od dalmatinske svinje, a to na žalost je vrlo ridak slučaj. Možda bi se nešto moglo napraviti u kombinaciji dalmatinsko-hercegovačkog brenda, i onako bura krene sa Zavelima pa se sjuri niz Imotsko polje.

Inkvizitor
16-01-2011, 00:21
Ima nešto u ovome što govori Mate. Samo duvnjaci su se pogospodili, tko će stoku uzgajat. Nikakvih poticaja i nema a livade obrasle. Ja imam livada i njiva za 50 grla stoke, i krupne i sitne. Toliko smo imali kad sam bio dite. 30-35 ovaca a prije je bilo i više. 3-4 krave. Konj. i uvik bi ostalo staron sijena ( sina kako smo zvali). Slame. zanimljivo da smo veliki dio kupili od Imoćana..da da. Od naših kumova, Rake su se prezivali. U turskom vaktu su oni dobili tu zemlju, i živili gore. Iza 2. svj. rata odlučili se vratit u Imotski i prodali nama tu zemlju.

Sad je sva ta zemlja pusta. Dajem jednom našem u selu koji ima farmu ovaca da kosi livade, bolje i to nego da obrastu u korov, tko će ih poslije isčistit. On mi dadne nekad janje a nisam ga ni to tražio. Neka kosi čovik.

Imaju takva trojica u selu šta imaju farme po 200-300 ovaca. I ne mogu napripravit janjaca. Skoro sve prodaju po dernecima..na sv. Ivana i slično.

problem je što ne iskorištavaju, vunu, mlijeko, sir..faktički samo jance prodaju. I opet im se isplati, a kako bi tek da imaju sir, ili vunu da nekako plasiraju.

Eno gore ne Kupresu, onaj Perčinović ima veliku farmu, prodaje telad za klanje. I opet ne može namirit koliko se traži. Čobani sve muslimani, jer tko će kod nas čobanit. Sramota je.

Duvanjski kraj je stvoren za stočarsto. Roško Polje npr..to su pašnjaci, polja pa i onaj krš sa sjeverne strane ima se di past.

nema ni lišnjaka, najslađi na svitu odkad stoka ne hoda po kršu i ne gnjoji liske. nemoš lišnjak više ubrat a nekad smo ih na desetine kila brali..a takvog lišnjaka nigdi nije bilo.

caporegime
16-01-2011, 10:15
a na pagu, zamisli, ne isplati im se prodavat janjce jer im je unosnije kad janje postane ovca i daje mlijeko za sir.
šteta je što primjer ovih navedenih ljudi ne potakne i druge je je očito daim posao ide.

zaba1111
16-01-2011, 10:39
POljoprivredni potencijal je takav kakv je, a koliko bi se mogao isplatiti i koliko bi se moglo zaposliti treba reći struka, naravno da ima nešto i ne samo nešto, nego puno, u tome što kaže Škutor, ali struka i tu treba reći svoje, ovo je sve priča napamet, da ne idemo u detalje od jedne ovce se ne može izvući dobit od 200 EU ni pod kakvim uvijetima, a pogotovo ne u seoskim i rascjepkanim gospodarstvima, ne želim filozofirati nestručno, ali dovoljno je pogledati slavonske poljoprivrednike koji imaju neuporedivo bolje uvijete , njihove probleme i njihove zarade, oni su nonstop u prosvjedu i na rubu su propadanja i nažalost ozbiljno im prijeti preuzimanje zemlje.
ŠkutorMate spominje Pag, volio boh da kaže koliko tamo ljudu radi vezano za ovce.
I uporno se bez osnove plasira teza da TE znači kraj poljoprivrede, a to nije ničim podkrijepljeno, evo duvanjski inžinjer rudrastva tvrdi drugačije.

Inkvizitor spominje kako mu susjed kosi travu, zar to ne govori da su resursi trave ipak ograničeni i da konkurentna poljoprivreda zahtjeva tehnologiju, velike površine, veliki broj stoke i što manji broj zaposlenih i opet ponavljem ,TE ne isključuje poljoprivredu.


je li to on oće reć da će duvno bit eksperiment, a duvnjaci nešto ko pokusni miševi

Nisam sve prenio zbog dužine, ali tekst s linka možeš vidjeti da se to odnosi na CO2 i globalno zagrijavanje, a ne na izravnu lokalnu štetu.

Plaća će biti kao što će biti i drugima istih kvalifikacija u EPHZHB koja je vlasnik, radit će oni koji budu zainteresirani, a ako to ne budu Duvnjaci(što je nelogično), onda će doći drugi koji su spremni živjeti u Duvnu, aqko Duvnjaci ne žele, nitko ih ne može spriječiti da odu.

KOliko će biti para ne znam, ali akom uzmemo za usporedbu naknadu od Hepa za Buško jezero koja iznosi 1 pfenig po kilovatu i prenesemo ovdje onda 3000GWX1 pfenig, ako sam dobro računao ,ispane 30 milona maraka u općinski proračun najmanje, a di su još naknada od rudnika, ekološka naknada, zapošljavanje, pokretanje gospodarstva...



Izmjenama i dopunama ovog zakona, koje su inicirali zastupnici u Parlamentu FBiH iz Livna Ante Čolak (HSS-NHI) i Mate Franjičević (HDZ BiH) od 2. rujna 2009. godine, naknada je povećana sa 0,005 na 0,010 maraka po proizvedenom kilovat-satu, a uveden je i dodatni kriterijum prema količini vode prikupljene s područja dvije ili više općinama

zaba1111
16-01-2011, 10:41
Javno poduzeće Elektroprivreda HZ HB

Prioriteti izgradnje elektroenergetskih objekata



TERMOELEKTRANE

1 Naziv objekta RiTE Kongora

2 Osnovni podaci o objektu

Lokacija objekta Duvanjsko polje / Tomislavgrad

Tip elektrane

TE blok sa sagorijevanjem sprašenog

uglja sa ultrakritičnim parametrima

275/56 bar; 600/610 0C

Gorivo Ugalj - lignit Hd= 7420 KJ/kg;

potrošnja cca 3.6 miliona t/god

Instalirana električna snaga na pragu 2*275 MW e

Instalirana toplotna snaga -

Ukupna godišnja proizvodnja (Eg) GWh 3.000,00

Stupanj korisnosti bloka u kond. režimu 40.25 %

Granične vrijednosti emisije polutanata u zrak

NOx <200 mg/Nm3

SO2 <200 mg/Nm3

Ĉvrste ĉestice <30 mg/Nm3

3 Ciljevi i očekivani efekti izgradnje objekta

- Osigurava dugoročnu stabilnost proizvodnje el.energije i energetsku neovisnost

- Smanjenje emisija i ispunjavanje preuzetih obaveza vezanih za formiranje

tržišta Jugoistočne Europe

- Pozitivni utjecaji na gospodarstvo (investicija, nova radna mjesta,

infrastruktura,mogućnost toplifikacije...)

4 Aktualno stanje pripremnih aktivnosti Suglasnosti nadležnih organa

Lokacijska dozvola za izvođenje istražnih radova br. 07-23-3-1733/06 od

04.12.2006.god. Općina Tomislavgrad,

Odobrenje za istraživanja br. 05-05-186/07 od 14.03.2007. god, Ministarstvo

gospodarstva Hercegbosanske županije

Rješenje o priznavanju rezervi ugljena na ležištu lignita Kongora br. 05-05-18-6/07 od

05.01.2010., Ministarstvo gospodarstva Hercegbosanske županije

Priprema

Investicijsko tehničke

dokumentacije

Predstudija izvodljivosti "Rudnik i TE Kongora", Rheinbraun Enginering und Wasser

GmbH,Koln,Njemaĉka 1998.

Elaborat o klasifikaciji, kategorizaciji i proračunu rezervi lignita na ležištu „Kongora“

kod Tomislavgrada sa pripadajućim Izvješćima o izvršenim istražnim radovima, RGGF

Tuzla, EP HZ HB, 2009.

5 Procjena troškova

Ukupni investicioni troškovi (miliona €) -procjena

(koji se odnose za integralno rudnik i

termoelektranu)

1.100,00

6 Plan realizacije sa planom ulaganja Predviđeno je da blok uđe u pogon 2017. godine

Poĉetak izgradnje sredinom 2012. godine, a završetak 2017.

34

RiTE Kongora

RiTE Kongora

Angažirano osoblje tijekom izgradnje:

Neizravno..........................4000

Izravno...............................2000

Ukupno..............................6000

Nova radna mjesta (pogon i održavanje):

Rudnik..............................586

Termoelektrana...............204

Ukupno..............................790

<!--[if !vml]-->
<!--[endif]-->



HIDROELEKTRANE

SLIV GORNJE CETINE

1 Naziv objekta CHE Vrilo / Tomislavgrad

2 Osnovni podaci o objektu

Lokacija objekta R.Šuica,Duvanjsko polje/Buško

blato

Tip objekta Revizibilna

Instalirana snaga (Pi)

MW 2x26 = 52

Ukupna godišnja proizvodnja (Eg)

GWh 95,42

3 Ciljevi i očekivani efekti

izgradnje objekta

Iskorištenje hidropotencijala i proširenje proizvodnih hidroenergetskih

kapaciteta u Bosni i Hercegovini, povećanje pouzdanosti snabdijevanja u

regionu. Poboljšanje procenta učešća proizvodnje električne energije iz

hidropotencijala te doprinos ukupnom smanjenju CO2, NOx, ...Obrani od

poplava Duvanjskog polja i potrebe intenzivne poljoprivredne

proizvodnje.

4 Procjena troškova sa

strukturom ulaganja

Ukupni investicioni troškovi (miliona €) 60,76

Građevinski radovi 32,81

Oprema 21,27

Ostalo 6,68

5

Aktualno

stanje

pripremnih

aktivnosti

Suglasnosti

nadležnih

organa

Strateška procjena utjecaja na okoliš sliva Cetine, SNC Lavalin,

2008.godine.

Priprema

Investiciono tehničke

dokumentacije

Studija izvodljivosti, Elektroprojekt d.d.Zagreb, Hrvatska, 2008.-

2010.godine.

Istražni radovi, LOT 1-5, 2009.godina.

6

Plan investicijskog

ulaganja po godinama

(miliona €)

2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

18,23 18,23 24,30

7 Početak izgradnje Početak 2011.

36

CHE Vrilo

Angažirano osoblje tijekom izgradnje:

Neizravno...........................250

Izravno................................150

Ukupno...............................400

Nova radna mjesta (pogon i održavanje):

Ukupno................................25

VJETROELEKTRANE

VE Mesihovina

1 Naziv objekta VE Mesihovina / Tomislavgrad

2 Osnovni podaci o objektu

Lokacija objekta Mesihovina/Tomislavgrad

Tip objekta vjetroelektrana

Instalirana snaga (Pi) 22× 2 MW = 44 MW

Ukupna godišnja proizvodnja (Eg) 128,53 GWh

3 Ciljevi i očekivani efekti

izgradnje objekta

Iskorištenje vjetropotencijala i izgradnja vjetroenergetskih kapaciteta u

BiH. Poboljšanje procenta učešća proizvodnje električne energije iz

obnovljivih izvora te doprinos ukupnom smanjenju CO2, Nox...,

4 Procjena troškova sa

strukturom ulaganja

Ukupni investicioni troškovi (miliona€) 66,67

Građevinski radovi 1,95

Oprema 58,59

Saobraćajnice 1,93

Ostala ulaganja 4,2

5

Aktualno

stanje

pripremnih

aktivnosti

Suglasnosti

nadležnih

organa

Odluka o uvjetima i lokacijama za izgradnju farmi vjetroelektrana 01-02-

3516/07 od prosinca 2007.godine,HBŢ-Općina Tomislavgrad.

Ugovor o koncesiji br. I-7025/09

Ugovor o međusobnoj suradnji s općinom Tomislavgrad br. I-7270/09

Priprema

Investicijsko tehničke

dokumentacije

Projektna dokumentacija: Analysis for the use of Wind Power for

Electricity Generation in Bosnia and Herzegovina, NIP,SA Madrid 2004.-

2006.

Revizija projektne dokumentacije, GARRAD HASSAN, Španjolska 2006,(

I-6162/05 )

Anemos-Jacob GmbH , Njemaĉka 2008.

Glavni projekt TS 20/110 kV Mesihovina, Borova glava i Velika Vlajna,

(Energocontrol d.d. Zagreb 2008.-2009., I-2314/08 )

Geotehniĉki elaborati, Geo-Marić Mostar 2008.

Studija utjecaja na okoliš (SUO) za VE Mesihovina, VE Borova glava i VE

Velika Vlajna, Exergia Inc, Atena, Grĉka; Hidrotehnički institut

Građevinskog fakulteta, Sarajevo, BiH, 2009.

Plan upravljanja otpadom, EP HZ HB 2009.

Studija izvodljivosti, EP HZ HB 2009.

6

Plan realizacije sa planom

ulaganja po godinama

(miliona €)

2010. 2011. 2012. 2013.

26,67 40

44

Mjerna stanica

Mesihovina

Lokalitet Mesihovina

Angažiano osoblje tijekom izgradnje:

Neizravno..........................200

Izravno...............................100

Ukupno..............................300

Nova radna mjesta (pogon i održavanje):

Ukupno...............................14

http://www.tomislavcity.com/content/view/2186/1/

zaba1111
16-01-2011, 10:57
U Austriji radi, na primjer, termoelektrana na ugljen u Grazu ili jedinstvena termoelektrana Spittelau koja je izgrađena u rezidencijalnom dijelu Beča i kao pogonsko gorivo koristi komunalni otpad (dnevno troši 250 kamiona otpada) i koja grije 190000 bečkih domaćinstava i 4200 javnih zgrada. Godišnje proizvodi 36000 MWh struje, a spalionica je pravi arhitektonski biser kojeg redovito obilaze turisti tijekom boravka u Beču. Otpad koji preostane se dalje reciklira (teški metali) skladište se i odvozi u bivši rudnik soli u Njemačkoj. Emisija štetnih tvari ne prelazi nikad 30 % od dozvoljenih količina i ona je praktično manja od emisija iz većine obiteljskih kuća. Sličnih primjera ima još recimo u Švicarskoj (Zurich), Portugalu (termoelektrana na ugljen na samoj obali), Njemačkoj i mnogim drugim zemljama.
Jeba te, pa i ja bi ovakvu elektranu u Imockome, da nam ni naši ni Makarani ne bacaju smeće u Jezerac di kiša vode i potresi raznosaju otrove na sve strane nego da ga spaljuju u kontroliranoj elektrani. I da je još i toplana pa da grije stanove po gradu. Iskoristivost ogromna i još se rješavamo smeća. No kakve to veze ima s Kongorom? Ama baš nikakve.

Ili već u potaji imate s Bošnjacima dil da ćete skupljat smeće po Sarajevu i spaljivat ga u Kongori?

Taj primjer pokazuje da TE sama po sebi ne znači nužno i zagađivanje i ukoliko se budu poštovali ekološki i stručni standardi koji će biti valjda nužni u EU, a valjda će i BiH to biti, onda nema razloga ne vjerovati u pravilno i zakonom određeno održavanje i funkcioniranje TE.

Škutor Mate
17-01-2011, 15:42
To samo znači da u Kongori neće biti TE na smeće nego na lignit koji će se tamo kopat i do 250m u dubinu. Čoviče to ti je rupa veća od Modrog Jezera. TE na smeće nema smisla radit osim na rubu većeg grada što zbog izvora smeća i za to da se elektrana koristi i ko toplana što joj povećava efikasnost na 80%. I ako od već postojećeg smeća napraviš manje smeće normalno da je to dobro, a ako od čiste stvari napraviš kronično sranje normalno da nije dobro. Ne znači nužno i zagađivanje? Sad je sumpora ništa, rupe nema, radioktivnosti nema, voda nije zagrijana ni desetinu stupnja.... uvijeti idealni za proglašenje ekozone i ekoprivrede. Ako ćemo ono s ovcama proširit na HB županju cifre rastu u nebesa. Nekad je u BiH bilo 4 milijuna ovaca, a siguran sam da bi na potezu od Grahova do Stoca danas moglo pasti bez problema dva milijuna ili 400 milijuna eura godišnje. Opet govorimo samo o ovcama.

šta misliš koliko Švicarska ima termoelektrana na ugljen?

i koliko je uopće ugljen zastupljen u švicarskoj energetici?

i je li na Milki uz kravu nacrtana i kakva TE?

caporegime
17-01-2011, 16:06
kaže marko jučer, da taj projekt može raditi uvr glave 30ak godina.
a što poslije?
ja sam za nuklearke.
eno jedna već 35 godina na 28 km od zagreba a da vidite okolicu.....
vinogradi i povrtnjaci tik do ograde.

Škutor Mate
17-01-2011, 16:23
nuklearka je trenutno najbolja opcija od sviju elektrana i da je po meni nikad ne bi napravio niti TE na ugljen niti hidroelektranu s umitnim jezerima jer jedna i druga rade ogromne zahvate i devastacije u prirodi koje su praktično nepopravljive

a i onako ćemo za 50 godina doć do fuzije, šansa je ogromna, a oko 2018. ćemo to znat i definitvno, a tad će se tek vidit koliki je kretenizam bilo ovakvo uništavanje, pogotovo sad zadnjih dekada do tog događaja

http://www.iter.org/

Škutor Mate
17-01-2011, 16:41
http://dalje.com/hr-zivot/kina-gradi-dongtan--prvi-eko-grad-iz-bajke/161087

evo di će ljudi trčat živit za 20g, sigurno neće u ugljenom zasrano Duvno

što nam Njemci nisu pridložili ovakav jedan plan?

Škutor Mate
17-01-2011, 16:43
ubila je nas Njemačka

i onaj ko nas je potra tamo

caporegime
17-01-2011, 16:50
http://dalje.com/hr-zivot/kina-gradi-dongtan--prvi-eko-grad-iz-bajke/161087

evo di će ljudi trčat živit za 20g, sigurno neće u ugljenom zasrano Duvno

što nam Njemci nisu pridložili ovakav jedan plan?


http://dalje.com/fotocl.php?id=http://dalje.com/slike/slike_3/r1/g2008/m07/y134175827117667912_0.jpg&t1=&t2=Photo+greenlineblog.com+&nbsp;

jašta...grad budućnosti a ovako me nekako podsjeća na folnegovićevo nasljke

west
17-01-2011, 20:42
protiv TE,,jer stvarno dovoljno je otici samo do gacka koje je taman tune dje od mostara koliko i tomislavgrad udaljenosti...

kad bura podigne prasinu zimisa povrsinkog kopa..kazu da je dobacuje do straduna...

a da ne govorim..o financijskoh dobiti ...
stavrno se postavlja pitanje za koga je financijska korist izgradnje te elektrane?
istina je da citavo gacko zivi od TE ...ali im to nije neka bas satisfakcija...osim nje i nemaju nista drugo..pustara samo taka...
i nakraju je dodik prodao nekim cesima..napunio blgajanu svog entiteta ,,,a gacani nek rade sad za cehe i nek njima donose dobit...
ocekivati da ce u duvnu biti ista pozitivniji scenarij nego u gacku je ono sto se zove optimizam...

a da ne govorim o supljacima o reggulaciji plavljenja duvanjskog polja...
eno mostarsko blato nakon probnog pustanja u rad hidroelektrane nikada veca razina vode i da se ovako dugo zadzava na polju ..se ja mislim nepamti...
ljudima sa juzne strane blatas ( ljuti dolac) stradavaju njive i vinogradi, a sa sjeverne osim njiva cak i kuce obiteljske znaju poplivat pocesto..

dalje HE u Tihaljini...nakon onih obilnih kisa prosle godine...gdje su se isto kurcili kako sad mogu regulirati nivo trebizata.. opet se desile najvece poplava oktad oni "reguliraju"...

i nemojmo se zanosit strucnim studijama..kad je to vec postala samo forma koja se odradi tek tako i uvijek da ide na ruku investittorima..

po meni hercegovina ima ogroman potencijal obnovljivih izvora energije..od malih hidroelektrana ( do 1MW sange).. do vjetroelektrana i solarnih panela....

ali jok ..ko ceto..bolje naci svabu sa parama koji ce uvalit termolektranu ..i lozit cumura u nju ..
definitivno protiv:nene

zaba1111
17-01-2011, 21:39
kaže marko jučer, da taj projekt može raditi uvr glave 30ak godina.
a što poslije?
ja sam za nuklearke.
eno jedna već 35 godina na 28 km od zagreba a da vidite okolicu.....
vinogradi i povrtnjaci tik do ograde.

Kaže Žarko da poslije 35 g. koliko je radni vijek TE, se može napraviti nova, kao npr u Kaknju ili Tuzli ili će se vjerovatno zbog očekivanog manjka struje napraviti elktrana koja će biti suvremena za to doba npr fuzijska .

Je li se spomenuti Marko izjasnio o dozama zračenja koje će se emitirati iz rudnika i štetnopsto po stanovništvo ili se više bavi inžinjesrkorudarskim aspektima problema.

caporegime
17-01-2011, 21:52
ne, samo smo kratko pričali. ali dogovorili smo se da ćemo jednom sjest pa na miru o tome.

Škutor Mate
17-01-2011, 23:07
Kako stvari sad stoje rentabilna fuzijska elektrana ne bi mogla imati manje od 2000 GW. DEMO projekt koji dolazi iza eksperimentalnog ITERA govori o snagama prvih fuzijskih elektrana od 2-4 TW. Po tom bi u Hrvatskoj bila dovoljna jedna elektrana za sve sadašnje potribe za el. strujom. Drugu bi mogli napravit da puni buduća električna vozila tako da je i nafti odzvonilo. Neće tribat puno elektrana kada svane taj dan (plan je da svane 2040). Tako da ce se naši sinovi garant morat mislit šta da rade sa pustim umitnim jezerima i branama.

zaba1111
17-06-2011, 11:26
Je li moguće da smo toliki srećkovići?( preuzeto s bloga eclectica)


Na razmeđi smo između neugodnog zagrijavanja i komercijalizacije obnovljive energije. Ako vam ovo zadnje nije jasno, zapitajte se zašto se Merkel založila za ukidanje nuklearnih centrala ako nemaju Njemci predvidivu strategiju ukidanja ovisnosti o nafti (hm … i Rusima) u idućih 20 godina. Ili zašto se naftne velesile bore protiv povećanja cijene nafte (= čim veće cijene, to brže investicije i tranzicija ka obnovljivim izvorima). Znači sad imamo tih 10-15 godina procjepa, i je li moguće da nam se upravo sad posreći ovo sa smanjenom sunčevom aktivnošću?

A propos, na listi čekanja smo za vidjeti veliki sudarač, nadam se da ćemo uspjeti!
Smatram da to nije samo populistički potez, jer je stvar preriskantna za igranje, a ona je prepametna i preprincipijelna za takvo što. Znači da smatram da ona vjeruje da je Njemačka na putu da alternativnom energijom, pa čak i bez nuklearki, nadomjesti velik dio (ili većinu) fosilnih goriva.

komentar na članak

Nisam bas siguran na koji tocno energetski izvor Merkelica racuna. Naime cinjenica je da je sunce preslabo (i ne sija po noci i dok je oblacno), a vjetar pre nestabilan (i preslab) da na praktican nacin zadovolje njemacke potrebe za energijom. Cini mi se da je to ipak cista demagogija ili naprosto losa odluka da zbog pritiska javnosti pocnu ovisiti o ugljenu, ruskoj nafti i/ili francuskim nuklearkama. Danska zbog velikog udjela vjetroelektrana vec ima velikih problema sa stabilnoscu svoje mreze i stalno mora zvati francuze u pomoc da im pripomognu sa svojim nuklearkama. Jedino ako racuna da se u tom periodu stigne uspjesno realizirati fuzijski reaktor, ali nisam bas siguran da ce se to desiti u tako kratkom periodu. Po mom je to ipak stvar demagogije, a kad dodje vrijeme zatvaranja nuklearki, proslo bu 20 godina od Fukushime i rijetko ko ce se vise sjecati te katastrofe. Jer budimo realni, ona ipak nije ni priblizno usporediva s Cernobilom, a pitanje kako bi se drugi tipovi elektrana ponasali u slucaju ogromnih prirodnih nepogoda poput tsunamija (tu mi se recimo hidroelektrane cine najrizicnije).

Stvarno se treba zapitati odkud sad, nakon desetljeća anti CO2 propgande i priče o globalnom zagrijavanju, nova priča koja ruši aktualni koncept o nužnosti ubrzanog investiranja u obnovljive izvore energije.
Koliko sam uspio pročitati na internet forumima i kako potvrđuje akademik Paar, utjecaj ljudskog faktora na temperature na zemlji je zanemariv i da je sva dosadašnja propaganda imala ekonomskopolitičku podlogu u cillju preuzimanja kontrole nad novim resursima i ograničavanju zemalja u razvoju u njihovm putu razvoja stvaranjem uvijeta gdje će oni opet biti donji i ovisni o velikima.
Ovo sad je valjda odgovor naftnog lobija , a možda je sve i bila znastveno utemeljena propagnada,ali zbog složenosti propblema na znastveno klimavima nogama.
Uglavnom čudno je da se Njemačka dobrovoljno odriče svoje energetske neovisnosti ako nema nekakvu alternativu.

okocha988
03-07-2012, 12:58
2012. je godina. Ako bi se išlo s elektranom na ugljen, onda bi to bilo napravljeno po najboljim europskim standardima, u to budite uvjereni.

TE Kongora je od krucijalne važnosti za stabilnost ove zemlje, energetsku neovisnost (ne bi se ni u snu više mogao dogoditi niti Rudnap i Vojin Lazarević i slično), ne bi bilo više kupovine el. energije po tko zna kojoj cijeni, ne bi bilo prijetnje gašenja Aluminija (u kojem radi 800 ljudi), postoji mogućnost zapošljavanja min. 600 ljudi tj 600 obitelji (!!!). Kongora je ključ, nemojte se zavaravati s elektranama iz OIE, sve je to super, ali ni blizu dovoljno za potrebe kupaca naše elektroprivrede. OIE da, ali uz uvjet bazne elektrane, a nju nemamo! To bi bila Kongora. OIE su stohastični nepredvidivi izvori, za 1 MW vjetra morate uvijek imati rezervu od 1 MW iz konvencionalnih izvora.

Danas je poznato niz tehnika za hvatanje ugljikovog dioksida prije, tijekom ili poslije izgaranja. To poskupljuje investiciju, ali što mislite zašto je ona oko milijardu KM?!

I ako je istina to, da su čelnike općine vodili u Njemačku da pogledaju TE nalik budućoj Kongori, i da su čelnici općine rekli NE iz njima poznatog razloga ("...zaposlit će se Bošnjaci, a ne naši ljudi..."), pa zapitajmo se tko nas vodi u budućnost, radi se o investiciji EP HZ HB, naravno da bi Hrvati tu radili.

Pozdrav

Inkvizitor
03-07-2012, 13:23
i dokle se stiglo sa svime tim..

o tome se već priča godinama ako ne i desetljećima..

okocha988
03-07-2012, 13:25
to je nažalost u 2. planu sada, zbog političke situacije u zemlji.

Inkvizitor
03-07-2012, 13:38
znači mlaćenje prazne slame..onda se može o tome je li štetna, nadugo i naširoko..pogoto oko guvna kad se malo sidne u lad..

zaba1111
03-07-2012, 14:05
Još je sve u fazi studija, neslužbeno sam čuo da su sve dosad napravljene studije pozitivne, platformasi su bili sve zustavili , sad je napokon krenula izgradnja centra za vjtroenergiju u Tg, gdje će posao dobit 20 inženjera, vjetropark mesihovna je takodjer stopiran , kao i he Vrilo od istih, ali to ce sigurno krenuti ubrzo, TE Kongora nije još sigurna, ali su ovo najvjerovatnije investicije koje jo predhode, centar i he Vrilo za hladjenje.

Inkvizitor
03-07-2012, 14:10
vidio sam da se gradi tribina na stadionu i još jedna zgrada na onom zavoju iz grada prema Kolu..

je li se to napokon u Duvnu od 90-tih počelo nešto raditi ili je to optička varka.

zaba1111
03-07-2012, 14:23
U zadnjih destak godina je u duvnu napravljeno desetak zgrada i više od 150 kuća, sada se na bobari radi taj centar i ijos neki industrijski pogoni, ali ti možda uporedjujes tg i zg( što je dobro) pa ti se to sve čini kao opticka varka.

Inkvizitor
03-07-2012, 14:30
U zadnjih destak godina je u duvnu napravljeno desetak zgrada i više od 150 kuća, sada se na bobari radi taj centar i ijos neki industrijski pogoni, ali ti možda uporedjujes tg i zg( što je dobro) pa ti se to sve čini kao opticka varka.

šta podrazumjevaš pod zgradama zaba.

desetak zgrada za desetak godina to je zgradica na godinu i kojih 15 kuća..

a to za kraj koji ima iseljenički potencijal najveći od sveg hrvatstva je mizerija teška..

zaba1111
03-07-2012, 14:40
Tako to ide u mnajim mjestima, ne gradi se puno, samo odgovaram na tvoje zapazanje kako se radi jedna zgrada i tribina pa je kao krenulo.
Ne gradi se više ni po drugim sličnim mjestima po HB, HR...

Inkvizitor
03-07-2012, 14:47
Hoću reći Duvno je u bivšoj Jugoslaviji imalo najviše iseljenika u odnosu na broj stanovnika. Livno je bilo na drugom mjestu.

Toliki potencijal, sa znanjem i novcima i ništa..skoro ništa..jel se itko vratio i uložio u rodnom kraju..

zaba1111
03-07-2012, 15:01
Slabo, očekivalo se puno više, sad koliko su očekivanja bila relana je druga stvar.
Mislim da tu i nije bio neki veliki potencijal jer većina dijaspore su kv ili nkv radnici i njihov domet je napraviti kuću u rodnom kraju i kupiti stan u zg i to je uglavnom i učinjeno.

Inkvizitor
03-07-2012, 15:07
Slabo, očekivalo se puno više, sad koliko su očekivanja bila relana je druga stvar.
Mislim da tu i nije bio neki veliki potencijal jer većina dijaspore su kv ili nkv radnici i njihov domet je napraviti kuću u rodnom kraju i kupiti stan u zg i to je uglavnom i učinjeno.

jest većina ali koliko je bilo i onih koji su dogurali malo više..pogotovo u drugoj generaciji..ima tu i bogatih ljudi ..eno uzmimo Leticu, govorili su najbogatijeg američkog Hrvata..jel se on sjeća Duvna uopće..negdje sam pročitao da je lobirao za Mesića..ili sam se prevario...i sl.

a ima..ne mora biti tog ranga..može i nižeg..ima ih na stotine..tisuće možda..

ali da baš nitko nije došao na tu ideju..a to je lijep kraj..sa mogućnošću poslovanja

okocha988
03-07-2012, 15:12
malo je otišlo OFF TOPIC

@ zaba, ima li onda informacija o startu TE Kongora?

CHE Vrilo i VE Mesihovina idu sigurno